Na njemačkom govornom području postoji mnogo tradicija i običaja vezanih za božićne blagdana, a zamislite tek kako je u to s delikatesama i receptima koji se pripremaju za Badnjak i Božić. Donosimo vam pregled tradicionalnih jela po regijama.

Gradišćanima je tradicionalna božićna večera bez guske s okruglicama od krumpira i crvenim kupusom gotovo nezamisliva. Priprema se dodatno i dimljeni losos ili kuhana govedina s hrenom od jabuke.

Katolici u Koruškoj pripremaju dimljene kobasice s crnim kruhom i kiselim kupusom, a nakon ovoga slijede delicije jabukovače i originalno koruškog reindlinga s makom i maslacem od grožđica.

U Donjoj i Gornjoj Austriji se na različite metode priprema šaran. U Gornjoj Austriji mnogi koriste i kobasice sa salatom od kiselog kupusa i krumpira, a na jelovniku mora biti juha i pečene jabuke.

Salzburg se za Badnjak tradicionalno hrani juhom od kobasica s mesnim namazom, Frankfurter kobasicom ili bijelom kobasicom. U Pongau, Pinzgau i Lungau to nije običaj. U ova tri mjesta se služi tzv. Bachlkoch kao tradicionalna božićna večera, a riječ je o posebnom pecivu napravljenom od vode, brašna i maslaca.

Šaran i kobasice su tradicionalne u Štajerskoj, ali mnoge obitelji uživaju u hladnim pladnjevima sa lovačkim pecivom, svježim narescima i božićnim keksima. Tirolci vole uz kobasice i crni puding jesti pečenu svinjetinu ili hladne pladnjeve, a ne smije nedostajati ni fondi (fondue, op.a. topljena čokolada).

Građani Vorarlberga preferiraju teleće kobasice, poslužene s kiselim kupusom ili talijanskom salatom od majoneze. U Beču je glavno jelo šaran, bilo kao juha, file ili aspik.

U Njemačkoj je glavna tema pečena patka, što je gotovo kulturno dobro u Njemačkoj. Tradicionalni recept je guska punjena suhim voćem, jabukama i kestenima. Ovo božićno jelo se obično poslužuje uz okruglice od krumpira, knedle, prokulice ili crveni kopus, a mnoge vrste pečenja također ne smiju nedostajati.

Nekada davno je šaran bio najpopularnija božićna večera u Njemačkoj, a ta tradicija je danas samo na jugu zemlje. Uz ovu božićnu vrstu se poslužuje salata od krumpira i krastavaca. Mnoge obitelji se za Božić odriču raskošnog obroka, s toga vole poslužiti kobasice sa salatama od krumpira ili kiselim kupusom. U Sjevernoj Njemačkoj obitelji obično imaju božićna jela od ribe, a jelo od plavog šarana je ovdje apsolutni klasik. U Erzgebirgeu postoji tradicija pod nazivom Neinerlaa (Neunerlei), što je devet različitih jela. Svatko za stolom mora probati barem jednom svako od jela, a ovo donosi sreću i novac.

Autor teksta: Antonio Šećerović

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Božićne delicije u Austriji i na njemačkom govornom području first appeared on KROATIV.AT.

Mnogi slavljenje i pripravu za Božić često povezuju i s običajem i tradicijom ukrašavanja božićnog drvca i poklonima koji dolaze ispod drvca. Pokloni ispod drvca usko su povezani s rođenjem Isusa Krista, jer je on primio darove od sveta tri kralja. Ukrašavanje božićnog drvca također ima dugu tradiciju, ali još je posve nejasno kako se ono ustalilo među narodom. Postoji nekoliko teorija.

Prije svega treba znati da se u mnogim drvenim kulturama slavio zimski solsticij, a dio te proslave bilo je i stablo, hrastovo ili zimzeleno gdje su se prema teorijama prinosile žrtve. Dolaskom kršćanstva i prihvaćanjem učenja Isusa Krista ljudi su zadržali neke stare običaje, a moguće da je jedan od tih običaja bilo i drvce, odnosno ukrašavanje istog. Brojni vjernici diljem svijeta prakticiraju ukrašavanje božićnog drvca, ali je nejasno odakle je sve krenulo.

Ukrašavanje bora ili, točnije, stabla jele, prema crkvenim zapisima, možemo zahvaliti svetom Bonifaciju, engleskom redovniku koji je u 7. stoljeću osnovao kršćanske crkve u Francuskoj i Njemačkoj. Podučavajući Kristov nauk u Njemačkoj, Bonifacije je naišao na skupinu poganih koji su se okupljeni oko velikog hrasta spremali žrtvovati djecu bogu Thoru. Kako bi spasio djecu, Bonifacije je srušio hrast, a na njegovom je mjestu izraslo stablo jele.

