Connect with us

Svijet

Rusija: Isporuke plina neće biti sve dok nam Zapad ne ukine sankcije

Objavljeno

na

Ruske isporuke plina Europi putem plinovoda Sjeverni tok 1 neće se nastaviti u cijelosti sve dok “kolektivni Zapad” ne ukine sankcije Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu, priopćio je Kremlj, piše Financial Times, a prenosi Index.hr. Ruski glasnogovornik Peskov za sankcije je okrivio EU, Veliku Britaniju i Kanadu i to naveo kao razlog zbog kojeg Rusija neće pustiti plin kroz ključni plinovod koji doprema plin u Njemačku iz Sankt Peterburga preko Baltičkog mora.

Dosad najoštriji zahtjev Rusije

“Do problema s isporukom plina došlo je zbog sankcija koje su zapadne zemlje uvele protiv naše zemlje i nekoliko kompanija”, rekao je Peskov, a prenosi novinska agencija Interfax. “Nema drugih razloga koji bi mogli uzrokovati ovaj problem s isporukom.”

Ovo je dosad najoštriji zahtjev Kremlja da EU povuče svoje sankcije u zamjenu za nastavak isporuke ruskog plina ostatku Europe.

Gazprom, ruski državni plinski div, priopćio je kasno u petak da će zaustaviti opskrbu plinom kroz Sjeverni tok 1 zbog tehničkog kvara, za koji je okrivio poteškoće s popravkom turbina njemačke proizvodnje u Kanadi. Njemačka vlada i EU osporile su tehnički razlog za obustavu isporuke.

“Važno je podsjetiti da ne postoji samo jedan plinovod od Rusije do Europe”, rekao je Tim McPhie, glasnogovornik Europske komisije za energetiku danas. “Ako je postojao tehnički problem koji je ometao opskrbu preko Sjevernog toka 1, postojala bi mogućnost, ako je bilo volje, da se plin isporučuje u Europu drugim cjevovodima. To je nešto što ne vidimo da se događa”, dodao je.

Medvedev: Proglašen je hibridni rat protiv Rusije

Rusija još uvijek opskrbljuje Europu plinom preko plinovoda iz sovjetske ere kroz Ukrajinu, koji su ostali otvoreni unatoč invaziji, kao i plinovoda Južni tok preko Turske.

Ruski dužnosnici posljednjih tjedana nisu tajili kako se nadaju da će rastuća energetska kriza u Europi oslabiti potporu Unije Ukrajini. “Očito je život sve gori za ljude, poslovne ljude i tvrtke u Europi”, rekao je Peskov. “Naravno, obični ljudi u ovim zemljama će imati sve više pitanja za svoje vođe.”

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev bio je još eksplicitniji u nedjelju nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz najavio paket pomoći od 65 milijardi eura kako bi ublažio udarac ogromnih računa za energiju, piše Index.hr.

Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Medvedev rekao je da se Njemačka “ponaša kao neprijatelj Rusije” podupirući sankcije protiv Moskve i opskrbljujući Ukrajinu oružjem. “Proglasili su hibridni rat protiv Rusije”, napisao je Medvedev na Telegramu. “A ovaj starac djeluje iznenađeno što Nijemci imaju malih problema s plinom.”

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM