Proračunski nameti za ORF i dalje izazivaju bijes kod FPÖ i pokrenuli su žestoku raspravu u Nacionalnom vijeću u srijedu.

Slobodarska stranka podnijela je “hitni zahtjev” tražeći “ukidanje obveznog poreza ili nameta za kućanstvo ORF-a”. Vladajuće stranke branile su reformu ORF-a i optuživale FPÖ za protivljenje slobodi medija. SPÖ i NEOS također su branili javni servis od napada FPÖ-a u žestokoj raspravi.

U svom govoru, glasnogovornica liberalnog društva Dagmar Belakowitsch kritikovala je “ORF-ov stroj za uništavanje novca” i govorila o “pokvarenom zakonu”. Ljudi koji ne gledaju ORF i dalje moraju plaćati porez na kućanstvo, a istodobno se zaposlenicima ORF-a isplaćuju luksuzne plaće, rekla je Belakowitsch. Pozvala je na veću transparentnost u pogledu mirovinskih sporazuma i požalila se na politički utjecaj na ORF, posebno od strane ÖVP-a, ali i SPÖ-a. Njezin stranački kolega Hannes Amesbauer pozvao je na “potpunu reformu prema pojednostavljenom osnovnom mediju bez ikakvih obveznih poreza i obveznih pristojbi”.

Državna tajnica ÖVP-a Claudia Plakolm, koja je zastupala ministricu za medije Susanne Raab, branila je reformu ORF-a i istaknula da će 3,2 milijuna kućanstava plaćati manje za ORF nego prije . Osim toga, sadržaj postaje sada je dostupan brže i dulje, a ORF je općenito transparentniji. Osim toga, ORF mora uštedjeti novac i postati ekonomičniji, kaže Plakolm. Državna tajnica istaknula je kako je javno emitiranje nužno za funkcioniranje demokracije. Kritizirala je FPÖ kako su “ne samo protiv ORF-a, već protiv svakog medija koji ne vodi FPÖ”.

FPÖ se “zapravo se bavi medijskom politikom, a ne ljudima u ovoj zemlji i naknadama za emitiranje”, rekao je zamjenik predsjedavajućeg kluba Jörg Leichtfried.

Suočeni s poplavom jeftinih proizvoda iz Kine, austrijski trgovci pozivaju na radikalne promjene kako bi se osigurala pravednost i sigurnost u prostoru digitalnog trgovanja.

Jeftini proizvodi iz Kine preplavljuju europsko tržište putem platformi za “online trgovinu”. Prema strukovnoj udruzi, carinici su preopterećeni, objavila je interesna skupina u srijedu u priopćenju za javnost.

Akcijski plan u osam točaka za pravednost u digitalnoj trgovini namijenjen je poboljšanju situacije. Na primjer, bescarinski limit bi trebao biti smanjen na nula eura, tj. de facto odbačen.

“Do 35 zračnih teretnih letova svaki dan iz Kine opterećuje carinske vlasti”, rekla je trgovačka udruga. Carinska tijela stoga nisu u mogućnosti osigurati potrebne kontrole. Osim toga, tu su i netočne deklaracije, loša kvaliteta podataka i pritužbe na nedostatak sigurnosti proizvoda. Osim spuštanja bescarinske granice na nula eura, udruga traži više resursa i više osoblja, kao i poboljšanu razmjenu podataka.

U proteklih 18 mjeseci kineske platforme implementirale su novi poslovni model “izravne e-trgovine” koji se pojavio u Kini tijekom pandemije korone. Potrošači su izravno povezani s proizvođačima i dobavljačima proizvoda, a dostava je organizirana “na zahtjev”. Ponuđeni proizvodi su gotovi tek nakon narudžbe. Nisu potrebni ni međuskladištenje, ni veletrgovci ni posrednici, objasnio je generalni direktor trgovačkog udruženja Rainer Will. Dok domaća potrošnja u Narodnoj Republici Kini sada slabi, ovaj model se širi diljem svijeta. Cijena za krajnjeg potrošača (uključujući troškove dostave) niža je od 30 do 40 posto u odnosu na usporedive europske ponude.

