Austrija
U Austriji otkrivene 44 žene koje su primale Karenzgeld, a bile van države
Čak 135 milijuna eura socijalnih naknada u Austriji je posljednjih godina isplaćeno neopravdano. Stručnjak otkriva prijevarne metode.
Stalno postoje ljudi koji besramno iskorištavaju socijalni sustav u Austriji, nanoseći tako štetu društvu u cjelini. Kako bi se dugoročno i učinkovito borilo protiv ovog fenomena na nacionalnoj razini, 2018. godine je u Saveznom kriminalističkom uredu osnovana „Radna skupina za prijevare sa socijalnim naknadama“ (SOLBE). Sve veći broj slučajeva svake godine i time prouzročena šteta austrijskom sustavu socijalne skrbi jasno pokazuju koliko je važan njihov rad.
Za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama osnovana je međuministarska koordinacijska skupina s odgovornima iz ministarstava unutarnjih poslova, pravosuđa, financija, rada i socijalne skrbi. Svake se godine održavaju sastanci umrežavanja kako bi se osigurala stalna razmjena informacija.
Šteta od 135 milijuna eura
Više od 135 milijuna eura isplaćeno je u posljednjih nekoliko godina neopravdano u Austriji. U 2024. godini otkriveno je 4.865 slučajeva na razini cijele države, većina u Beču s 2.626 slučajeva. Slijede Štajerska s 515 i Donja Austrija s 505 slučajeva. Najmanje ih ima u Gradišću.
„Kada pogledamo osumnjičene, vidimo da je oko 28 posto njih austrijskog podrijetla. To znači da je 72 posto bilo stranaca“, izjavio je Gerald Tatzgern, voditelj odjela za borbu protiv prijevara u Saveznom kriminalističkom uredu, u srijedu u emisiji „Zeit im Bild 2“.
Radi se ponovno o slučajevima poput onog kada je osnovana građevinska firma – sa 44 zaposlenice iz Rumunjske. „I svih 44 žena bile su na porodiljnom, sve na rodiljnom dopustu. Samo je jedna od njih bila u Austriji. Sve su bile prijavljene na jednoj adresi, a otkrili smo da je 43 živjelo u inozemstvu“, rekao je Tatzgern za ORF. Žene su mjesečno primale naknadu za rodiljni dopust.
Posao „Zlouporabe socijale“
„Uz tih 44 žena koje su primale naknadu za rodiljni dopust, naravno, bilo je i 44 e-kartica. To znači da su se liječnički pregledi djece i majki obavljali u Austriji, iako su većinom živjele u svojim matičnim zemljama“, objašnjava dalje voditelj odjela za borbu protiv prijevara.
I ovaj slučaj nije bio iznimka – naprotiv, riječ je o sistemskoj zloupotrebi! I tzv. obrazovni dopust pokazao se kao „posao za zlouporabu socijalnih naknada“. „Radimo na slučajevima gdje je preko internetskih platformi ponuđena lažna edukacija. Nazivi tečajeva (‘Bachove kapi’, ‘Grljenje stabala’, ‘Pjevanje’) već su bili sumnjivi. Uplaćivalo se nekoliko stotina, ponekad i preko 1.000 eura, dobivao se certifikat – onakav kakav AMS (Zavod za zapošljavanje) traži.“
Tečaj i edukacija zapravo se nikada nisu dogodili, već se samo dobio certifikat, „a s tim sam potom 12 mjeseci primao 60 do 70 posto posljednje plaće“, dodaje Tatzgern. A tu su i primatelji naknada za nezaposlene koji žive u inozemstvu.
„320 dana godišnje u inozemstvu“
„Imamo slučajeve gdje ljudi 300, 320 dana godišnje žive u inozemstvu i svaki mjesec primaju socijalne naknade“, kaže voditelj odjela za borbu protiv prijevara. No, koje mjere treba poduzeti protiv toga? „Bilo bi korisno kada bismo u slučaju sumnje na moguću zlouporabu imali bazu podataka, neku instituciju, gdje bismo mogli provjeriti: što prima, primjerice, Gerald Tatzgern od socijalne pomoći“, izjavio je Tatzgern za ORF.
Zavod za zapošljavanje (AMS) već dulje vrijeme traži da se barem podaci o korisnicima socijalne pomoći i nezaposlenima objedine. „Vrlo bismo voljeli da postoje jasna sučelja i jedinstveni sustavi“, rekla je Petra Draxl, članica uprave AMS-a za ORF.
„Austrija je premala za devet različitih sustava“
I dodaje: „Iz naše perspektive tržišta rada i socijalne politike, moramo u zemlji poput Austrije uspostaviti jedinstveni sustav za osnovnu opskrbu, socijalnu pomoć i minimalna primanja. Austrija je premala za devet različitih sustava.“
Austrija
Stanovnici bečke gradske zgrade godinama trpe smrad i prljavštinu: Psi susjede pretvorili balkon u WC školjku
U jednoj zgradi u bečkom 2. okrugu, Leopoldstadtu, trajno se gomila problem koji je izazvao bijes među stanarima. Jedna stanarka već godinama dopušta svojim trima psima da obavljaju nuždu na balkonu, zbog čega je balkon postao izvor nesnosnog smrada fekalija i urina.
