Connect with us

Panorama

Split među devet najboljih europskih gradova za umirovljenike

Objavljeno

na

Mnogi ljudi se pitaju kako će izgledati njihov umirovljenički život. Isto tako, mnogi umirovljenici koji žive van Hrvatske razmišljaju i o povratku u Hrvatsku. Zanimljivo, među brojnim stranim državljanima Hrvatska slovi kao jako zanimljiva destinacija za život nakon umirovljenja.

Istim pitanjem se pozabavio i magazin “Travel and Leisure” koji je uvrstio Split na listu devet najboljih europskih gradova za život nakon umirovljenja. Split kao drugi najveći Hrvatski grad ima svoje kvalitete, a osim velikog broja sunčanih dana nudi i dobar zdravstveni sustav, ali i neke druge stvari bitne za umirovljenički život.

“Travel and Leisure” je u odabiru gradova imao nekoliko važnih faktora kao što su cijena života, klima, okruženje, kultura, kvaliteta zdravstvenog sustava, sadržaj itd. Magazin ističe veliku i dugu tradiciju Splita te pojašnjavaju kako je to grad na koji se lako naviknuti. U svom članku o Splitu spominju i okolna mjesta koja su također vrlo ugodna za život.

Na listi su još:

Algarve, Portugal
Bordeaux, Francuska
Budimpešta, Mađarska
Ljubljana, Slovenija
Split, Hrvatska
Alicante, Španjolska
Valletta, Malta
Kinsale, Irska
Prag, Češka 


Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zanimljivosti

Restoran ima sjajnu ideju: Predajte svoj mobitel i dobit ćete bocu crnog vina

Objavljeno

na

By

Pametni telefon u zamjenu za bocu vina: U sjevernom talijanskom gradu Veroni, restoran sada svim gostima daje bocu crnog vina ako predaju svoj mobitel prije večere.

Vlasnik Ristorante Al Condominio Angelo Lella rekao je za Radio Number One: “Nema razloga provjeravati telefon svakih pet sekundi. Za neke ljude to je poput droge. Dajemo im priliku da mobitel ostave sa strane i popiju dobro vino.”

No, boca vina je dostupna samo ako se mobitel ostavi u maloj kutiji na ulazu . Prema riječima voditelja restorana, 90 posto gostiju iskoristi ponudu.

Ostali restorani u Italiji već neko vrijeme dijele bonove gostima koji se dobrovoljno odreknu mobitela.

Nastavi čitati

Hrvatska

Objavljena lista najljepših europskih plaža, na popisu i četiri iz Hrvatske

Objavljeno

na

Portal Book Retreats objavio je listu najljepših europskih plaža u 2024. godini, a među njima su se našle čak četiri hrvatske, piše Croatia Week. Istraživanje je obuhvatilo 200 plaža u 16 europskih zemalja, koje su rangirane prema ključnim čimbenicima, poput sigurnosti, pristupačnosti i kvaliteti mora.

Najljepšom europskom plažom u 2024. proglašena je plaža La Concha u Španjolskoj, zemlji koja je predstavljena kao ultimativno odredište za ljetni odmor, a na listi su se našle i četiri hrvatske plaže, od kojih su čak tri dospjele u top 10, piše Index.hr.

Plaža Pasjača
Na trećem mjestu liste našla se plaža Pasjača kod Konavala, okružena visokim liticama i kristalno čistim morem. Inače jedna od najpopularnijih plaža na Instagramu osvojila je visokih 4.22/5 te ocjenu popularnosti 0.51/1 te peto mjesto prema kriteriju pristupačnosti.

Galebove stijene
Na osmom mjestu nalazi se plaža Galebove stijene u Puli, okružena prekrasnom prirodom, špiljama i visokim liticama.

Plaža Mala Raduča
Deveto mjesto liste zauzela je plaža Mala Raduča koja se nalazi u Primoštenu. Prekrasna šljunčana plaža smještena je tik uz gradsku šetnicu u Primoštenu te nudi bajkovit pogled na staru gradsku jezgru.

