U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u. Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40 tisuća radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvenstveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumijevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”. U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada. Obilježavanje Praznika rada ima dugu povijest i u Austriji, a državnim praznikom je postao već 1919. godine.

R.P / povijest.hr
Foto: Christian Deutsch / twitter / 1.svibnja. 2019.

The post Zašto obilježavamo Međunarodni praznik rada first appeared on KROATIV.AT.

Joseph R. Biden prisegnuo je jučer kao 46. američki predsjednik i tako postao drugi rimokatolik u Bijeloj kući nakon Johna F. Kennedyja. Biden je tradicionalno prisegnuo u Kapitolu, a prisegu je imao na Bibliji ukrašenoj keltskim križem koja ga prati u njegovoj 50 godina dugoj političkoj karijeri. Knjiga je u njegovoj obitelji, porijeklom iz Irske, od 1893. godine, a istu je koristio i dok je prisezao kao senator i potpredsjednik.

U svom govoru Biden je istaknuo kako su Sjedinjene Američke Države bile na ispitu i izazovu kojeg su uspješno savladale. Biden je naglasio da je pobijedila demokracija, odnosno da se poslušala volja naroda. “Ponovno smo naučili da je demokracija vrijedna i krhka, a u ovim trenucima je ponovno pobijedila”, kazao je novi američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Americi sad predstoji teška borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Još je jednom naglasio i da će biti predsjednik svih Amerikanaca.

Istaknuo je da Ameriku čeka borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Biden je već prvog dana potpisao niz 17 uredbi i odmah poništio neke Trumpove odluke, između ostalog potpisao je i ponovno angažiranje Sjedinjenih Država u pariškom klimatskom sporazumu.

“Tražim od svih Amerikanaca da mi se pridruže u cilju jedinstva države”, kazao je 46. američki predsjednik Joe Biden.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post SAD: Prisegnuo Joe Biden i odmah poništio nekoliko Trumpovih odluka first appeared on KROATIV.AT.

Studija američkih znanstvenika sa sveučilišta Emory University i Penn State predviđa da će virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje covid-19 s vremenom postati sve manje zarazan i da će se pojavljivati sezonski, zajedno s ostalim patogenima iz obitelji koronavirusa koji uzrokuju blage prehlade. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Science.

U znanstvenom svijetu još nema potrebnog konsenzusa oko toga koliko dugo traje prirodni imunitet na koronavirus. Znanstvenici još uvijek rade na istraživanjima o tome koliko dugo traju antitijela i ostale imunosne stanice nakon prebolijevanja koronavirusa. Prema dijelu dosadašnjih istraživanja, imunost koja blokira zarazu traje relativno kratko, ali je zato imunost koja ublažava simptome dugotrajna To znači da se osoba može zaraziti koronavirusom nekoliko puta, ali kasnije zaraze u pravilu su blaže od one prve.

Kad većina ljudi stekne zaštitu od covida, bilo prirodnim putem ili putem cijepljenja, koronavirusu će biti izložena samo mala djeca, a njihova su oboljenja blage prirode. U procesu stvaranja zaštite – cijepljenje je jedan od uvjeta, jer u protivnom bez cijepljenja bi moglo umrijeti puno ljudi.

Pojave novih sojeva, poput onog koji se trenutno širi Velikom Britanijom i EU ne bi trebale zabrinjavati one koji su prethodno stekli imunitet. Imunitet stečen prethodnim sojevima dovoljno je jak da spriječi razvoj ozbiljne bolesti uzrokovane covidom-19.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Nova studija: Koronavirus bi mogao postati blaži i manje zarazan first appeared on KROATIV.AT.

Zastupnički dom Kongresa SAD izglasao je opoziv Donalda Trumpa. Ovo je drugi put da je protiv Trumpa pokrenut opoziv. Opoziv je pokrenut zbog optužbi za poticanje pobune nakon što su njegovi pristaše nasilno upali u Kongres, što je ocijenjeno napadom na američku demokraciju. Za opoziv je glasao 231 zastupnik, 221 Demokrat i 10 Republikanaca.