Stanari kažu da cijela zgrada smrdi, a smrad se širi kroz ventilacijske otvore u stanove. Neki su morali čak zatvoriti ventilacijske kanale kako ne bi u stanove ulazio smrad. Na zidovima kupaonica pojavile su se smeđe mrlje od vlage i prljavštine.
Susjedi se žale na neprekidno lajanje i ogrebotine pasa, što im narušava mir i san. Čak su i hodnici često prskani osvježivačima zraka, a neki koriste osvježivače na mjestima gdje psi ostavljaju otiske.
Unatoč brojnim pritužbama godinama, nadležne službe, konkretno stambena uprava „Wiener Wohnen“, nisu poduzele konkretne korake. Kad inspektori dođu, stanarka privremeno premjesti pse i ukloni tragove, pa se problem nastavlja. Policija je jednom prilikom zbog jakog smrada morala intervenirati, a i sami policajci su se žalili na nesnosan miris.
Stanovnici smatraju da je situacija higijenski hitan slučaj jer se na balkonu gomilaju izmet i urin, što može izazvati širenje bolesti i šteti ostalim stanarima.
Stanari zahtijevaju deložaciju ove stanarke, a već su prikupili potpis 16 od 25 stanara koji podržavaju ovaj zahtjev. Stanar Franz F. ističe da zbog smrada ne može ni prozračiti stan, a stanarka je toliko zatvorena u sebe da nikad ne izlazi s psima vani, pa je, prema njihovom mišljenju, očito preopterećena.
Prema riječima predstavnice Radničke komore, stanari imaju pravo na smanjenje najamnine ako im je narušena kvaliteta stanovanja. U slučaju sukoba mogu se obratiti i posrednicima za rješavanje sporova u stambenim zgradama, a u krajnjoj liniji postoji i mogućnost sudskog zabrane ponašanja.
„Wiener Wohnen“ je početkom travnja obavio inspekciju u stanu zajedno sa sanitarnim službama i zaključio da, iako je stan neuredan, nema osnove za deložaciju. Ipak, stanarka je dobila pismeni zahtjev za čišćenjem stana.
Sada, nakon što je prikupljena lista potpisa, stambena uprava najavljuje ponovnu provjeru situacije. Iz Wiener Wohnena poručuju da ne žele dopustiti da neodgovorno ponašanje jednog pojedinca trajno narušava život ostalih stanara.
Austrija
Masovni ubojica iz Graza pao na psihotestu za vojsku – ali je bez problema dobio dozvolu za oružje
Nakon strašnog masakra u srednjoj školi u Grazu, gdje je 21-godišnji Arthur A. ubio deset osoba i ranio još dvanaest, otkrivaju se sve alarmantniji detalji o tome kako je mogao legalno doći do oružja – iako je pao na psihološkom testiranju za vojsku.
Tijekom obvezne procjene za vojnu službu (“Stellung”), Arthur A. nije prošao psihološki test, što znači da je procijenjen kao psihički nepodoban. No zbog strogih zakona o zaštiti privatnosti, austrijsko Ministarstvo obrane nije smjelo te podatke proslijediti drugim tijelima – uključujući one nadležne za izdavanje dozvola za oružje.
Rezultat? Arthur A. je bez ikakvih prepreka legalno kupio pušku i pištolj, koje je kasnije upotrijebio u smrtonosnom pohodu. Policija je potvrdila da je oružje kupljeno u travnju i svibnju, te da je od ožujka redovito posjećivao streljanu.
Ovaj tragičan slučaj izazvao je bijes javnosti i političara. Bivši ministar obrane i sadašnji štajerski guverner Mario Kunasek poručio je da je apsurdno da se informacije o psihičkoj nestabilnosti ne mogu dijeliti s odgovornim institucijama. Pozvao je na hitnu izmjenu zakona kako bi se spriječilo da oružje završi u pogrešnim rukama.
Austrija
Nakon napada u Grazu austrijska vlada hitno pooštrava zakon o oružju
Samo dva dana nakon strašnog oružanog napada u srednjoj školi u Grazu, gdje je život izgubilo desetero ljudi, austrijska vlada najavljuje hitno pooštravanje zakona o oružju. Prema informacijama iz vlade, paket mjera je već u izradi, a na njemu zajednički rade predstavnici svih triju koalicijskih stranaka (ÖVP, SPÖ, Neos).
Prema dostupnim informacijama, tri su ključna elementa novog zakonodavnog paketa:
- Stroži pristup vatrenom oružju
- Poboljšanje zaštite žrtava
- Sigurnosna ofenziva za škole
Nacrt mjera bi već sljedeći tjedan trebao biti usvojen na sjednici Vlade. Dok SPÖ snažno podupire brzo donošenje promjena, Neos izražava rezervu, posebice prema povećanju policijske prisutnosti u školama – ističući da “škole ne smiju postati zatvori”.
Pozadina tragičnog događaja:
Napadač iz Graza, 21-godišnji Arthur A., legalno je nabavio oružje u travnju i svibnju 2025., unatoč činjenici da je pao na psihološkom testu prilikom vojne procjene za služenje vojnog roka. Budući da rezultati tog testa nisu mogli biti proslijeđeni zbog zakona o zaštiti podataka, ništa ga nije spriječilo da se naoruža.
Ovaj slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o pouzdanosti sustava provjere psihičke podobnosti kod izdavanja dozvola za oružje u Austriji.
