Austrija
U Austriji otkrivene 44 žene koje su primale Karenzgeld, a bile van države
Čak 135 milijuna eura socijalnih naknada u Austriji je posljednjih godina isplaćeno neopravdano. Stručnjak otkriva prijevarne metode.
Stalno postoje ljudi koji besramno iskorištavaju socijalni sustav u Austriji, nanoseći tako štetu društvu u cjelini. Kako bi se dugoročno i učinkovito borilo protiv ovog fenomena na nacionalnoj razini, 2018. godine je u Saveznom kriminalističkom uredu osnovana „Radna skupina za prijevare sa socijalnim naknadama“ (SOLBE). Sve veći broj slučajeva svake godine i time prouzročena šteta austrijskom sustavu socijalne skrbi jasno pokazuju koliko je važan njihov rad.
Za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama osnovana je međuministarska koordinacijska skupina s odgovornima iz ministarstava unutarnjih poslova, pravosuđa, financija, rada i socijalne skrbi. Svake se godine održavaju sastanci umrežavanja kako bi se osigurala stalna razmjena informacija.
Šteta od 135 milijuna eura
Više od 135 milijuna eura isplaćeno je u posljednjih nekoliko godina neopravdano u Austriji. U 2024. godini otkriveno je 4.865 slučajeva na razini cijele države, većina u Beču s 2.626 slučajeva. Slijede Štajerska s 515 i Donja Austrija s 505 slučajeva. Najmanje ih ima u Gradišću.
„Kada pogledamo osumnjičene, vidimo da je oko 28 posto njih austrijskog podrijetla. To znači da je 72 posto bilo stranaca“, izjavio je Gerald Tatzgern, voditelj odjela za borbu protiv prijevara u Saveznom kriminalističkom uredu, u srijedu u emisiji „Zeit im Bild 2“.
Radi se ponovno o slučajevima poput onog kada je osnovana građevinska firma – sa 44 zaposlenice iz Rumunjske. „I svih 44 žena bile su na porodiljnom, sve na rodiljnom dopustu. Samo je jedna od njih bila u Austriji. Sve su bile prijavljene na jednoj adresi, a otkrili smo da je 43 živjelo u inozemstvu“, rekao je Tatzgern za ORF. Žene su mjesečno primale naknadu za rodiljni dopust.
Posao „Zlouporabe socijale“
„Uz tih 44 žena koje su primale naknadu za rodiljni dopust, naravno, bilo je i 44 e-kartica. To znači da su se liječnički pregledi djece i majki obavljali u Austriji, iako su većinom živjele u svojim matičnim zemljama“, objašnjava dalje voditelj odjela za borbu protiv prijevara.
I ovaj slučaj nije bio iznimka – naprotiv, riječ je o sistemskoj zloupotrebi! I tzv. obrazovni dopust pokazao se kao „posao za zlouporabu socijalnih naknada“. „Radimo na slučajevima gdje je preko internetskih platformi ponuđena lažna edukacija. Nazivi tečajeva (‘Bachove kapi’, ‘Grljenje stabala’, ‘Pjevanje’) već su bili sumnjivi. Uplaćivalo se nekoliko stotina, ponekad i preko 1.000 eura, dobivao se certifikat – onakav kakav AMS (Zavod za zapošljavanje) traži.“
Tečaj i edukacija zapravo se nikada nisu dogodili, već se samo dobio certifikat, „a s tim sam potom 12 mjeseci primao 60 do 70 posto posljednje plaće“, dodaje Tatzgern. A tu su i primatelji naknada za nezaposlene koji žive u inozemstvu.
„320 dana godišnje u inozemstvu“
„Imamo slučajeve gdje ljudi 300, 320 dana godišnje žive u inozemstvu i svaki mjesec primaju socijalne naknade“, kaže voditelj odjela za borbu protiv prijevara. No, koje mjere treba poduzeti protiv toga? „Bilo bi korisno kada bismo u slučaju sumnje na moguću zlouporabu imali bazu podataka, neku instituciju, gdje bismo mogli provjeriti: što prima, primjerice, Gerald Tatzgern od socijalne pomoći“, izjavio je Tatzgern za ORF.
Zavod za zapošljavanje (AMS) već dulje vrijeme traži da se barem podaci o korisnicima socijalne pomoći i nezaposlenima objedine. „Vrlo bismo voljeli da postoje jasna sučelja i jedinstveni sustavi“, rekla je Petra Draxl, članica uprave AMS-a za ORF.
