Hrvatska turistička zajednica predstavlja ukupnu ponudu hrvatskog turizma na sajmu Ferien Messe u Beču, koji se održava do 18. siječnja. Riječ je o najvećem i najznačajnijem turističkom sajmu u Austriji, na kojem se, uz HTZ kao glavnog izlagača, predstavlja i 26 suizlagača iz hrvatske turističke privrede.

Na sajmu sudjeluje i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, koji je obišao hrvatski štand te održao niz sastanaka s partnerima, turoperatorima, turističkim agencijama i predstavnicima aviokompanija.

Staničić je istaknuo kako je prisutnost na bečkom sajmu iznimno važna s obzirom na to da se austrijsko tržište tradicionalno nalazi među tri najvažnija inozemna tržišta za hrvatski turizam. Naglasio je da se na sajmu predstavlja više od 430 izlagača s pet kontinenata te da se očekuje više od 70 tisuća posjetitelja, kojima se Hrvatska predstavlja kroz raznoliku i kvalitetnu turističku ponudu.

Dodao je kako se u 2026. godini očekuje nastavak pozitivnih trendova s austrijskog tržišta, ali da rezultati neće doći sami od sebe, zbog čega je važno nuditi kvalitetu i odgovarajući odnos cijene i vrijednosti. Austrijanci dobro poznaju hrvatsku turističku ponudu, a Hrvatska mora zadržati status jedne od njihovih omiljenih destinacija.

Direktor Predstavništva HTZ-a u Beču Branimir Tončinić rekao je da je u sklopu sajma predstavljen i godišnji Ruefa Reisekompass za 2026. godinu, koji pokazuje snažnu želju Austrijanaca za putovanjima. Prema tim podacima, 90 posto Austrijanaca planira putovanje u ovoj godini, pri čemu je uz ljetni godišnji odmor izražen i velik interes za pred i posezonu, od svibnja do rujna. Najtraženiji oblici odmora su ljetni kupališni odmor, gradska putovanja i wellness ponuda.

Hrvatska delegacija u okviru štanda HTZ-a održala je sastanke s ključnim partnerima iz turističkog i prometnog sektora te s medijskim kućama. Unatoč inflaciji i rastu troškova života, najave za turističku 2026. godinu ocijenjene su pozitivnima, a sigurnost destinacije, stabilnost cijena i kvalitetan odnos cijene i usluge ostaju ključni faktori pri odabiru destinacije.

Predstavljanje Hrvatske dodatno je obogaćeno degustacijom i prezentacijom hrvatskih vina i enološke ponude, organiziranom u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.

S austrijskog tržišta tijekom prošle godine ostvareno je 1,6 milijuna dolazaka i 8,2 milijuna noćenja u Hrvatskoj, što predstavlja rast dolazaka od gotovo dva posto te blagi rast noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

Mnogi ne žele čuti ovu neugodnu istinu, ali u dijelu bečkih škola obrazovni sustav već je ozbiljno narušen. Nastava se, upozoravaju nastavnici, u pojedinim razredima praktično više ne može normalno odvijati. O stanju u jednoj bečkoj osnovnoj školi govori mlada učiteljica, koja je zbog mogućih posljedica odlučila ostati anonimna, piše Heute.

Kako navodi, u cijeloj školi s nekoliko stotina učenika svega troje djece ima njemački kao materinski jezik. Škola se nalazi u blizini Gürtela u Beču.

Jezik kao glavni problem

Svaki dan predaje razredu od 24 učenika, no velik dio djece ne razumije nastavu. “Tri četvrtine razreda međusobno govori arapski”, ističe učiteljica. Posebno problematično je što u trećem razredu ima šest dječaka koji su već dvaput ponavljali razred – i to u osnovnoj školi.

Riječ je o djeci u dobi od deset do jedanaest godina koja sjede u klupama s osmogodišnjacima. “Stariji su znatno veći, zreliji, ulaze u pubertet, glasni su i dominantni”, opisuje.

Treći razred bez osnovnih znanja

Za 25-godišnju učiteljicu situacija je izrazito frustrirajuća. “U trećem razredu djeca bi trebala pisati kraće tekstove, a ja sam sretna ako mogu imenovati pojedine predmete”, rekla je za Heute.

Djeca koja bi po dobi već trebala biti u višim razredima uspijevaju sastaviti tek vrlo jednostavne rečenice poput “Ja idem pauza” ili “Ja igram nogomet”. Rječnik im je vrlo ograničen, a gramatiku gotovo ne poznaju. Sljedeće godine morat će pisati pismene provjere znanja, no učiteljica sumnja da će ih moći savladati.

Bez potpore kod kuće

Dodatni problem je izostanak podrške u obitelji. “Njima je svejedno, često kažu da nisu učili. Obrazovanje im je očito samo obveza”, kaže učiteljica. U mnogim slučajevima roditelji ne govore njemački. “Jedan otac je nepismen, dijete je potpuno prepušteno samo sebi.”

Sommerschule nije dovoljno rješenje

Kao jedno od rješenja predviđena je obvezna ljetna škola za učenike sa slabim znanjem jezika. Samo u Beču oko 10.000 učenika trebalo bi pohađati takvu nastavu. No učiteljica je skeptična: “Program traje samo dva tjedna. Kako u tom vremenu nadoknaditi gradivo cijele godine?”

Problem se samo prebacuje dalje

Po njezinu mišljenju, u razredu bi trebalo biti najviše dvoje učenika s ozbiljnim poteškoćama, raspoređenih po različitim školama. “Tada bi imali poticaj prilagoditi se razini ostatka razreda.”

U praksi se, međutim, često događa suprotno. “Djeca se s lošim ocjenama jednostavno puste dalje u srednju školu – i problem se samo prebaci na sljedeću razinu”, zaključuje učiteljica.

Vrijeme kada se bečki odrezak mogao pojesti u sklopu dnevnog menija za desetak eura odavno je iza nas. Ipak, cijena od 395 eura za jedno jelo mnoge je ostavila bez riječi. Upravo toliko stoji posebno osmišljeni bečki odrezak koji se poslužuje u restoranu Spelunke u drugom bečkom okrugu.

Rast cijena energije i osnovnih namirnica sve više opterećuje kućne proračune, a odlazak u restoran za mnoge je postao luksuz. Ugostitelji bilježe promjene u navikama gostiju, no unatoč tome, pojedini restorani odlučuju se na sasvim suprotan pristup.

Luksuzna interpretacija bečkog klasika

Restoran Spelunke u ponudu je uvrstio takozvani „Kaiser Franz Schnitzel“, čija cijena iznosi 395 eura. Riječ je o odresku od fino mramoriranog wagyu filea, pripremljenom prema klasičnoj bečkoj tehnici paniranja i pečenja. Jelo je dodatno obogaćeno listićima 23-karatnog zlata te posebnim mirisom limuna razvijenim isključivo za ovo jelo.

Uz odrezak se poslužuju krumpir, brusnice i zeleni salat, a cijenu dodatno povećava i 125 grama kavijara Royal Caviar Imperial Auslese.

Vlasnik restorana Michael Dovarecek ističe kako jelo nije osmišljeno kao marketinški trik, već kao pokušaj da se tradicionalno austrijsko jelo interpretira na najvišoj razini, bez gubitka njegova identiteta. Koliko će gostiju posegnuti za ovim luksuznim jelom tek će se vidjeti, no zanimanje javnosti već je izazvano.