Druga pak legenda govori da je sam Martin Luther ukrasio božićno drvce početkom 16. stoljeća svjećicama. U srednjem vijeku je u nekim dijelovima Europe postojao običaj priređivanja predstave o raju u crkvama za vrijeme Božića, tijekom koje bi se na stablo vješale jabuke kao simbol spoznaje dobra i zla prema biblijskoj priči o Adamu i Evi.

Običaj ukrašavanja božićnog drvca u našim je krajevima preuzet od germanskih naroda krajem 19. stoljeća. No ne treba zaboraviti i da je već tada postojao običaj unošenja badnjaka, mladog stabla ili grane hrasta u kuće. Božićno drvce se obično ukrašava na Badnjak i treba ga držati okićenog sve do nedjelje nakon blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Tradicija ukrašavanja božićnog drvca na Badnjak, evo odakle vuče korijene first appeared on KROATIV.AT.

Ove godine katolike diljem zemlje kopka jedna jako neobična dilema – postiti ili ne postiti na Badnjak. Naime, dan prije Božića pada u nedjelju, koja je ujedno i četvrta nedjelja došašća. Poznato je da prema crkvenom nauku nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana, izuzevši onih koji padnu u korizmi.

U želji da saznaju kada trebamo početi s pripremom bakalara i razjasnimo ovu nedoumicu, Slobodna Dalmacija se obratila don Mihaelu Miši Proviću, župnik Župe sv. Križa u Velom Varošu.

“Zapovijedani dani posta u Crkvi su samo Pepelnica i Veliki petak. Post na Badnjak je pučki običaj vjernika u želji da što pobožnije dočekaju Božić”, rekao je Prović.

Naše bake i djedovi pamte kad je Badnji dan bio službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u Katoličkoj crkvi na Drugom vatikanskom koncilu, ta je odredba ukinuta.

“Nepisano pravilo je da se post prebacuje na dan prije, dakle trebalo bi postiti u subotu. Tako ću ja napraviti, a vjerujem i mnogi naši vjernici”, objašnjava svećenik kako postupiti ove godine.

U razgovoru je posebno naglasio da nije bitno što jedemo, nego koliko jedemo i da se razlike između odabira posta i nemrsa razlikuju od lokaliteta do lokaliteta, ovisno o narodnom običaju.

Naši ljudi će, po tradiciji i u skladu s financijskim mogućnostima, i ove godine posegnuti za bakalarom ili nekom drugom alternativom među plodovima mora. No, mnogi svećenici će vam reći da je u svemu tome najbitnije razmisliti zašto postimo, a Božić kao blagdan mora služiti svrsi da od nas napravi bolje vjernike i – ljude.

The post Ove godine Badnjak pada u nedjelju. Svećenik objasnio posti li se taj dan first appeared on KROATIV.AT.

Katolici danas obilježavaju početak došašća ili adventa. To je vrijeme priprave do Rođenja Gospodinova – Božića.

Došašće ili advent počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Došašće završava 24. prosinca na Badnjak. Početak došašća određuje blagdan sv. Andrije Apostola. Prva nedjelja nakon blagdana sv. Andrije Apostola je prva nedjelja došašća. To vrijeme priprave za Božić sastoji se od dva dijela. Prvi dio traje do 16. prosinca. U tom se prvom dijelu došašća ljudi skruše, kaju, mole i spremaju za svoj konačni susret s Bogom, za sudnji dan. Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca, do Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Rođenja Gospodnjeg. Došašćem kod katolika započinje nova liturgijska godina, dok u istočnoj crkvi nova liturgijska godina započinje 1. rujna.

Prva nedjelja došašća govori o ponovnom Kristovu dolasku, kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo – novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusova preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa.

U Rimokatoličkoj crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji (kao i u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava”, da bi taj tipično božićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!”) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja.

Došašće ima svoje liturgijske pjesme. Adventski vijenac, koji se kiti u došašću ima četiri svijeće, za svaku nedjelju po jednu. Stoji na obiteljskom stolu ili na ulaznim kućnim vratima. U došašću nema velikih vanjskih proslava ni slavlja vjenčanja. Svete mise zornice kroz cijelo došašće vjernici rado posjećuju kao znak osobne pokore i zavjeta.

The post Danas je prva nedjelja došašća ili adventa first appeared on KROATIV.AT.

Na njemačkom govornom području se po regijama i pokrajinama razlikuje koje božićne delicije se poslužuju na Badnju večer. Istraživački portal „Statista“ je napravio istraživanje što su ove godine Božić radili katolici u Njemačkoj te što su jeli za vrijeme Badnjaka.

63 posto ispitanika je izjavilo kako Božić najviše spajaju s ukrašavanjem domova. Tri posto manje Božić spaja s tradicionalnim keksima koji se jedu za Božić. 59 posto Božić spaja s kupovinom i pravljenjem poklona te darivanjem.

Po 55 posto smatra kako je otvaranje adventskih kalendara neizbježno te postavljanje božićnog drvca u kući.

