Austrija
Svake godine u Austriji nedostaje do 3.000 medicinskih sestara
Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.
Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.
Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.
Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.
Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.
Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.
Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.
Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.
Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.
Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.
Austrija
Preminuo mladić koji je pronađen u teškom stanju na ulici u Beču
Kao što se i strahovalo, preminuo je državljanin Bangladeša koji je krajem prošlog tjedna pronađen na pločniku u bečkom okrugu Favoriten. Ovaj 27-godišnjak bio je žrtva teškog fizičkog nasilja – uzrokovanog ili prikrivenom prometnom nesrećom, ili brutalnim premlaćivanjem.
Trenutno su za istražitelje sve opcije moguće u ovom misterioznom slučaju koji se dogodio u Grenzackerstraße, prometnoj ulici koja vodi od Verteilerkreisa prema Wienerbergu. Naložena je obdukcija preminulog azijskog migranta, koji je preminuo u noći sa subote na nedjelju, a koja bi trebala rasvijetliti okolnosti smrti. Kriminalistička policija za sada ne može isključiti ni prometnu nesreću s bijegom vozača, ni nasilno kazneno djelo.
Poziv policije mogućim svjedocima
Jedino što je za sada sigurno jest da je teško ozlijeđeni muškarac pronađen u noći s četvrtka na petak oko 1 sat ujutro, kako leži na pločniku s teškim ozljedama glave i lica, u blizini jedne benzinske crpke i autosalona. Nešto dalje nalazi se i Pernerstorfer Steg – pješački most koji počinje kod Ettenreichgasse i prelazi četverotračnu cestu. Policija pretpostavlja da je upravo tamo možda započeo incident – bilo u obliku premlaćivanja, bilo kao posljedica nesreće.
Zbog toga policija hitno traži svjedoke koji su 15. svibnja 2025. između 00:55 i 01:15 sati primijetili nešto sumnjivo na toj lokaciji. Istragu vodi specijalizirani tim za zločine protiv života i tijela pri bečkom LKA-u (Kriminalističkom uredu).
U službenom priopćenju policija dodatno naglašava da su ozljede nastale kao posljedica “tupog nasilja”, da su okolnosti još uvijek potpuno nejasne, te da se istraga vodi u svim mogućim smjerovima.
Austrija
(VIDEO) Austrija i Slovenija novom tunelskom cijevi rješavaju veliki problem gužvi
Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.
Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.
Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.
No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.
Austrija
Žena primala socijalnu pomoć, a uopće nije živjela u Austriji
Iako je većinu vremena provodila u Iranu, 65-godišnja žena u Beču je nepravedno primala socijalnu pomoć. Šteta je golema.
Socijalne naknade poput minimalne pomoći ili naknade za nezaposlene namijenjene su pomoći ljudima u potrebi. No, sustav se sve češće zloupotrebljava. U 2024. broj prijava u Beču ponovno je porastao u odnosu na prethodne godine: ukupno je zabilježeno 2.626 prijava, a stopa razjašnjenja slučajeva iznosi gotovo 100 posto. U usporedbi s ostatkom Austrije, Beč je uvjerljivo na vrhu: ovdje je zabilježeno 54 posto slučajeva prijevara sa socijalnim naknadama, što se može objasniti različitom strukturom stanovništva.
Slučajevi se odnose na naknade za nezaposlene, minimalnu pomoć, osnovnu skrb ili dječji doplatak. “To se može zamisliti ovako: dođe netko i zatraži dječji doplatak za svoju djecu – s pet rodnih listova. A kad ih pobliže pogledamo, vidimo da su tri krivotvorena i da možda postoje samo dvoje djece. To je jedan od načina na koji se to radi”, objašnjava Gerald Tatzgern, voditelj Odjela 8 u Saveznom kriminalističkom uredu za “Wien heute”.
“Po zrakoplovu oko 20 do 30 slučajeva”
Tatzgern je zadužen i za radnu skupinu za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama, skraćeno SOLBE. Ova jedinica Saveznog kriminalističkog ureda provodi kontrole, primjerice kroz ciljane akcije u bečkoj zračnoj luci. “Iskustvo pokazuje da po jednom zrakoplovu iz Turske, s Balkana ili iz drugih zemalja, imamo oko 20 do 30 slučajeva.”
Jedan od tih slučajeva
Jedan od slučajeva suđenja dogodio se u svibnju na Kaznenom pokrajinskom sudu: 65-godišnjoj Iranki, prijavljenoj u 23. bečkom okrugu, predbacuje se da je neosnovano primala minimalnu pomoć. Naime, većinu tog razdoblja provela je u Iranu, no nije se odjavila s adrese u Austriji. Šteta iznosi gotovo 20.000 eura, a žena je osuđena na deset mjeseci uvjetne kazne zatvora.
“Rade na crno”
73 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani. “Sve više otkrivamo da posebice Ukrajinke rade na crno, iako primaju socijalne naknade. Ne žele izgubiti pravo na osnovnu skrb. Ukrajinci su prošle godine bili najzastupljenija nacionalnost među otkrivenim slučajevima”, kaže Tatzgern.