Podsjećamo, ovo je drugi put da je protiv Trumpa pokrenut opoziv. Opoziv je pokrenut i 2019. godine kada je također prošao u Zastupničkom domu koji je pod kontrolom Demokrata. Tada je za Trumpov opoziv glasovalo 230 zastupnika. Senat, u kojem većinu imaju republikanci, oslobodio je Trumpa tadašnjih optužbi i opoziv je propao.

Demokrate sad čeka ista procedura, Postupak se sad seli u Senat, gornji dom Kongresa. Prema Ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. Senat s republikanskom većinom je na pauzi do 19. siječnja, dana prije inauguracije izabranog predsjednika Bidena. Republikanski vođa Senata Mitch McConnell odbacio je mogućnost ranijeg sazivanja sjednice.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Zastupnički dom izglasao opoziv Donalda Trumpa first appeared on KROATIV.AT.

Veliki broj pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa upao je sinoć u zgradu američkog Kongresa u Washingtonu. Nakon četverosatne opsade zagrade Kongresa, neredi su okončani, a smrtno su stradale četiri osobe, od čega je jedna osoba upucana. To je potvrdila i washingtonska policija.

Prema izvješću washingtonske policije 52 osobe su uhićene nakon što su pobornici američkog predsjednika Donalda Trumpa u srijedu upali u Kongres kako bi spriječili potvrdu izborne pobjede njegovog nasljednika Joea Bidena. U kasnonoćnoj konferenciji za medije šef vašingtonske policije Robert J. Contee rekao je kako se 47 od ukupno 52 uhićenja odnosi na kršenje policijskog sata koji počinje u 18 sati, a da je 26 njih uhićeno na području Kapitola, prenosi agencija Reuters.

Prema natpisima američkih medija, članovi američke vlade razgovarali su o mogućnosti zbacivanja s vlasti predsjednika Donalda Trumpa nakon što su njegovi pobornici upali u Kongres, prenosi u srijedu navečer nekoliko američkih medija. Njihova rasprava vodila se oko 25. amandmana američkog ustava koji potpredsjedniku i većini u vladi omogućava da predsjednika proglasi “nesposobnim” obavljati svoj posao.

Facebook i Twitter obrisali su više objava Donalda Trumpa u kojima je, nakon što su njegove pristaše upale u Kongres, ponovio neutemeljene tvrdnje o “ukradenim izborima”, rulju nazvao “velikim patriotima” te napisao kako ih “voli”. Uz to, Twitter je zabranio tvitanje Trumpu na 12 sati i objavio kako je moguće da mu trajno zabrane tvitanje ako nastavi s poticanjem na nasilje. Facebook je Trumpu zabranio objavljivanje postova na 24 sata.

The post SAD: Četvero mrtvih, Trump blokiran na društvenim mrežama first appeared on KROATIV.AT.

Od predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama prošlo je nešto malo više od mjesec dana. Umjesto pokretanja procesa mirnog prijenosa vlasti na novoizabranog predsjednika Joea Bidena, izborna trakavica se nastavlja te bi ubrzo možda mogla dobiti krajnji epilog. Naime, dosadašnji predsjednik Donald Trump uporno odbija priznati poraz optužujući Demokratsku stranku za izbornu krađu.

Donald Trump je ustrajan u namjeri osporavanja izbornih rezultata u nekoliko ključnih saveznih država. Pojedina istraživanja ukazuju da velika većina Trumpovih birača smatra da je Trump pokraden. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija “Seven Letter Insight” to misli čak 79 posto njegovih birača. Prethodnih dana održane su javne rasprave na kojima Trumpovi odvjetnici nastojali afirmirati Trumpove tvrdnje, a prethodno je obavljeno prebrojavanje glasova u saveznim državama u Georgiji i Wisconsinu koje nije pokazalo promjenu.

Prije dva dana, odnosno 2. prosinca uvečer, Donald Trump je održao 46 minutni govor kojeg je unaprijed označio „kao možda najvažniji govor koji je ikada održao“. U svom govoru, Trump je ove izbore okarakterizirao kao prevaru u režiji Demokratske stranke od samog početka. Naglasak je stavio na nepravilnosti vezane uz glasovanje putem pošte. Naime, na ovim izborima zbog pandemije korona virusa zabilježen je rekordan broj prijava za glasovanje putem pošte. Analize su pokazivale da su dominantan udio u prijavama zauzimali birači Demokrata. Sam Donald Trump je bio sumnjičav prema takvom sustavu glasova te je u izbornoj kampanji pozivao svoje birače da se osobno pojave na svom biračkom mjestu.

Trump je tijekom svoga govora istaknuo da su pojedine osobe u svojoj pošti zaprimile višestruk broj izbornih materijala, a bilo je i slučajeva u kojima su se osobe, koje se nisu prijavile za takav način glasovanja – bile udaljene s biračkih mjesta pod tvrdnjom da su već glasovale poštom. Isto tako naznačio je da je na pojedinim izbornim materijalima potpis naručitelja nepodudaran s prethodnim potpisima. Osim pritužbi vezanih za glasovanje poštom, Donald Trump se požalio i na glasovanje mrtvih i nerezidentnih osoba. Iznio je i ozbiljne optužbe za onemogućivanje nadziranja procesa brojanja glasova republikanskim promatračima. Nadalje, zamjerke ima i na računalne softwaree i glasačke uređaje koje su prebacivali Trumpove glasove Bidenu. Kritike i žalbe uputio je i na ostvarivanje prava glasa na biračkom mjestu bez prethodno predočenog identifikacijskog dokumenta.

Pored toga, ono što je obilježilo Trumpov nastup i izlaganje je pokazivanje grafova na kojima je zorno prikazana Trumpova uvjerljiva prednost u Michiganu i Wisconsinu tijekom cijele izborne noći, da bi u jednom trenutku Biden stekao velik broj glasova dovoljan za preokret.

U svakom slučaju,ukoliko se obistine Trumpove pritužbe, integritet američkih izbora će biti uvelike narušen. To će SAD – kao najveću demokraciju na svijetu – izvrgnuti sramoti i ruglu. Ne uspije li u svom naumu pravnog osporavanja izbornih rezultata, Donaldu Trumpu preostaje kandidatura na sljedećim predsjedničkim izborima 2024.godine. Ankete pokazuje da 66 posto Republikanaca smatra da se Trump u tom slučaju treba ponovno kandidirati. Štoviše, ovi izbori su pokazali da je na terenu Trumpov pokret itekako snažan i prisutan. U odnosu na prošle izbore, na ovim je izborima Trump osvojio 11 milijuna glasova više. Predizborne ankete su predviđale solidnu prednost njegovog protukandidata, a na kraju se ispostavilo da su izbori bilo vrlo tijesni.

Administracija Joe (Obame) Bidena

Vrijedi se osvrnuti i na novoizabranog predsjednika Bidena i na njegovu administraciju. Joe Biden se polako uhodava u ulogu novoizabranog predsjednika. Bude li njegov izbor pravno potvrđen, ući će u povijest kao najstariji izabrani predsjednik te kao drugi predsjednik katolik nakon J.F Kennedya. Pored toga, na ovim izborima osvojio je preko 80 milijuna glasova što predstavlja svojevrstan rekord u broju glasova koji su osvojili izabrani predsjednici.

Prema prvim informacijama, glavni prioritet mu je suzbijanje pandemije korona virusa uz nastojanje da duboko podijeljenu naciju donekle ujedini . Već je stupio u kontakt s pojedinim svjetskim liderima. Mnogi od njih već su mu čestitali, izuzev Vladimira Putina koji s oprezom iščekuje krajnji ishod Trumpovih pravnih borbi. U javnost je Joe Biden izašao s imenima članova svog kabineta. Tako za državnog tajnika planira imenovati Tonija Blinkena. Riječ je o diplomati koji je za vrijeme Obamine administracije vršio funkciju zamjenika državnog tajnika, a dok će bivši Obamin državni tajnik John Kerry biti zadužen za klimatske promjene.

