Prema podacima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova (BMI), 359 ljudi je poginulo u nesreći na austrijskim ulicama 2021. godine.
To je 15 smrtnih slučajeva ili četiri posto više u odnosu na 2020. (344) i ujedno je drugi najmanji broj otkako je ministarstvo počelo od 1950. godine detaljnije voditi statistiku.
Broj smrtnih slučajeva u cestovnom prometu 2021. godine odgovara gotovo jednoj osmini poginulih u 1972., “najcrnjoj godini” u dosadašnjoj statistici nesreća s 2.948 mrtvih. Broj registriranih motornih vozila gotovo se utrostručio od 1972. godine i porastao je s 2,5 milijuna na 7,2 milijuna, izvijestilo je ministarstvo, prenosi APA.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) najavio je da će “dosljedno” nastaviti putem “kako bi broj nesreća bio što manji”. S jedne strane, s fokusnim kampanjama protiv vožnje pod utjecajem alkohola, droga, brze vožnje “s druge strane, na podizanju svijesti i prometnoj edukaciji”.
Porastao je broj smrtnih slučajeva na cestama u Koruškoj (plus tri), u Donjoj Austriji (plus dva), u Tirolu (plus dva), u Beču (plus tri) i prije svega u Gornjoj Austriji s plus 24, dok je u ostalim saveznim državama zabilježen manji broj pa je u Gradišću, Salzburgu i Štajerskoj 2021. godine zabilježen najmanji broj smrtnih slučajeva na cestama u posljednjih 60 godina.
Broj žrtava po saveznim državama: Gradišće osam (2020.: 18), Koruška 38 (35), Donja Austrija 92 (90), Gornja Austrija 91 (67), Salzburg 24 (28), Štajerska 50 (52) , Tirol 28 ( 26), Vorarlberg 13 (16) i Beč 15 (12).
U prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom 2021. godine: 161 putnik u automobilu, 75 motociklista, 48 biciklista, 35 pješaka, 19 putnika u kamionu (15 s malim kamionima), 13 poginulih vozača mopeda, tri vozača traktora, dva vozača e-skutera, jedan vozač tzv. mikroautomobila, te jedan vozač samohodnog radnog stroja. Broj poginulih putnika u automobilu, biciklista i vozača e-bicikala, vozača mopeda i lakih motocikala povećan je u odnosu na 2020., a smanjen je broj poginulih pješaka.
Pretpostavljeni glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom su neprilagođena brzina vožnje (26,9 posto), nepažnja (24,5 posto) i kršenje prava prolaska (15,5 posto).
Na autocestama i brzim cestama poginulo je 37 sudionika u prometu, što znači udio od 10,3 posto svih smrtnih slučajeva na cestama i blagi porast od tri ili 8,8 posto u odnosu na 2020. godinu (34). Najviše nesreća sa smrtnim ishodom događa se na bivšim saveznim autocestama (134 smrtno stradala).
Od 161 putnika koji su poginuli u nesreći, njih 42 nisu bili vezani sigurnosnim pojasom. Trećina svih smrtno stradalih na cestama (119 ili 33,1 posto) bila je u trenutku nesreće u dobi od 60 godina ili više, njih 35 (9,7 posto). U dobnoj skupini od 17 do 29 godina prošle su godine u prometu poginule 84 osobe (23,3 posto svih smrtno stradalih na cestama).
