Sjedinjene Američke Države u svojoj novoj sigurnosnoj strategiji izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog, kako navode, „gubitka demokracije i slobode govora“ u Europi te pozivaju na hitnu promjenu smjera. Europa se suočava s velikim izazovima, stoji u dokumentu koji je Bijela kuća objavila u četvrtak navečer.

Prema procjeni američke vlade, među najvećim problemima nalaze se „cenzura slobodnog izražavanja, potiskivanje političke oporbe, dramatičan pad nataliteta te gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja“.

Imigracijska politika kao izvor napetosti

U dokumentu se kao dodatni izazov za Europu navodi i njezina migracijska politika, za koju SAD tvrdi da „mijenja kontinent i stvara nove sukobe“. „Želimo da Europa ostane europska“, naglašeno je, uz poruku da se mora očuvati karakter i povijest svake pojedine europske države te ojačati njihovo samopouzdanje.

Kao pozitivan trend spominje se rast utjecaja „patriotskih europskih stranaka“, za koji američka administracija smatra da pruža „razlog za optimizam“.

Upozorenje: Europa bi se mogla dramatično promijeniti u sljedeća dva desetljeća

Ako se sadašnji trendovi nastave, Europa bi za dvadeset godina mogla biti „neprepoznatljiva“, upozorava Bijela kuća. Zbog toga, kako se navodi, nije „nimalo izvjesno“ da će Europa i dalje moći ostati pouzdan saveznik SAD-a.

„Naš bi cilj trebao biti pomoći Europi da ispravi svoj sadašnji kurs“, stoji u dokumentu.

SAD o ratu u Ukrajini: potrebno uspostaviti ‘stratešku stabilnost’ s Rusijom

Iako američka vlada u dokumentu ističe da je okončanje rata u Ukrajini jedno od ključnih nacionalnih interesa, u tekstu se nalaze tek rijetke kritike na račun Rusije. Naglašava se da je prekid neprijateljstava nužan „kako bi se stabilizirala europska gospodarstva i spriječila nenamjerna eskalacija ili širenje rata“.

S Rusijom je, prema dokumentu, potrebno uspostaviti „stratešku stabilnost“.

Australska senatorica, Pauline Hanson, pojavila se u parlamentu noseći burku kao politički rekvizit u sklopu svog nastojanja da se zabrani nošenje muslimanske odjeće u javnosti. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije muslimanskih senatora koji su optužili Hanson za rasizam.

Hanson je burku stavila ubrzo nakon što joj je odbijen pokušaj predstavljanja zakona kojim bi se zabranilo nošenje burki i drugih odjevnih predmeta koji potpuno prekrivaju lice na javnim mjestima u Australiji.

Njezin ulazak u Senat izazvao je val bijesa među zastupnicima, a sjednica je prekinuta kada je Hanson odbila skinuti burku. Muslimanske senatorice optužile su je za „vrijeđanje religije“.

Oštre reakcije muslimanskih senatorica
„Ova senatorica jasno pokazuje rasizam“, rekla je Mehreen Faruqi, muslimanka i senatorica Zelenih iz Novog Južnog Walesa.

Fatima Payman, neovisna senatorica iz Zapadne Australije, opisala je čin kao „sramotan“.

Čelnica laburističke stranke u Senatu, Penny Wong, kao i zamjenica čelnice Senata za oporbenu koaliciju, Anne Ruston, također su osudile postupke desničarske senatorice. Wong je kritizirala Hanson nazvavši njezin čin „nedostojnim člana australskog Senata“ te je zatražila njenu suspenziju. Nakon što je Hanson odbila napustiti parlament, rasprava je prekinuta.

Duga povijest kontroverznih stavova
Hanson, senatorica iz Queenslanda, poznata je od 1990-ih po svom protivljenju imigraciji iz Azije i tražiteljima azila te se tijekom svoje karijere često suprotstavljala islamskoj odjeći.

U objavi na Facebooku, Hanson je pojasnila svoj potez: „Ako parlament ne zabrani ovu odjeću, nosit ću ovo opresivno, radikalno, nereligiozno pokrivalo za glavu koje ugrožava našu nacionalnu sigurnost i ponižava ženu u parlamentu, kako bi svaki Australac mogao vidjeti o čemu je riječ.“

Australska senatorica suspendirana nakon što je u parlamentu nosila burku

Australska senatorica Pauline Hanson suspendirana je na tjedan dana nakon što se pojavila u parlamentu noseći burku kako bi podržala zabranu muslimanske odjeće.

Svaki deseti Nijemac ove će godine iz straha od terorističkog napada odustati od odlaska na božićni sajam. To pokazuje istraživanje koje je za agenciju Evangelische Nachrichtenagentur IDEA provelo tržišno-socijalno istraživačko tijelo INSA‑Consulere. Apsolutna većina ispitanika (55 posto) ipak planira posjetiti barem jedan adventski sajam.

Nešto više od deset posto (12 posto) odustaje iz drugih razloga koji nisu vezani uz sigurnosne prijetnje, dok daljnjih 12 posto općenito ne ide na božićne sajmove. Odgovor „ne znam“ dalo je deset posto ispitanika, a jedan posto nije želio dati odgovor. Žene češće od muškaraca navode strah od napada kao razlog izbjegavanja sajmova (12 posto prema 8 posto). Istočni Nijemci to čine češće nego zapadni (13 posto prema 9 posto).

Mladi češće posjećuju adventske sajmove

Mladi znatno češće od starijih planiraju posjetiti božićne sajmove: među ispitanicima od 18 do 29 godina to planira 67 posto, u skupini 30–39 godina njih 71 posto, u dobi 40–49 godina 64 posto, a u skupinama 50–59 godina te 60–69 godina udjeli padaju na 52 odnosno 42 posto. Među starijima od 70 godina posjet planira 40 posto ispitanih.

Kod starijih ispitanika strah od terorizma rjeđe je presudan faktor: udjeli se kreću od 12 posto među najmlađima do 8 posto u najstarijoj skupini. Mnogo češće presuđuju drugi razlozi (od 7 posto među najmlađima do 17 posto među najstarijima), kao i činjenica da mnogi stariji ispitanici u pravilu ne posjećuju božićne sajmove (u dobi 60–69 godina 20 posto, a među starijima od 70 godina 19 posto).

Najviše strahuju birači AfD-a

Među vjerskim skupinama, pripadnici slobodnih crkava navode strah od terorističkih napada nešto češće (12 posto) nego vjernici protestantskih narodnih crkava (11 posto) i katolici (8 posto). Sličan udio bilježi se i među muslimanima (12 posto) te među osobama bez vjerske pripadnosti (10 posto).

Gledano po stranačkim simpatijama, najveći udio onih koji iz straha od terorističke prijetnje odustaju od božićnih sajmova bilježi se među pristašama AfD – 16 posto. Slijede simpatizeri CDU/CSU (9 posto), Grüne (8 posto), Die Linke (5 posto) i SPD (4 posto).