Austrija je tijekom 2025. godine zabilježila najveći broj prijavljenih slučajeva antimuslimanskog rasizma otkako se vodi službena evidencija. Prema novom godišnjem izvješću Dokumentacijskog centra za islamofobiju i antimuslimanski rasizam, evidentirano je čak 1.684 slučaja diskriminacije, govora mržnje i nasilja usmjerenog prema muslimanima.
Stručnjaci upozoravaju da se ne radi o izoliranim incidentima, već o zabrinjavajućem društvenom trendu koji se posljednjih godina dodatno intenzivirao.
Najveći broj prijavljenih slučajeva od osnutka evidencije
Predstavljajući izvješće za 2025. godinu, predstavnici Dokumentacijskog centra naglasili su kako broj prijavljenih slučajeva predstavlja novi negativni rekord.
Iako upozoravaju da podaci nisu u potpunosti reprezentativni jer mnogi incidenti ostaju neprijavljeni, ističu da statistika jasno pokazuje povezanost između političkih rasprava i porasta slučajeva diskriminacije prema muslimanima.
Prema njihovim navodima, stvaran broj incidenata mogao bi biti znatno veći od službeno evidentiranog.
Političke rasprave dovele do naglog porasta prijava
Stručnjaci smatraju da je posebno izražen rast prijavljenih slučajeva zabilježen krajem godine, nakon političkih rasprava o zabrani nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina te najava strožih mjera prema migrantima.
Psihologinja Rumeysa Dür-Kwieder istaknula je kako podaci pokazuju gotovo izravnu povezanost između javnih političkih debata i povećanog broja prijava diskriminacije.
Muslimanke među najizloženijim skupinama
Izvješće navodi da su žene posebno pogođene antimuslimanskim rasizmom jer se često suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije, piše Kurier.
Predstavnici austrijskog Ureda za ravnopravnost upozorili su na slučajeve u školama gdje su učenice prije stupanja na snagu novih pravila bile izložene pritiscima nastavnog osoblja da skinu maramu.
U pojedinim slučajevima čak su i razredi pozivani da glasaju o tome smije li učenica nositi maramu ili ne.
Autori izvješća navode kako takvi primjeri ukazuju na institucionalnu diskriminaciju koja dodatno narušava povjerenje građana u javne institucije.
Većina slučajeva zabilježena na internetu
Prema podacima iz izvješća, čak 63 posto svih prijavljenih slučajeva dogodilo se u online prostoru.
Kod incidenata izvan interneta najčešći oblik diskriminacije bilo je širenje govora mržnje, dok su uvrede i verbalni napadi također činili značajan udio prijava.
Fizički napadi prijavljivani su rjeđe, ali autori izvješća upozoravaju da upravo najteži slučajevi pokazuju ozbiljnost problema.
Ubojstvo u Beču pod istragom kao zločin iz mržnje
Kao posebno alarmantan primjer navodi se slučaj iz listopada 2025. godine u bečkoj četvrti Donaustadt.
Tada je 50-godišnji muškarac usmrtio svog susjeda, a prema navodima istražitelja tijekom uhićenja izgovorio je uvredljive izjave usmjerene prema muslimanima i iranskom podrijetlu žrtve.
Počinitelj je u ožujku ove godine osuđen na 19 godina zatvora zbog ubojstva.
Dokumentacijski centar smatra da postoje ozbiljne indicije da je riječ o zločinu motiviranom antimuslimanskom mržnjom.
Sve veća odgovornost politike i medija
U izvješću se navodi da je tijekom 2025. porastao broj slučajeva diskriminacije povezanih s izjavama političara i medijskih djelatnika.
Iako najveći broj incidenata i dalje dolazi od pojedinaca, autori upozoravaju da mediji i politički akteri imaju značajnu ulogu u oblikovanju društvene klime te mogu pridonijeti normalizaciji negativnih stereotipa o muslimanima.
Traži se nacionalni akcijski plan protiv rasizma
Dokumentacijski centar pozvao je austrijske vlasti na donošenje nacionalnog akcijskog plana za borbu protiv rasizma.
Prema njihovom mišljenju, izostanak takvog plana šalje poruku da suzbijanje rasizma i diskriminacije nije među prioritetima državne politike.
Autori izvješća upozoravaju da rekordne brojke iz 2025. godine pokazuju kako je problem antimuslimanskog rasizma u Austriji postao sustavan društveni izazov koji zahtijeva odlučnije institucionalne mjere i dugoročnu strategiju prevencije.