Na vanjskopolitičkom planu očekuje se posvećenost “popravljanju odnosa” s EU te se nagađa da bi Bidenova administracija mogla snažnije angažirati na prostoru takozvanog Zapadnog Balkana. To nam tek preostaje za vidjeti.

The post Izbori u SAD-u: Je li Donald Trump pokraden na predsjedničkim izborima? first appeared on KROATIV.AT.

Trendovi sugeriraju na veći odaziv u odnosu na predsjedničke izbore prije četiri godine. Pojedine analize pokazuju da broj birača izašlih na izbore mogao čak premašiti brojku od 150 milijuna ljudi.

Način izbora predsjednika u Sjedinjenim Američkim Državama

Predsjednik SAD-a ne bira se većinom glasova osvojenih na nacionalnoj razini. Pobjednik izbora je onaj kandidat koji osvoji većinu u takozvanom izbornom kolegiju. Izborni kolegij sastoji se od 538 elektora. Oni su raspodijeljeni po saveznim državama prema principu degresivne proporcionalnosti. To podrazumijeva da svaka savezna država ima minimalno tri elektorska glasa, a preostalih 385 elektora dodjeljuje se svakoj saveznoj državi razmjerno njenom udjelu u ukupnoj populaciji SAD-a. Tako primjerice najmnogoljudnija savezna država Kalifornija daje 55 elektora, Texas 38, Arizona 11, Hawaii 3 itd. Iznimke su savezne države Maine i Nebraska. Tamo su nekoliko elektorskih glasova razdijeljeni na kongresne distrikte. Elektori su dužni glasovati shodno izbornoj volji biračkog tijela u određenoj saveznoj državi. Predsjednikom SAD-a postaje kandidat koji dobije minimalno 270 elektorskih glasova.

Ovakav način izbora predsjednika ima prednost u tome što kandidatima otvara mogućnost da svoju energiju,novac i vrijeme ulažu u one savezne države u kojima se očekuje neizvjestan ishod. Savezne države koje će presuditi pobjednika su: Florida, Sjeverna Karolina, Pennsylvania, Michigan, Wisconsin i Arizona. S druge pak strane, može doći do toga da pobjednik izbornog koledža nije istodobno pobjednik na nacionalnoj razini odnosno zbira glasova iz svih saveznih država. To se dosad dogodilo samo dvaput: George Bush (izbori 2000.) i Donald Trump (izbori 2016.)

Na prošlim izborima Trump je odnio pobjedu s osvojenih 306 elektorskih glasova nasuprot Clintonovih 232. Posebnost njegove pobjede ogleda se u tijesnoj prednosti koju je ostvario u saveznim državama Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu. Zadnji republikanski kandidat koji je odnio pobjedu u tim trima državama istodobno bio je Ronald Reagan davne 1984. godine. Zadnjih nekoliko izbornih ciklusa te tri države su bile solidne utvrde kandidata Demokratske stranke. Razlog promjene na izborima 2016. je ležao u Trumpovom uspješnom pridobivanju značajnog djela bijele radničke klase primamljujućom ekonomskom porukom i odbojnošću koje je to biračko tijelo imalo prema Hillary Clinton.

Trumpova pobjednička strategija i važnost Floride

I na ovim izborima će savezne države Pennsylvania, Michigan i Wisconsin igrati ključnu ulogu. Trump, međutim, ne mora pobijediti u sve tri države. On također svoje resurse može usmjeriti u one savezne države u kojima je Hillary Clinton ostvarila minimalnu prednost na prošlim izborima (Nevada,New Hampshire, Maine i Minnesota) – što i čini. Neovisno od toga, neophodne su mu pobjede u Ohiju i Floridi. Za saveznu državu Ohio je karakteristično da dosad nijedan Republikanac nije postao predsjednikom, a da nije pobijedio u ovoj saveznoj državi. Na prošlim izborima Trump je odnio pobjedu s devet posto razlike. Prema anketama očekuje se isti ishod, ali možda s nešto manjom razlikom u odnosu prije četiri godine.