Plaža Oprna
Posljednja hrvatska plaža s liste našla se na 18. mjestu, a smještena je u zaljevu u neposrednoj blizini Stare Baške na otoku Krku. Iako slovi za jednu od najnepristupačnijih plaža, mnogi je smatraju jednom od najljepših, a CNN ju je svrstao među 11 najboljih plaža u Hrvatskoj.

Inače, osim navedenih hrvatskih plaža, na listi 10 najljepših našle su se i plaža Praia da Falésia (Portugal), Las Canteras (Španjolska), Lama Monachile (Italija), Cala Comte (Španjolska), plaža Tuerredda (Italija) i plaža Marinha (Portugal).

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Bečko sveučilište sudjelovalo u otkriću zvjezdanih vjetrova triju zvijezda nalik Suncu

Objavljeno

na

By

Znanstvenici diljem svijeta već godinama pokušavaju konstatirati postojanje vjetrova oko zvijezda sličnih Suncu, kao i izmjeriti snagu istih, a istraživačkom timu na čelu s uglednom bečkom astrofizičarkom to je napokon pošlo za rukom.

Međunarodni tim znanstvenika predvođen astrofizičarkom Kristinom Kislyakovom sa Sveučilišta u Beču prvi je puta uspio opaziti zvjezdane vjetrove triju zvijezda nalik Suncu, a zanimljivo je da je jačina tih vjetrova deset do 66 puta jača nego u našem Sunčevom sustavu. Pojedinosti ove studije objavio je časopis Nature Astronomy.

Zvjezdani vjetrovi kao pokretači važnih procesa

Naš je Sunčev sustav okružen heliosferom, a druge su zvijezde okružene astrosferom koja se najlakše može objasniti kao vrlo vruć mjehur plazme koji zvjezdani vjetrovi otpuhuju u međuzvjezdani medij, prostor ispunjen plinom i prašinom. Zvjezdani vjetrovi pokreću brojne procese ključne za razumijevanje zvjezdanog i planetarnog razvoja u zvjezdanim sustavima poput isparavanja atmosfere planeta i s time povezanog gubitka mase. Unatoč malenom gubitku mase na godišnjoj razini, taj je gubitak tijekom dužih geoloških razdoblja doista značajan jer upravo on igra odlučujuću ulogu u tome hoće li određeni planet postati mjesto pogodno za život ili ipak ne.

Jačina Sunčevog i novootkrivenih zvjezdanih vjetrova različita je

Donedavno su postajale samo neizravne naznake o prisustvu ranije spomenutih vjetrova kod zvijezda sličnih Suncu, dok sada za njihovo postojanje napokon postoje i izravni dokazi, a izmjeren je i gubitak mase uzrokovan strujanjem zvjezdanih vjetrova. U tu je svrhu stručni tim koristio rendgensku emisiju. Naime, zvjezdani se vjetrovi uglavnom sastoje od protona i elektrona, ali sadrže i mali udio težih, visoko nabijenih iona koji odašilju rendgenske zrake hvatajući elektrone iz neutralnog međuzvjezdanog medija oko zvijezde. Pomoću svemirskog teleskopa XMM-Newton znanstvenici su prvi puta izravno detektirali rendgensku emisiju astrosfera zvijezda koje sliče Suncu te navedeno uspješno odvojili od rendgenske emisije samih zvijezda. Također, određena je i količina kisika te ukupna masa zvjezdanog vjetra koji su zvijezde emitirale. Pokazalo se da su vjetrovi triju otkrivenih zvijezda mnogo jači od Sunčeva vjetra što samim time znači da je magnetska aktivnost tih zvijezda mnogo jača.

Nova saznanja znanstvenicima će omogućiti proučavanje interakcije ovih vjetrova s okolnim planetima.

Nastavi čitati
LM