Primjenjivi zakon EU često se slabo provodi, kritizirao je Will. Istodobno se “namjerno iskorištavaju praznine u carinskom pravu”, a austrijska trgovina s više od 700.000 zaposlenih više je pogođena tim razvojem događaja. EU je prije desetak godina prilagodio pravila za pošiljke robe male vrijednosti (do 150 eura). Za sve pošiljke robe vrijedi sljedeće: obavezni su podaci unaprijed uključujući jasnu identifikaciju dobavljača, primatelja i poreznog obveznika. Kupci moraju platiti uvozni porez na promet, ali carina se primjenjuje samo na robu čija je vrijednost 150 eura ili više.

Kako bi provedba carinskog zakona stigla u digitalno doba, potrebni su sljedeći sljedeći koraci: ​​obavezna naplata poreza na promet pri uvozu za prekogranične B2C pošiljke robe čija je vrijednost manja od 150 eura kada se kupuje putem platformi, obvezno slanje unaprijed standardiziranog e-računa kao dijela skupa podataka elektroničke carinske uvozne deklaracije, jedinstveni UID brojevi kako bi se prilagodile obveze digitalnog izvješćivanja u cijeloj EU za izravno i neizravno oporezivanje, snižavanje carinskog limita za B2C pošiljke robe od 150 do nula eura, pojednostavljenje poreznih stopa u EU, harmonizacija podataka poštanskih transportnih dokumenata, digitalna identifikacija operatera duž cijelog lanca upravljanja robom i dostave te stvaranje digitalne carinske podatkovne platforme u EU kako bi se osigurala razmjena podataka o maloprodajnim kretanjima u Uniji u stvarnom vremenu.

U Češkoj će ove godine biti otvorena prva područja s ograničenjem od 150 km/h. Udo Landbauer (FPÖ) također želi isto i za neke dijelove austrijskih autocesta.

Nakon što se državni vijećnik Donje Austrije za promet i zamjenik guvernera Udo Landbauer (FPÖ) nedavno izjasnio protiv ograničenja brzine od 30 km/h u StVO amandmanu, on sada poziva na povećanje ograničenja brzine na austrijskim autocestama. Uzor će biti susjedna država Češka, gdje bi prva dionica od 150 km/h trebala krenuti u promet ove godine.

Prema Landbaueru, uvođenje zona od 150 km/h bilo bi zamislivo i na sigurnim dionicama autocesta u Austriji. “Svijet i tehnologija su se razvili”, objašnjava Landbauer u priopćenju za javnost. Moderni automobili postali su sigurniji, manje zagađuju i snažniji su. “Osim toga, autoceste općenito predstavljaju najsigurniju infrastrukturu”, rekli su u Državnom prometnom vijeću.

Međutim, Ministarstvo klime odlučno odbija ograničenje brzine od 150 km/h u Austriji. Općenito, manja brzina dovodi do manje smrtnih slučajeva u prometu i manje emisija štetnih za klimu. Također je manje buke, a manja potrošnja goriva košta manje novca. “U tom smislu, povećanje ograničenja brzine je krajnje nerazumna, čak nemarna ideja i nije ni razumna ni praktična za Austriju”, objašnjava Ministarstvo klime odgovarajući na upit “Heutea”. Iz gore navedenih razloga ministrica Leonore Gewessler (Zeleni) već je ukinula probnu relaciju od 140 km/h.

Prema Landbauer studije su pokazale da nije bilo više nesreća niti više vozača koji su vozili prebrzo na testnim rutama od 140 km/h u Donjoj i Gornjoj Austriji. Utjecaj na okoliš također bi bio neznatno veći. Prema izvješću “Kuriera” objavljenom 2019., emisije ugljičnog dioksida i dušikovog oksida u prostoriji za testiranje porasle su za jedan do dva posto. “Čak i ako je malo, povećanje emisija očit je neuspjeh u ispunjavanju klimatskog cilja”, rekao je tada Christian Gratzer iz Austrijskog transportnog kluba (VCÖ).