Što se tiče Floride, ona je već nekoliko zadnjih izbornih ciklusa tradicionalno jedna od najvećih izbornih bojišnica dvaju tabora. Američkoj, ali i svjetskoj javnosti ta je savezna država privukla pozornost na izborima 2000. Naime, pojedine američke TV kuće proglasile su Al Gorea pobjednikom izborima u Floridi i time novim predsjednikom. Na kraju se ispostavilo da je George Bush ostvario prednost od samo 537 glasova razlike. Riječ je o saveznoj državi s oko 21 milijuna stanovnika. Nosi čak 29 elektorskih glasova. Rasna struktura je heterogena, a čine je oko 60 posto bijelaca, Latinoamerikanca ima oko 20 posto, a Afroamerikanci imaju oko 15 posto.

Značajan udio među floridskim Latinoamerikancima čini kubanska zajednica. Većina njih su protivnici Castrovog socijalizma u Kubi. Trumpova antisocijalistička poruka jako je dobro primljena kod njih. Visok odaziv kubanske zajednice, a pogotovo u Miami Dade Countyju (jedan od najmnogoljudnijih okruga u Floridi) predstavljat će dobar znak za Trumpa. Time će se ujedno i nadomjestiti mogući gubitci među bjelačkim umirovljenicima.

Bidenova pobjednička strategija

Pod pretpostavkom da pobjedi u državama u kojima je Hillary Clinton pobijedila prije četiri godine, Joeu Bidenu na raspolaganju stoje dva pobjednička puta. Jedan je povratiti prevagu među bijelom radničkom klasom u saveznim državama Wisconsin, Pennsylvania i Michigan. Drugi je poraditi na boljem odzivu Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca i drugih manjina u južnijim saveznim država kao što su Arizona, Florida, Georgia i Sjeverna Karolina. Hoće li to uspjeti – vidjet ćemo početkom idućeg tjedna.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Foto: History in HD / unsplash.com

The post Izbori u SAD-u: Trump ili Biden – ključne savezne države first appeared on KROATIV.AT.

Američki državni tajnik boravio je danas u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Prvi čovjek američke diplomacije sastao se u Duborvniku s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom te ministrom obrane Mariom Banožićem. U zajedničkoj izjavi s premijerom Plenkovićem, Pompeo je rekao da su danas razgovarali o ukidanju viza hrvatskim državljanima za ulazak u SAD, ali i o drugim važnim pitanjima koja vežu ove dvije zemlje. Jedna od važnih tema bila je i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i nabavka aviona te odnosi s Kinom.

Prema riječima Pompea hrvatski građani moći će uskoro putovati u SAD bez viza, ali američki državni tajnik nije mogao posebno precizirati kada bi se to moglo dogoditi. Naglasio je kako se odluka može očekivati u sljedećih nekoliko mjeseci. “To je nešto na čemu se već dugo radi i sigurno će biti sjajno za hrvatske građane, ali i za odnose dviju zemlja također”, istaknuo je Pompeo te naglasio kako on osobno smatra da su “sve prepreke riješene”.

Jedna od tema razgovara bilo je i dvostruko oporezivanje. Dvostruko oporezivanje velika je barijera hrvatskim tvrtkama posluju u SAD-u, ali je i veliki problem za američka ulaganja u Hrvatsku. “Pitanje tog sporazuma moglo bi uskoro biti riješeno, u cilju daljnjeg jačanja ekonomske suradnje između dvije zemlje“, – rekao je prvi čovjek State Departmenta.

Pompeo posebno kritičan prema Kini

Američki državni tajnik posebno se osvrnuo na suradnju Hrvatske s Kinom, ali i generalno na kineske interese u Europi. “Kada surađujete s kineskom tvrtkom, ona je duboko povezana sa sigurnosnim aparatom pa informacije mogu doći na mjesto koje nijedan hrvatski građanin ne želi”, kazao je Pompeo.

“Ako imate sigurnu mrežu i informacijske sustave onda privatni podaci i informacije mogu biti sigurni. Ako imate (kinesku) tvrtku koja nije transparentna i koja je vrlo mutna, koja ulaže na predatorski način tada se informacije mogu iskoristiti na način zbog kojeg nijedan hrvatski građanin ne bi smio patiti. Oni su se samo pojavili da od Hrvatske uzmu novac”, pojasnio je šef američke diplomacije.

