Najamnine su ponovno značajno porasle u trećem kvartalu ove godine. Prema Statističkom uredu Austrije, prosječni troškovi najma s operativnim troškovima u razdoblju od srpnja do uključenog rujna iznosili su 9,50 eura po četvornom metru. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je povećanje od osam posto.

Isključujući operativne troškove, postotak povećanja bio je još veći. Bez toga, najamnine su porasle na 7,10 eura po četvornom metru – povećanje od 9,2 posto. Prema Statističkom uredu Austrije, najamnina s operativnim troškovima u trećem je kvartalu iznosila (prosjek Austrije) 631 eura po stanu na temelju 9,50 eura po kvadratnom metru. Prosječni operativni troškovi iznosili su 160,60 eura po stanu ili 2,50 eura po četvornom metru.

“Od povećanja od 6,6 posto u trećem tromjesečju 2022., vidjeli smo sve veća povećanja stanarina iz tromjesečja u tromjesečje, što je kulminiralo povećanjem od 11,1 posto u drugom tromjesečju 2023.”, rekao je glavni direktor Statističkog ureda Austrije, Tobias Thomas. U trećem tromjesečju 2023. stopa porasta u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine ponovno je prvi put niža.

O gornjoj visini najamnine koju je Vlada najavila u kolovozu trebala bi se odlučivati ​​na prosinačkoj plenarnoj sjednici Nacionalnog vijeća. Koalicija je krajem kolovoza objavila da će stanari sa zakonski uređenim stanarskim odnosom, odnosno u neprofitnim stanovima, ubuduće morati očekivati ​​povećanje najamnine od najviše pet posto godišnje.

Uredba bi se trebala primjenjivati ​​sljedeće tri godine. Od 2027. godine valorizacija kategoriziranih i referentnih najamnina trebala bi se izračunavati na temelju prosječne inflacije u posljednje tri godine, a dio veći od pet posto trebao bi se uzeti u obzir samo u prilagodbi, navodi se u prijedlogu Zakona o olakšicama od inflacije najamnina.

Predviđena je samo jednostavna zakonska odluka, budući da ÖVP i Zeleni vjerojatno neće pridobiti niti jednu od dvije dovoljno velike oporbene stranke, SPÖ ili FPÖ, za postizanje ustavne većine, što je prvotno bio cilj. Vlada je ustavnu većinu koju je izvorno tražila opravdala dodatnom zaštitom stanara kako bi pokriće bilo “pravno vodonepropusno” i zaštitilo ga od “bilo kakvih tužbi”.