52 posto pali svijeće na napravljenom adventskom vijencu, a 48 posto sluša božićnu glazbu. 45 posto pravi kekse i kolače, dva posto manje gleda božićne filmove.

Sieh dir diesen Beitrag auf Instagram an

Ein Beitrag geteilt von News von ZDFheute (@zdfheute)

Za Badnjak su prema spomenutom portalu građani Njemačke najviše jeli kobasice s krumpir salatom, njih 33 posto. 27 posto je jelo pečenu patku, 21 posto gusku. 17 posto njih je jelo raklet (raclette), dok je 12 posto njih konzumiralo čokoladni fondi (fondue).

Sieh dir diesen Beitrag auf Instagram an

Ein Beitrag geteilt von News von ZDFheute (@zdfheute)

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – James Coleman | Unsplash

The post Nijemci za Božić najviše ukrašavali domove i jeli kobasice first appeared on KROATIV.AT.

Posljednje mjere suzbijanja širenja koronavirusa odredile su kako je u Hrvatskoj za Badnjak i Božić dozvoljen jedan vjernik na sedam kvadratnih metara u svim crkvama.

Mjerama se preporučuje skraćenje svetih misa, osobito polnoćke. Potrebno je povećati broj svetih misa te pomaknuti mise na Badnjak u ranije termine da završe do 22 sati. Broj vjernika ovisi o unutarnjoj površini crkve tako da ne smije biti više od jednog vjernika na sedam kvadratnih metara prostora predviđenog za vjernike. Istovremeno je potrebno osigurati dva metra razmaka u svim smjerovima između vjernika na misi. Obavijest o najvećem dopuštenom broju vjernika na misi treba biti istaknuta na ulazu.

U redu za pričest treba održavati razmak od dva metra i smjer kretanja treba biti takav da se nakon pričesti ne vraća vjernik istim putem kojim je išao na pričest već da zaobiđe klupe i vrati se na svoje mjesto. Nošenje maske je obavezno, osim u vrijeme pričesti, a zbornog pjevanja neće biti.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić će u zagrebačkoj Katedrali predvoditi na Badnjak, s početkom u 21 sat, misu polnoćku te Danju misu svetkovine Rođenja Gospodinova s početkom u 10 sati. Ovo je prvi put nakon potresa u ožujku da se jedna misa održava u zagrebačkoj znamenitosti.

Pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško je potvrdio kako će se svete mise slaviti prema nekadašnjem uobičajenom rasporedu: nedjeljom i blagdanima u 7, 8, 9, 10, 11.30 i 18 sati te radnim danima u 7, 8, 9 i 18 sati.

Hrvatska matica iseljenika će na svom YouTube kanalu prenositi hrvatsku polnoćku iz austrijskog gradića Čembe (njem. Schandorf, Gradišće). Od 22 sata će ponoćku služiti župnik Branko Kornfeind u župnoj crkvi u Čembi.

U Bosni i Hercegovine polnoćke zbog policijskog sata koji je na snazi od 23 sata počinju u 20 i 21 sat. Potrebno je informirati se na kanalima društvenih mreža ili oglasnim pločama lokalnih župa.

Što se Njemačke tiče, svete mise se zbog posljednjih mjera neće održavati u Hrvatskoj katoličkoj misiji Essen, HKM Mittelbaden, HKM Duisburg i Moers. Polnoćke (zasad) nisu otkazane u Hrvatskoj katoličkoj župi München, gdje će zbog noćnog ograničenog kretanja polnoćka početi u 19 sati. Mise će se održati i u Hrvatskoj katoličkoj zajednici Frankfurt (potrebne prijave) i Hrvatskoj katoličkoj župi Mainz (potrebne prijave). Prijave su potrebne i u Stuttgartu i Hagenu, a nema detaljnih informacija za Dortmund, Köln, Hamburg i Berlin. [Stanje: 19. prosinca]

TV program za blagdane:

24.12. 20:00 BHT1 Misa bdjenja iz katedrale Presvetog Srca Isusova u Sarajevu
24.12. 20:00 Slavonska TV Polnoćka iz katedrale Sv. Petra i Pavla u Osijeku
24.12. 20:00 RTVHB Misa polnoćka iz Mostara
24.12. 21:00 HRT1 Prijenos mise polnoćke iz Zagreba
24.12. 21:00 Osječka TV Misa polnoćka iz Osijeka
24.12. 23:20 ARD Polnoćka iz crkve u Lobberich-Nettetalu
25.12. 10:00 HRT1 Prijenos božićne mise iz Zagreba
25.12. 10:30 BHT1 Božićna misa iz katedrale Presvetoga Srca Isusova u Sarajevu
25.12. 11:55 HRT1/BHT1 Prijenos Urbi et orbi iz Rima

Antonio Šećerović
Foto: Zagrebačka katedrala, arhiva | Wikimedia

The post Početak polnoćki u Njemačkoj, Hrvatskoj i BiH u različita vremena first appeared on KROATIV.AT.