Jedna od tema kupnja aviona i “hrvatsko pitanje” u BiH

Posljednjih dana se puno pričalo i o kupnji američkih zrakoplova, a u medijima te iz oporbe su se čula razna prozivanja. Pompeo je pak naglasio kako je kupnja aviona “suverena” odluka Hrvatske, u trenutku kad Hrvatska treba odlučiti između četiri ponude među kojima je i američka. “Što se tiče aviona F-16, to je suverena odluka hrvatskog vodstva i ne sumnjam da će biti dobra”, rekao je Pompeo u Dubrovniku na tiskovnoj konferenciji s premijerom Andrejom Plenkovićem. Dodao je i da je ponosan na američke proizvode i kako će SAD financijski podržati američku ponudu.

Jedna od tema razgovora bila je i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, o čemu s Pompeom razgovarali i Plenković i Grlić-Radman. Oni su američkog državnog tajnika izvijestili o sustavnom narušavanju hrvatske ravnopravnosti unutar BiH. “Što se tiče BiH, kao što su premijer i ministar vanjskih poslova sa mnom razgovarali, ne mogu to u punom sadržaju ponoviti u tako kratkom vremenu, investirat ćemo diplomatske kapacitete da postignemo dobre stvari za Europu, RH i regiju. Koristit ćemo resurse da pokrenemo te procese”, – istaknuo je Pompeo

R.P
Foto: Secretary Pompeo / twitter.com

The post POMPEO U HRVATSKOJ: Kinezi Hrvatskoj samo žele uzeti novac first appeared on KROATIV.AT.

Nekoliko dana prije same debate u američkoj javnosti dominirala su međusobna prozivanja, a glasniji je bio Trump, odnosno njegov tim. Trump je prvo pozvao Bidena na testove na droge, pa ga je potom prozvao da planira koristiti skrivene “bubice” kako bi tijekom cijele debate bio u kontaktu s timom koji bi ga u debati “brifirao”. To je u javnosti izazvalo reakcije. “Sleepy Joe” kako ga kolokvijalno nazivaju pristaše druge strane, prema tumačenju Trumpa uopće nije kadra voditi američku politiku. Biden i Demokrati Trumpu zamjeraju puno stvari, nerijetko ga nazivajući rasistom, seksistom, supermacistom itd. Jasno je da je predsjednička kampanja ponovno duboko podijelila već ionako podijeljenu američku javnost.

Debata bez sadržaja

Predsjednička debata dvaju kandidata ostala je lišena bilo kakvog kvalitetnog sadržaja pa njihovim vizijama SAD-a u sljedeće četiri godine nismo saznali puno. Prema američkim stručnjacima, i onim koji su naklonjeniji Republikancima, i onim koji su naklonjeniji Demokratima, ovo je bila jedna od najgorih predsjedničkih debata u povijesti.

Sunovrat je to američkih demokratskih standarda, a tome su kumovali i Donald Trump (većim dijelom) i bivši potpredsjednik Joe Biden koji je ponovno izgledao usporeno i nezainteresirano. Prepustio je Trumpu da na svoj način dominira debatom čime je sebi stavio u podređen položaj. Svoju temeljnu sliku o pristojnom i demokratskom lideru srušio je onog trenutka kad je Trumpu rekao da “ušuti” odnosno onda kad ga je prozvao klaunom.

Trump je pak od samog početka zauzeo agresivan stav, ne poštujući sama pravila debate, niti pravila uljudnosti. To je odmah na početku iz takta izbacilo voditelja Christophera Wallacea koji je izgubio moć da vodi suvislu debatu zbog čega su i izostali odgovori na ključna pitanja.

