Connect with us

Austrija

Svaki sedmi zaposlenik u Austriji u 2022. godini zarađivao manje od 2000 eura bruto

Objavljeno

na

Otprilike svaki sedmi zaposlenik u Austriji zarađuje manje od 2000 eura bruto mjesečno – na temelju punog radnog vremena. To znači da 625.000 zaposlenih spada u tu kategoriju prihoda, piše danas u priopćenju Momentum instituta. Ovdje su zaposlenici na nepuno radno vrijeme ekstrapolirani na puno radno vrijeme. U konačnici, to su ljudi koji zarađuju manje od 11,50 eura po satu. Podaci su iz obrađene statistike za prethodnu godinu.

Sindikati su si kao sljedeću prekretnicu postavili minimalnu bruto plaću od 2000 eura, podsjeća sindikalno udruženje Momentum institut. Nižom su plaćom posebno pogođene žene – svaka peta zaposlena žena (19 posto), a tek svaki deveti muškarac (jedanaest posto) trenutačno zarađuje manje od 2000 eura mjesečno, preračunato na puno radno vrijeme. Četiri od deset pogođenih osoba radi skraćeno radno vrijeme, a šest od deset radi puno radno vrijeme.

Među slabo plaćenima najčešće su prodavačice u trgovinama, kuhari, konobari, frizeri i čistačice. Upravo u tim sektorima ljudi često traže kadrove, a viša kolektivno ugovorena minimalna plaća te bi sektore učinila atraktivnijima, piše Jakob Sturn, ekonomist Momentum instituta.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu

Objavljeno

na

By

Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.

S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.

Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.

Kada se plaća porez na dohodak?

Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.

Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Kosovar vozio presporo, zaustavila ga policija – a onda show

Objavljeno

na

By

U subotu ujutro, 36-godišnjak je vozio A10 Tauernautobahn u blizini Salzburg Süd “primjetno sporom brzinom”, kako stoji u policijskom izvješću.

Također je pokazao “karakteristike osobe koja je možda pod utjecajem opojnih sredstava”. Sumnja službenika ubrzo je i službeno bila potvrđena: test sline na drogu bio je pozitivan.

No, to nije sve. Naime, mladić je prvo dao bratove podatke jer on sam nema važeću vozačku dozvolu.

Nastavi čitati

Austrija

Istraživanje: 56% građana Austrije podržava nultu granicu azil

Objavljeno

na

By

“Možete čak razgovarati sa mnom o tome ne bi li gornja granica azila trebala biti nula sljedećih godina.” Ova rečenica u “Standardu” donijela je čelniku tirolske SPÖ Georgu Dornaueru masovne kritike unutar stranke. Tijekom vikenda u Innsbrucku, čelnik stranke Andreas Babler čak je ovu poziciju nazvao “politički glupom” i “uopće nezamislivom”. To je priopćio i Dornaueru, koji je potom povukao izjavu.

I zapravo: na početku predizborne kampanje SPÖ-a za izbore za gradonačelnika Innsbrucka, Dornauer se ispričao za “glupu polurečenicu” – i naglasio Bableru: “Nećemo dopustiti da nas razdvoje.” Ali što država zapravo kaže o takvoj nultoj granici? “Unique Research” je za austrijski dnevni list “Heute” o tome pitao 800 građana Austrije.
Rezultati:

36% ispitanih je “potpuno” za to da Austrija više ne prima izbjeglice, daljnjih 20% je “donekle” za to. Ukupno 37% je protiv nulte granice.

U intervjuu za “Heute”, istraživač mišljenja Peter Hajek analizira rezultate: “Stav prema nultoj granici azila ide duž klasičnih stranačkih tabora. Dok birači FPÖ-a i ÖVP-a podržavaju ovaj prijedlog, glasači NEOS-a i Zelenih odbijaju ovaj pristup. SPÖ -Biračko tijelo je, s druge strane, podijeljeno, što Bableru i kompaniji ne olakšava pozicioniranje u predizbornoj kampanji.”

Nastavi čitati
LM