Austrija
Stanovnici jednog grada u Austriji sada mogu potpuno besplatno koristiti javni prijevoz
U Kaprunu (Pinzgau) mještani sada mogu besplatno koristiti sve autobusne veze. Priča se da je stanovništvo željelo ovu ponudu. Sve frakcije općinskog vijeća su se složile i razvile cjelogodišnji besplatni autobus sa Salzburger Verkehrsverbundom.
Autobusom u kupovinu, liječniku ili na planinarenje – to je sada moguće besplatno unutar granica grada Kapruna. U vrijeme najveće gužve zglobni autobus vozi svakih 15 minuta od Zell am Seea preko Kapruna do Kitzsteinhorna. A stanovnici Kapruna žele to koristiti besplatno, prema zahtjevu na općinskom sastanku, kaže gradonačelnik Domenik David (SPÖ).
“Potražnja jednostavno postoji već duže vrijeme i bilo nam je važno kao zajednici da konačno ispunimo tu želju stanovnika Kapruna”, kaže David.
Prethodno je autobus bio besplatan samo tijekom zimske sezone u lokalnom području uz valjanu skijašku kartu. Sada se ponuda besplatnog javnog prijevoza proširuje na sve tijekom cijele godine. “Sveukupno će cijena ski busa iznositi više od 130.000 eura, što će pokriti općina – iako treba reći da troškove ski busa sufinanciraju Turistička zajednica i planinska željeznica”, kaže gradonačelnik.
Ugovor između općine i prometne udruge sklopljen je na sljedećih deset godina.
Austrija
Veliki porezni zaokret: Umirovljenici mogu zadržati do 2.000 eura mjesečno bez poreza
Austrijska savezna vlada odustaje od planiranog uvođenja paušalnog poreza od 25 % na dodatnu zaradu uz mirovinu. Umjesto toga, priprema se novo porezno rješenje koje uključuje neoporezivi iznos, čime bi se znatno rasteretili umirovljenici koji nastavljaju raditi.
Cilj ostaje nepromijenjen: potaknuti što veći broj građana da ostanu u radnom odnosu i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutačno u Austriji oko 71.000 umirovljenika ostvaruje dodatni prihod kroz rad, a vlada želi taj broj povećati poreznim olakšicama.
Zašto se odustalo od paušalnog poreza?
Planirana „flat tax“ bila je pod snažnim kritikama jer bi najviše koristila umirovljenicima s visokim dodatnim primanjima, dok bi oni s manjim prihodima imali minimalnu korist. Zbog toga se sve više isticalo da je neoporezivi prag socijalno pravednije rješenje.
I iz redova vladajućih stranaka potvrđeno je da bi takav model bio preciznije usmjeren i pravedniji, jer bi omogućio da manji dodatni prihodi u potpunosti ostanu neoporezivi.
Koliki bi mogao biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema informacijama iz javnosti razmatra se mjesečni neoporezivi iznos između 1.500 i 2.000 eura. Time bi velik dio umirovljenika mogao raditi bez dodatnog poreznog opterećenja.
Ministar gospodarstva ističe da nije presudan tehnički model oporezivanja, već stvarni poticaj da se ljudima rad u mirovini financijski isplati.
Što slijedi?
Detalji provedbe i vremenski okvir još nisu poznati. Međutim, jasno je da vlada ovim zaokretom želi:
- povećati prihvaćenost mjere među umirovljenicima
- potaknuti dulji ostanak u svijetu rada
- ublažiti nedostatak radne snage u gospodarstvu
Austrija
Žestoki istup FPÖ-a: „Ovo nije država kakvu želimo!“
Zamjenik pokrajinskog premijera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) u opširnom intervjuu za Heute iznio je oštre kritike na račun savezne vlade, sigurnosne politike, migracija, socijalne pomoći i društvenih promjena u Austriji.
Vlada pred padom
Landbauer rad aktualne savezne vlade opisuje kao katastrofalan te tvrdi da koalicija triju stranaka više nema potporu građana. Prema njegovu mišljenju, vlada bi trebala priznati neuspjeh i otvoriti put prijevremenim izborima.
Sigurnost sve lošija
Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ističe da se stanje nije poboljšalo te kao primjer navodi postavljanje betonskih barijera na božićnim sajmovima, što vidi kao dokaz rastuće nesigurnosti.
Spajanje obitelji i migracije
Landbauer dovodi u pitanje najavljeni prekid spajanja obitelji, navodeći da je u prvih deset mjeseci godine zabilježeno oko 900 takvih slučajeva, većinom iz Sirije i Afganistana.
Kritika društvenih i kulturnih promjena
Oštro se protivi pojavama koje smatra napadom na tradiciju, poput nastupa drag queen izvođača na dječjim manifestacijama, te odbacuje rodno osjetljiv jezik, nazivajući ga besmislenim i ideološkim nametanjem.
Socijalna pomoć i državljanstvo
Posebno naglašava da socijalna pomoć ne smije biti “wellness-program” za migrante, već bi, prema njegovu stavu, trebala biti vezana uz austrijsko državljanstvo.
Kritike na račun SPÖ-a i ÖVP-a
Landbauer oštro napada vicekancelara Andreasa Bablera, tvrdeći da ne donosi ništa pozitivno za zemlju, te optužuje ÖVP da se lažno predstavlja kao gospodarska stranka unatoč višegodišnjoj recesiji.
Corona i posljedice
Pandemiju i dalje smatra nerazriješenim poglavljem, ističući da su mjere ozbiljno narušile slobode građana, a najveću štetu pretrpjela su djeca i mladi. Po njegovu mišljenju, to razdoblje mora se temeljito analizirati kako se slične situacije ne bi ponovile.
Austrija
Vlada mijenja pravila igre: Rad u mirovini postaje zlatna prilika za sve
Austrijska savezna vlada odustaje od ranije planiranog modela oporezivanja dodatne zarade umirovljenika. Umjesto jedinstvenog poreza od 25 % na prihode ostvarene uz mirovinu, uvodi se neoporezivi iznos (porezni prag) koji bi trebao potaknuti starije građane da nastave raditi i nakon odlaska u mirovinu.
Cilj reforme ostaje isti: što više ljudi motivirati da ostanu aktivni na tržištu rada i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutno u Austriji oko 71.000 umirovljenika radi, a vlada želi taj broj znatno povećati pomoću financijskih poticaja.
Zašto se model mijenja?
Prvotni plan s paušalnim porezom najviše bi koristio umirovljenicima s većim prihodima, što je izazvalo kritike. Novi pristup s neoporezivim iznosom trebao bi biti pravedniji i privlačniji širem krugu ljudi, uključujući one s manjim dodatnim primanjima.
Predstavnici vladajućih stranaka potvrđuju da će novi sustav omogućiti da i mali dodatni prihodi ostanu neoporezivi, čime se rad u mirovini stvarno „isplati“.
Koliki će biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema dostupnim informacijama razmatra se mjesečni neoporezivi prag između 1.500 i 2.000 eura. Time bi umirovljenici mogli zadržati znatno veći dio svoje zarade bez dodatnog poreznog opterećenja.
Vlada poručuje da nije presudan tehnički detalj modela, već spremnost ljudi da rade dulje – a novi sustav trebao bi upravo to potaknuti.