Trump je neprestano pričao, vikao te prekidao i Wallacea i Bidena. Je li to bio dio Trumpove taktike ili je to dio njegovog folklora pitanje je za stručnjake. U prvoj debati Trump je još jednom pokazao da ne mari za protokole i pravila. Trump jednako kao i Biden nije ponudio ništa od konkretnih politika. Akutalni predsjednik pak nije propustio naglasiti da je u svojih 46 mjeseci bavljenja politikom napravio ipak više nego što je Biden napravio u svojoj 47-godišnjoj političkoj karijeri.

Debata koja neće ništa značajno promijeniti

Bila je to prva u nizu od tri debate na kojima bi trebali sudjelovati Trump i Biden. Zašto je prva debata izgledala onako kako je izgledala? Zbog očekivanja. Ni Trump ni Biden nisu htjeli razočarati svoju glasačku bazu. Zbog toga je Trump bio posebno agresivan jer je pred svoje birače stavio postavio očekivanja da će “lagano razbiti” “Sleepy Joe-a” kako ga je nerijetko nazivao. Biden je pak bio pod pritiskom da mora dokazati da je uopće u stanju voditi američku naciju i dostojno predstavljati Demokrate. Jesu li u tome uspjeli? Polovično jesu. I jedan i drugi. Bila je to debata koja ostavlja pregršt otvorenih pitanja, koja baca sjenu na američku demokraciju, ali opet i debata koja ni jednom ni drugom nije donijela previše negativnih bodova kod svog biračkog tijela.

Nekoliko zanimljivih stvari ipak treba izdvojiti. Trump je bio pretjerano agresivan i glasan, vjerojatno iščekivajući da će pored Bidena protiv njega biti i voditelj Wallace. Mišljenja sam, koliko god Trump ekscentričan (u najmanju ruku) bio, njegova taktika je bila da što snažnije pritisne Joe Bidena te ga s namjerom prekida da bi dobio Bidenovu reakciju te da bi ga izbacio iz takta. Zbog toga Biden nije imao konkretnih odgovora na nekoliko pitanja, poput umiješanosti svog sina, o tome je li ga podržavaju snage reda, o tome tko vlada gradovima gdje su izbili nasilni protesti itd. Na drugu stranu, Biden je nekoliko puta odudarao od tipičnih “Demokratskih” načela, zagovaravajući statove koji možda i nisu popularni kod demokratske baze. Trump je pak propustio priliku da se distancira od nekoliko ekstremnih skupina, te je u nekoliko navrata imao i smiješne tvrdnje. Njegova potreba da dominira debatom ga je u nekoliko navrata prikazala preagresivnim što je išlo na ruku Bidenu koji je djelovao koherentnije i staloženije.

Neki suvisao zaključak prve debate teško je dati, no i jedan i drugi su donekle opravdali očekivanja svoje baze. Postavlja se pitanje i koliko same debate imaju smisla jer one zapravo neće natjerati snažnu bazu oba kandidata da promijeni svoje mišljenje. Gledano iz ugla političkih procesa, debata dva predsjednička kandidata najjače demokracije i sile na svijetu – sramotna je. Prethodne rezultate oba kandidata trebamo uvažiti, o njima se mora i treba raspravljati, n opći dojam je da Amerika može i mora puno bolje. Bez obzira koji od dva tabora favorizirate.

Robert Pandža
Foto: heavy / ilustracija

The post TRUMP VS BIDEN: (Ne)demokratski show dva loša kandidata first appeared on KROATIV.AT.

Zbog toga je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske poslalo zamolbu državnim službenicima i ljudima iz bankarskog i poslovnog sektora da podnesu zahtjev za američku vizu. Naime, ti ljudi će gotovo pa sigurno dobiti američku vizu i tako pomoći da se stopa odbijenica do kraja rujna spusti ispod tri posto. Uspije li Hrvatska u svojoj nakani, vize za SAD će se ukinuti već sljedeće godine.

Hrvatska je već zadovoljila čitav niz uvjeta i prava bi šteta bila da propustimo zadovoljiti i ovaj posljednji uvjet, jer u protivnom morali bi čekati sljedeću fiskalnu godinu.

R.P
Foto: ilustracija / kroativ

The post “AMERIČKI SAN”: Hrvati nadomak ukidanju viza za SAD first appeared on KROATIV.AT.