U Gornjoj Austriji sve više zaposlenih odlazi na posao i kada su bolesni. Prema analizi Radničke komore Gornje Austrije, 2025. godine to je učinilo gotovo tri četvrtine radnika, što je najviša zabilježena razina do sada.

Riječ je o pojavi koja se naziva prezentizam, odnosno dolazak na posao unatoč zdravstvenim tegobama. Udio takvih radnika snažno je porastao posljednjih godina: 2015. iznosio je oko 30 posto, 2020. više od 50 posto, a sada je dosegnuo 72 posto.

Strah, pritisak i manjak ljudi

Radnička komora kao glavne razloge navodi osjećaj obveze prema kolegama, manjak osoblja, rokove i strah od posljedica na poslu.

Posebno je izražen problem kod zaposlenih koji su pod velikim radnim pritiskom. Među jako opterećenim radnicima, čak 94 posto njih barem je jednom otišlo na posao bolesno. Kod onih s malim ili nikakvim opterećenjem taj je udio 66 posto.

Posljedice osjećaju i radnici i tvrtke

Odlazak na posao tijekom bolesti često ima ozbiljne posljedice. Prema podacima AK-a, 45 posto radnika nakon toga se češće osjećalo iscrpljeno, 29 posto bilo je nekoncentrirano na poslu, 22 posto ostalo je bolesno dulje nego što je trebalo, a 13 posto doživjelo je povratak bolesti.

Svaki deseti radnik kasnije se suočio i s težim zdravstvenim problemima.

Istodobno su dani bolovanja u Gornjoj Austriji blago pali. Osiguranici ÖGK-a 2025. su u prosjeku bili 15,4 dana na bolovanju, dok je godinu ranije prosjek bio 15,5 dana.

Najveći pritisak na iznajmljenim radnicima

Najviše dana bolovanja zabilježeno je kod iznajmljenih radnika, u prosjeku 21 dan, te u poštanskim, kurirskim i ekspresnim službama, gdje je prosjek bio 20,7 dana.

Predsjednik AK-a Andreas Stangl ocjenjuje da je to jasan pokazatelj teških radnih uvjeta u tim sektorima.

Radnička komora odbacuje pozive na strože mjere protiv navodne zlouporabe bolovanja. Umjesto toga traži kraće liste čekanja u javnom zdravstvu, više prevencije, dovoljno osoblja i zaštitu od otkaza tijekom bolovanja.