Ekonomija
Stanarine u Austriji bi mogle rasti i do 28 posto
Sindikalni institut Momentum upozorava na daljnja značajna troškovna opterećenja za stanare. Referentne najamnine već su porasle za 14,4 posto u posljednje dvije godine, a mogle bi porasti za ukupno 28 posto do 2025. godine, upozorio je institut, pozivajući se na predviđanja Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).
Za 2021. korištena je prosječna referentna najamnina od 480 eura mjesečno. U 2022. referentne najamnine porasle su za 5,8 posto, a ove godine za daljnjih 8,6 posto. “To je povećanje od 72 eura. Ako ne dođe do kočenja referentnih najamnina, najamnina će do 2025. porasti na 613 eura”, kaže ekonomist Momentuma Alexander Huber.
Za najmoprimce bi bilo daleko bolje da se ove godine uvede kočnica cijena najma, koja bi omogućila rast najamnina najviše dva posto godišnje. Zatim bi se gore navedena najamnina do 2025. povećala na samo 539 eura mjesečno.
“U usporedbi s 2021., to bi bio dodatni mjesečni trošak od 60 eura”, izračunao je Huber. Podsjetio je da će 80 posto svih prihoda od najma ići najbogatijoj desetini kućanstava.
Kočnicu cijena najma komentirao je i imenovani šef IHS-a Holger Bonin. Protivnik je intervencija u cijene najma jer je “uvijek problem intervenirati u cijene i tržišta jer to utječe na ponudu”.
“Ograničenja cijena najma nemaju koristi ako zbog toga na tržište dolazi manje stanova, a preostali se iznajmljuju po još višim cijenama. Bolja je ciljana potpora za one koji više ne mogu podnijeti stanarinu“, rekao je ekonomski istraživač.
On vidi potrebu za djelovanjem u vezi s klauzulom o automatskom zadržavanju vrijednosti u ugovorima o najmu, jer se oni temelje na indeksu potrošačkih cijena, “a to nije plauzibilno, to nije pravi indeks”.
Šef WIFO-a Gabriel Felbermayr rekao je jučer u ZIB2, s obzirom na prijetnju usklađivanja referentne najamnine u srpnju, da je važno da svi daju doprinos kako bi se postigla ciljana inflacija od dva posto u eurozoni. Pozdravio je razmišljanja o produženju prilagodbi tijekom vremena.
Kočnica cijena najma bila bi “smislena”, jer bi u suprotnom plaće iz kolektivnog ugovora morale najesen porasti snažnije nego u ostatku Europe, jer je i inflacija viša od prosjeka EU-a, upozorio je Felbermayr.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login