Broj zahtjeva za azilom i dalje opada. U veljači su podnesene 2.183 odgovarajuće prijave, 104 manje nego u siječnju, što predstavlja pad od 19 posto u odnosu na veljaču 2023. Ukupno je u prva dva mjeseca bilo 2.509 prijava manje nego u istom razdoblju lani.

S druge strane, azil je do sada u ovoj godini odobren u 3277 slučajeva. Osim toga, postoje 1404 slučaja supsidijarne zaštite i 208 humanitarnih boravišnih dozvola. Dok je udio negativnih odluka o azilu bio nešto veći od udjela pozitivnih, suprotno je vrijedilo za supsidijarnu zaštitu.

849 “ostalih odluka” uključuje one ljude koji podnesu zahtjev za azil, ali zatim putuju dalje (ilegalno) u svoje stvarne zemlje odredišta.

Udio tražiteljica azila ostaje relativno visok ove godine. One čine dobrih 44 posto prijavljenih. Prošle godine ukupno 76 posto tražitelja azila bili su muškarci. Što se tiče dobnih skupina, dominantne su osobe od 18 do 35 godina. Punih 61 posto tražitelja azila dolazi iz Sirije, deset posto – druga najveća skupina – iz Afganistana.

Osnovne usluge i dalje su jako korištene. Početkom ožujka to je iskoristilo 76.277 osoba. Njih 52 posto dolazi iz Ukrajine.

Od 2.037 deportacija koje je izvršio Savezni ured za useljeništvo i azil, 893 deportacije su provedene neovisno, a 1.144 prisilne. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 39 posto ljudi u tim deportacijama izvan zemlje imalo je kaznene presude. Međutim, to su često građani EU-a, a ne tražitelji azila.