„Austrija je premala za devet različitih sustava“
I dodaje: „Iz naše perspektive tržišta rada i socijalne politike, moramo u zemlji poput Austrije uspostaviti jedinstveni sustav za osnovnu opskrbu, socijalnu pomoć i minimalna primanja. Austrija je premala za devet različitih sustava.“
Austrija
Austrija: 18-godišnji radikalni islamist navodno ponovno planirao napade, policija pokrenula novu istragu
Štajerska – Osamnaestogodišnjak koji je već 2023. bio osuđen zbog planiranog napada na školu u Brucku an der Muru ponovno je optužen od strane Državnog odvjetništva u Leobenu, između ostalog zbog kaznenog djela sudjelovanja u terorističkoj organizaciji. Mladić, koji je bio na uvjetnoj slobodi, navodno nije odustao od svoje prijašnje sklonosti prema IS-u. Naprotiv – ponovno je počeo na internetu i društvenim mrežama konzumirati radikalno-islamističke sadržaje.
„Između ostalog, tražio je informacije o izradi bombi i izvješća o prethodnim terorističkim napadima na zapadne zemlje, s ciljem da i sam izvede sličan napad u ime IS-a“, navedeno je u priopćenju Državnog odvjetništva u četvrtak. Optužnica je sada podignuta i bit će dostavljena, no još nije pravomoćna, naglasila je glasnogovornica Viktoria Steinecker za austrijsku novinsku agenciju APA.
18-godišnjak poriče optužbe
Državno odvjetništvo u Leobenu ovoga puta mladom punoljetniku stavlja na teret da je „s interneta pribavljao informacije kako bi počinio terorističko kazneno djelo. Time se priključio IS-u i svjesno podržavao terorističke aktivnosti IS-a s ciljem uspostave radikalno-islamističke teokratske države.“ Mladić je već u srpnju uhićen i od tada se nalazi u istražnom zatvoru. Dosad je poricao nove optužbe te izjavio da nikako nije imao namjeru počiniti napade.
Riječ je o starijem od dvojice maloljetnika koji su već ranije pravomoćno osuđeni zbog planiranog napada na školu. Njegov tadašnji suučesnik također je ponovno uhićen – no tek u listopadu, i to zbog sličnih optužbi, ali ne u vezi s aktualnim slučajem 18-godišnjaka. Istraga protiv mlađeg IS-pristaše još uvijek traje, izjavila je Steinecker za APA. Sumnjiči ga se da je namjeravao kupiti automatsko oružje.
Austrija
Bh. državljanin pokušao oženiti Austrijanku 19 puta, pa kažnjen zbog prekoračenja boravka
U austrijskom gradu Grazu odigrala se neobična životna priča koja bi, da nije istinita, mogla poslužiti kao scenarij za film. Naš čitatelj, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, javio se redakciji portala GPMaljevac.COM s pričom koja nas je sve ostavila bez riječi – pa smo se zapitali: “Je li uistinu vrijedno riskirati kaznu i zabranu ulaska u zemlju zbog braka koji se nikad nije dogodio?”
Muškarac je 3. srpnja 2025. godine doputovao u Austriju s jednostavnom, ali važnom namjerom – da oženi svoju izabranicu. No, umjesto dana ispunjenog ljubavlju i srećom, doživio je niz razočaranja.
„Vjenčanje je do sada otkazano čak 19 puta, svaki put iz njezinih razloga, koje ni danas ne znam“, ispričao je.
Dok je čekao da se situacija razjasni i da konačno dođe do vjenčanja, naš se sugovornik, ni kriv ni dužan, našao u prekršaju – prekoračio je dopušteni boravak u Europskoj uniji. Kaže da nije radio, nije primao nikakvu pomoć države, nego je cijelo vrijeme boravio u stanu kao gost – čekajući ljubav koja se, čini se, nikada nije pojavila pred matičarem.
„Cijeli listopad i evo, pola studenoga sam već u prekršaju. Ne znam kakve će me posljedice dočekati ako se vratim u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je u razgovoru s novinarkom.
Prema austrijskim zakonima, osoba koja prekrši uvjete boravka može prilikom izlaska iz zemlje dobiti zabranu ponovnog ulaska – najčešće od nekoliko mjeseci do dvije godine, ovisno o okolnostima. Iako u njegovu slučaju postoji mogućnost blaže kazne jer nije radio na crno ni koristio socijalnu pomoć, ništa nije sigurno jer to ne može dokazati.
Za prekoračenje boravka u Austriji predviđena je novčana kazna od 500 do 1500 eura, ovisno o tome hoće li vas otkriti na granici, na ulici ili u stanu, ako vas netko prijavi.
Njegova priča, osim što otvara pitanje pravnih posljedica, nosi i ljudsku poruku. Na kraju razgovora, jedan od novinara mu je, kroz osmijeh, savjetovao:
„Vrati se kući i pronađi novu mladu.“
Jer koliko god život znao biti težak – vrijeme provedeno čekajući nekoga tko ne želi isto što i ti, najskuplje je izgubljeno vrijeme.
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko se ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
