Komentar

Izbori u SAD-u: Trump ili Biden – ključne savezne države

Do održavanja američkih predsjedničkih izbora ostalo je dva dana. Kandidati Donald Trump i Joe Biden ulažu velike napore u pridobivanju neodlučnih birača. Prema službenim podacima u nedjelju (25.10) pravo glasa putem pošte i mogućnost ranog glasanja na biračkom mjestu iskoristilo je blizu 60 milijuna ljudi.

Trendovi sugeriraju na veći odaziv u odnosu na predsjedničke izbore prije četiri godine. Pojedine analize pokazuju da broj birača izašlih na izbore mogao čak premašiti brojku od 150 milijuna ljudi.

Način izbora predsjednika u Sjedinjenim Američkim Državama

Predsjednik SAD-a ne bira se većinom glasova osvojenih na nacionalnoj razini. Pobjednik izbora je onaj kandidat koji osvoji većinu u takozvanom izbornom kolegiju. Izborni kolegij sastoji se od 538 elektora. Oni su raspodijeljeni po saveznim državama prema principu degresivne proporcionalnosti. To podrazumijeva da svaka savezna država ima minimalno tri elektorska glasa, a preostalih 385 elektora dodjeljuje se svakoj saveznoj državi razmjerno njenom udjelu u ukupnoj populaciji SAD-a. Tako primjerice najmnogoljudnija savezna država Kalifornija daje 55 elektora, Texas 38, Arizona 11, Hawaii 3 itd. Iznimke su savezne države Maine i Nebraska. Tamo su nekoliko elektorskih glasova razdijeljeni na kongresne distrikte. Elektori su dužni glasovati shodno izbornoj volji biračkog tijela u određenoj saveznoj državi. Predsjednikom SAD-a postaje kandidat koji dobije minimalno 270 elektorskih glasova.

Ovakav način izbora predsjednika ima prednost u tome što kandidatima otvara mogućnost da svoju energiju,novac i vrijeme ulažu u one savezne države u kojima se očekuje neizvjestan ishod. Savezne države koje će presuditi pobjednika su: Florida, Sjeverna Karolina, Pennsylvania, Michigan, Wisconsin i Arizona. S druge pak strane, može doći do toga da pobjednik izbornog koledža nije istodobno pobjednik na nacionalnoj razini odnosno zbira glasova iz svih saveznih država. To se dosad dogodilo samo dvaput: George Bush (izbori 2000.) i Donald Trump (izbori 2016.)

Na prošlim izborima Trump je odnio pobjedu s osvojenih 306 elektorskih glasova nasuprot Clintonovih 232. Posebnost njegove pobjede ogleda se u tijesnoj prednosti koju je ostvario u saveznim državama Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu. Zadnji republikanski kandidat koji je odnio pobjedu u tim trima državama istodobno bio je Ronald Reagan davne 1984. godine. Zadnjih nekoliko izbornih ciklusa te tri države su bile solidne utvrde kandidata Demokratske stranke. Razlog promjene na izborima 2016. je ležao u Trumpovom uspješnom pridobivanju značajnog djela bijele radničke klase primamljujućom ekonomskom porukom i odbojnošću koje je to biračko tijelo imalo prema Hillary Clinton.

Trumpova pobjednička strategija i važnost Floride

I na ovim izborima će savezne države Pennsylvania, Michigan i Wisconsin igrati ključnu ulogu. Trump, međutim, ne mora pobijediti u sve tri države. On također svoje resurse može usmjeriti u one savezne države u kojima je Hillary Clinton ostvarila minimalnu prednost na prošlim izborima (Nevada,New Hampshire, Maine i Minnesota) – što i čini. Neovisno od toga, neophodne su mu pobjede u Ohiju i Floridi. Za saveznu državu Ohio je karakteristično da dosad nijedan Republikanac nije postao predsjednikom, a da nije pobijedio u ovoj saveznoj državi. Na prošlim izborima Trump je odnio pobjedu s devet posto razlike. Prema anketama očekuje se isti ishod, ali možda s nešto manjom razlikom u odnosu prije četiri godine.

Što se tiče Floride, ona je već nekoliko zadnjih izbornih ciklusa tradicionalno jedna od najvećih izbornih bojišnica dvaju tabora. Američkoj, ali i svjetskoj javnosti ta je savezna država privukla pozornost na izborima 2000. Naime, pojedine američke TV kuće proglasile su Al Gorea pobjednikom izborima u Floridi i time novim predsjednikom. Na kraju se ispostavilo da je George Bush ostvario prednost od samo 537 glasova razlike. Riječ je o saveznoj državi s oko 21 milijuna stanovnika. Nosi čak 29 elektorskih glasova. Rasna struktura je heterogena, a čine je oko 60 posto bijelaca, Latinoamerikanca ima oko 20 posto, a Afroamerikanci imaju oko 15 posto.

Značajan udio među floridskim Latinoamerikancima čini kubanska zajednica. Većina njih su protivnici Castrovog socijalizma u Kubi. Trumpova antisocijalistička poruka jako je dobro primljena kod njih. Visok odaziv kubanske zajednice, a pogotovo u Miami Dade Countyju (jedan od najmnogoljudnijih okruga u Floridi) predstavljat će dobar znak za Trumpa. Time će se ujedno i nadomjestiti mogući gubitci među bjelačkim umirovljenicima.

Bidenova pobjednička strategija

Pod pretpostavkom da pobjedi u državama u kojima je Hillary Clinton pobijedila prije četiri godine, Joeu Bidenu na raspolaganju stoje dva pobjednička puta. Jedan je povratiti prevagu među bijelom radničkom klasom u saveznim državama Wisconsin, Pennsylvania i Michigan. Drugi je poraditi na boljem odzivu Afroamerikanaca, Latinoamerikanaca i drugih manjina u južnijim saveznim država kao što su Arizona, Florida, Georgia i Sjeverna Karolina. Hoće li to uspjeti – vidjet ćemo početkom idućeg tjedna.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Foto: History in HD / unsplash.com

Povezane vijesti:

Što je pokazao bečki prosvjed? – Narod se digao!

T.N.

YouTubeov autogol zbog cenzure Kickla

Antonio Šećerović

Banija ili Banovina? Nebitno je, ljudi su bitni

Antonio Šećerović