Hrvatska je tijekom 2025. godine zabilježila više doseljenih nego odseljenih stanovnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Iako je među ukupnim doseljenicima i dalje velik broj stranih državljana, vidljiv je i rast broja Hrvata koji se vraćaju iz inozemstva.

Prema podacima DZS-a, tijekom prošle godine u Hrvatsku se iz drugih zemalja doselilo 56.665 osoba. Među njima je bilo 39.822 stranih državljana, odnosno 70,3 posto, dok su 16.843 osobe bile hrvatski državljani, što čini 29,7 posto ukupnog broja doseljenih.

Istodobno je Hrvatsku napustilo 37.485 osoba. Od toga su 24.346 bili strani državljani, dok je 13.138 osoba imalo hrvatsko državljanstvo.

Sve više Hrvata vraća se iz inozemstva

Broj povratnika među hrvatskim državljanima prošle je godine bio veći nego godinu ranije. U 2024. godini u Hrvatsku se doselilo 13.290 hrvatskih državljana, dok ih je lani bilo 16.843.

To znači da je u samo godinu dana broj doseljenih hrvatskih državljana povećan za oko 3.500 osoba.

Istodobno je smanjen broj hrvatskih državljana koji odlaze iz zemlje. Tijekom 2024. godine iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo 20.147 hrvatskih državljana, dok ih je u 2025. bilo oko 7000 manje.

Ipak, iz dostupnih statističkih podataka nije moguće precizno utvrditi dobnu strukturu hrvatskih povratnika. Stoga nije poznato koliko se među njima vratilo mladih ljudi i obitelji s djecom, a koliko osoba starije ili umirovljeničke dobi.

Najviše povratnika stiglo iz Njemačke

Kada se promatra zemlja iz koje su se ljudi doselili, Njemačka je uvjerljivo na prvom mjestu.

Iz Njemačke je tijekom 2025. u Hrvatsku stiglo 9628 osoba, odnosno oko 17 posto svih doseljenih iz inozemstva. Posebno je zanimljiv podatak da su čak 8334 među njima bili hrvatski državljani.

Na drugom mjestu nalazi se Bosna i Hercegovina, iz koje je u Hrvatsku doselilo 6306 osoba. Među njima je bilo 1575 hrvatskih državljana.

Iz Nepala je, prema podacima DZS-a, u Hrvatsku stiglo 6264 osoba, što pokazuje koliko je u posljednjih nekoliko godina porastao broj stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku.

Velik broj stranaca dolazi zbog rada

U ukupnoj statistici doseljenih i odseljenih osoba značajan udio čine strani državljani kojima su izdane dozvole za boravak i rad u Hrvatskoj.

Od ukupno 56.665 osoba koje su se prošle godine doselile iz inozemstva, njih gotovo 40 tisuća bili su strani državljani.

U statistiku su uključene i osobe iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita. Tijekom prošle godine iz Ukrajine se u Hrvatsku doselilo gotovo 3000 osoba, dok se ukupan broj Ukrajinaca koji trenutačno borave u Hrvatskoj približava brojci od 30 tisuća.

Više od polovice iseljenih ima između 20 i 39 godina

Dobna struktura pokazuje da među osobama koje napuštaju Hrvatsku posebno velik udio imaju mlađi ljudi.

Čak 54,2 posto svih osoba koje su se prošle godine odselile u inozemstvo bilo je u dobi između 20 i 39 godina.

Među ukupnim brojem doseljenih bilo je 3116 djece mlađe od 15 godina, dok je među iseljenima evidentirano 2152 djece te dobi.

Istodobno, gotovo petina svih doseljenih osoba bila je starija od 50 godina, odnosno riječ je o nešto više od 11 tisuća ljudi.

Hrvatska ima sve manje djece, a sve više starijih stanovnika

Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2025. imala oko 3,876 milijuna stanovnika.

Demografska struktura pritom ostaje jedan od najvećih izazova. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je živjelo oko 529.500 djece mlađe od 15 godina, što je približno 8000 manje nego godinu ranije.

Istodobno je broj stanovnika u dobi od 65 i više godina dosegnuo oko 911.500, odnosno gotovo 15 tisuća više nego krajem 2024.

Pozitivan podatak je da je tijekom 2025. rođeno 32.479 djece, što je 410 više nego godinu ranije. Ipak, taj rast nije dovoljan da bi značajnije promijenio dugoročne demografske trendove.

Hrvatska također ima jednu od najvećih dijaspora unutar Europske unije. Nakon Rumunjske, upravo Hrvatska ima najveći udio vlastitih državljana koji žive u drugim državama članicama EU-a, a procjenjuje se da ih je oko 600 tisuća.

Zagrebačka županija prednjači po doseljavanju

Podaci o unutarnjim migracijama pokazuju da se stanovništvo nastavlja seliti i između hrvatskih županija.

Pozitivan međužupanijski migracijski saldo, odnosno veći broj doseljenih nego odseljenih, tijekom 2025. zabilježilo je sedam županija. Najveći pozitivan saldo imala je Zagrebačka županija, s 1937 osoba više doseljenih nego odseljenih.

S druge strane, negativan saldo zabilježen je u 13 županija i Gradu Zagrebu. Najizraženiji pad zabilježen je u Brodsko-posavskoj županiji, s minusom od 522 osobe, te Vukovarsko-srijemskoj županiji, s minusom od 463 osobe.

Zagreb i Istra među najvećim dobitnicima

Kada se zbroje međunarodne i unutarnje migracije, najveći pozitivan ukupni migracijski saldo u 2025. ostvarila je Zagrebačka županija.

U njoj je broj doseljenih bio za 3475 veći od broja odseljenih. Slijedi Istarska županija s pozitivnim saldom od 3275 osoba.

Najveći negativni ukupni migracijski saldo zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je iznosio -558 osoba, dok je Brodsko-posavska županija zabilježila saldo od -205 osoba.

Statistika tako pokazuje da Hrvatska trenutačno bilježi pozitivan migracijski saldo, ali i dalje ostaje suočena s ozbiljnim demografskim izazovima – posebice smanjenjem broja djece i povećanjem udjela starijeg stanovništva.