3.9 C
Beč
4. prosinca 2022.
Austrija

SPÖ inzistira na povećanju mirovina od 8,4 posto

Foto: Pixabay.com

SPÖ je zatražio povećanje mirovina od siječnja znatno više od izračunatog zakonskog faktora usklađivanja od 5,8 posto.

Glasnogovornik društvenih mreža Josef Muchitsch i predsjednik Udruge umirovljenika Peter Kostelka rekli su na konferenciji za novinare da je potrebna nova metoda izračuna koja uzima u obzir posljednjih dvanaest mjeseci. To bi značilo plus 8,4 posto za 2023. godinu, prema Kostelkinim riječima taj zahtjev dijeli cijelo vijeće viših članova.

Socijaldemokrati traže da se buduća usklađivanja mirovina temelje na stvarnoj inflaciji u proteklih dvanaest mjeseci. Trenutno je to razdoblje od kolovoza prethodne godine do srpnja trenutačne godine. Precijenjenu ili prenisku vrijednost tada treba uzeti u obzir pri sljedećem usklađivanju mirovine.

Prema Muchitschu, 5,8 posto izračunatih u sadašnjem načinu je “jasno premalo”. Uostalom, izračunao je Kostelka, inflacija je trenutno 9,3 posto. Tjedni shopping poskupio je 19,1 posto. “Ne radi se o milijunima, nego jednostavno o hrani, grijanju, životu.”

Za 2023. novi način rada rezultirao bi povećanjem od 8,4 posto, a prema Kostelkinim riječima, taj je zahtjev jednoglasno podržan u nestranačkom Vijeću starijih građana. No, on i dalje ostaje pri svom prvotnom zahtjevu od plus deset posto, uostalom, “otvoreni su računi” iz prošlosti.

Osim novog načina obračuna, prema Kostelkinim riječima, jednoglasna je odluka predstavništva starijih osoba da se briše dosadašnje pravilo o skraćenom radnom vremenu. Umjesto toga, cijela prilagodba također bi trebala stupiti na snagu kada odete u mirovinu.

U slučaju primatelja kompenzacijske naknade, prijedlog rezolucije SPÖ-a predviđa povećanje od najmanje deset posto. Istodobno, SPÖ je predvidio gornju granicu povećanja mirovina: do 3.700 eura trebala bi postojati puna prilagodba, s višim mirovinama samo fiksni iznos.

Udruga starijih osoba ÖVP ljutito je reagirala na ovaj zahtjev. “Moram podsjetiti socijalnog glasnogovornika Muchitscha da mirovinska prava nisu luksuz, već beneficije osiguranja za koje su ljudi sami radili”, rekla je predsjednica Udruge starijih građana Ingrid Korosec. Nedvojbeno je da niske mirovine te malo i srednje poduzetništvo trebaju veću potporu. Međutim, osobito u vrijeme krize, ljudi bi se trebali moći osloniti na očuvanje vrijednosti svojih mirovinskih prava.

Činjenicu da dogovor s Vladom, koji je zapravo planiran za sredinu rujna, još nije postignut, Kostelka pripisuje “energičnom unutarnjem procesu pregovora i rasprava”. Nakon drugog kruga pregovora još nije bilo ponude iz Vlade. “Mogućnost donošenja odluka očito još nije dostupna.”

Ministar za socijalna pitanja Johannes Rauch (Zeleni) u pisanom je priopćenju još jednom potvrdio da je “potpuno predan” dodatnoj potpori posebno umirovljenicama s niskim primanjima. Pojasnio je to u razgovoru s predstavnicima umirovljenika, a oko tog cilja također je bilo suglasja. “Razmišljanja u saveznoj vladi još nisu dovršena, uostalom, ovdje se radi o enormnim iznosima”, istaknuo je kako bi samo zakonsko povećanje od 5,8 posto značilo dodatne troškove od 2,8 milijardi eura u idućoj godini. Ipak, uvjeren je da se uskoro zajedno može iznijeti dobro rješenje.


Povezane vijesti:

Austrija: Cijene snažno porasle, ljudi imaju sve manje financijske slobode

KROATIV

Austrija: Od sljedeće godine rastu mirovine

KROATIV

Gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ) zalaže se za davanje radne dozvole tražiteljima azila

KROATIV