Connect with us

Religija

Ove godine Badnjak pada u nedjelju. Svećenik objasnio posti li se taj dan

Objavljeno

na

Ove godine katolike diljem zemlje kopka jedna jako neobična dilema – postiti ili ne postiti na Badnjak. Naime, dan prije Božića pada u nedjelju, koja je ujedno i četvrta nedjelja došašća. Poznato je da prema crkvenom nauku nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana, izuzevši onih koji padnu u korizmi.

U želji da saznaju kada trebamo početi s pripremom bakalara i razjasnimo ovu nedoumicu, Slobodna Dalmacija se obratila don Mihaelu Miši Proviću, župnik Župe sv. Križa u Velom Varošu.

“Zapovijedani dani posta u Crkvi su samo Pepelnica i Veliki petak. Post na Badnjak je pučki običaj vjernika u želji da što pobožnije dočekaju Božić”, rekao je Prović.

Naše bake i djedovi pamte kad je Badnji dan bio službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u Katoličkoj crkvi na Drugom vatikanskom koncilu, ta je odredba ukinuta.

“Nepisano pravilo je da se post prebacuje na dan prije, dakle trebalo bi postiti u subotu. Tako ću ja napraviti, a vjerujem i mnogi naši vjernici”, objašnjava svećenik kako postupiti ove godine.

U razgovoru je posebno naglasio da nije bitno što jedemo, nego koliko jedemo i da se razlike između odabira posta i nemrsa razlikuju od lokaliteta do lokaliteta, ovisno o narodnom običaju.

Naši ljudi će, po tradiciji i u skladu s financijskim mogućnostima, i ove godine posegnuti za bakalarom ili nekom drugom alternativom među plodovima mora. No, mnogi svećenici će vam reći da je u svemu tome najbitnije razmisliti zašto postimo, a Božić kao blagdan mora služiti svrsi da od nas napravi bolje vjernike i – ljude.

Advertisement

Panorama

Camino Dubrovnik – Međugroje: Počinje veliki hodočasničko-turistički projekt

Objavljeno

na

By

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković održao je danas radni sastanak sa sudionicima projekta „Camino Dubrovnik“, pješačke turističko-hodočasničke staze u dužini od oko 150 kilometara od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.

Usuglašen je datum prvog Camina Dubrovnik koji će se održati 24. rujna polaskom iz Dubrovnika, a završiti 29. rujna misom u crkvi sv. Jakova u Međugorju. Sudionici projekta izvijestili su gradonačelnika o dosadašnjem tijeku i realizaciji utvrđenih aktivnosti, a sudionicima sve čestitke za sav trud, rad i detaljno trasiranje, markiranje i čišćenje staza, piše Dubrovački vjesnik.

Naime, nakon trasiranja, staza je u cijeloj dužini očišćena i označena prepoznatljivim Camino oznakama. Ova faza ključna je za funkcioniranje projekta u budućnosti jer je naglasak na sigurnosti hodočasnika, s obzirom na to da je dio terena neurban i nepristupačan. Dovršen je i proces dizajniranja pečata koje hodočasnici prikupljaju nakon završenih dionica te diplome za prijeđeni put tzv. compostele.

Pri samom završetku je izrada internetske stranice projekta i interaktivne aplikacije za hodočasnike preko koje mogu vidjeti gdje se nalaze, ali i neka mjesta koja bi bilo dobro posjetiti te hitne brojeve. Uslijedit će marketinška kampanja za novi turističko-hodočasnički projekt.

Uz stručne službe gradske uprave, sastanku su nazočili i predstavnici grada Čapljine, općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije, Turističke zajednice Međugorja i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, kao i tim planirana i HGSS-a koji su čistili i označavali stazu: HGSS Dubrovnik, HGSS Čapljina i Čitluk, HPD Sniježnica i HPD Brotnjo.

Podsjetimo, Sporazum o stazi Camino Dubrovnik-Međugorje koja broji šest dionica potpisan je u srpnju 2023. godine. Staza je u listopadu predstavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu, a Grad Dubrovnik je na temelju ovog projekta primljen i u Europsku federaciju puteva sv. Jakova.

Nastavi čitati

Hrvati u Austriji

U HKM Beč 185 krizmanika primilo sakrament potvrde

Objavljeno

na

25. svibnja 2024. u našoj Misiji, nadbiskup Splitsko-makarski mons. Zdenko Križić podijelio je sakrament potvrde 185 krizmanika. Slavlja smo imali u 9:30 sati i u 12:30 sati.

Na prvoj misi krizmu je primilo 79 kandidata, a na drugoj misi 106. Pjevanje su predvodili na prvoj misi župni zbor, a na drugoj zbor mladih.

Mons. Križić propovijed je temeljio na Djelima apostolskim, tekstu koji govori o silasku Duha Svetoga. A Duh je taj koji daje snagu za život, on ne uništava nego grije, daje toplinu i snagu da se možemo boriti s nedaćama života. Kada nema Duha onda se ne razumiju ni braća ni sestre. Apostol Pavao nam govori da je mir plod Duha Svetoga, ako nema Duha Božjega nužno će faliti mira.

Nadbiskup je na poseban način govorio o radosti kao daru Duha Svetoga, jer život bez radosti nije život.

Krizmanicima je poručio da su pred njima izbori koje tek moraju napraviti, upozorio ih je da je moguće pogriješiti i napraviti krivi korak, ali krivi korak ima posljedice za cijeli život. Važno je moliti Duha Svetoga da nas vodi kroz život i daje nam potrebnu snagu. Roditeljima je poručio da nije najvažnije osigurati djeci materijalno, nego formirati njihova srca i duše kako ne bi ostali prazni. Poručio je da nema poteškoće koja se s Bogom ne može svladati i nema situacije iz koje nema izlaza.

Na kraju svete mise fra Josip je čestitao krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima, te zahvalio vjeroučiteljima koji su vodili krizmanike kroz ovu godinu fra Marku, fra Darku i s. Dragani. Fra Radovanu na ispovijedanju i čitanju imena krizmanika. Sestrama Nikolini i Ivani koje su uredile crkvu kao i s. Luciji koja je pripremila svečani ručak.

Na koncu se zahvalio nadbiskupu Zdenku koji nas je pastirski pohodio te podijelio sakrament krizme našim krizmanicima. I zaželio mu da ga Duh Sveti vodi u nimalo laganom vođenju Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestili su iz HKM Beč.

Nastavi čitati

Religija

Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs

KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!

Objavljeno

na

pravoslav

Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.

Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.

Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.

Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.

Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.

Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.

Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021 



Nastavi čitati
LM