Connect with us

Austrija

Radnici u Austriji od danas rade ‘za sebe’

Objavljeno

na

FPÖ i NEOS obilježit će danas takozvani “Dan porezne slobode”. Do tog datuma (izračuni ekonomski liberalnog Austrijskog ekonomskog centra i Hayekovog instituta) porezni obveznici u Austriji uplaćuju poreze i namete, a čisto matematički gledano, tek od tog datuma mogu slobodno raspolagati ostatkom svojih godišnjih prihoda. “Do 15. kolovoza ljudi u Austriji rade samo za državu, od tada za vlastiti džep”, kritizira NEOS-ov glasnogovornik za ekonomska i socijalna pitanja Gerald Loacker.

“Austrija je zemlja s apsolutno visokim porezima, u kojoj je rad posebno preopterećen”, rekao je Loacker u priopćenju za javnost. Ljudi jednostavno nemaju dovoljno neto od bruto – “dok rekordna inflacija ministru financija daje milijardu po milijardu u blagajnu”, rekao je Loacker.

Prema Loakeru, ÖVP i Zeleni imaju “više nego dovoljno prostora da iskoriste ovaj dodatni prihod kako bi stvarno rasteretili ljude i poduzeća u našoj zemlji”.

Glasnogovornica FPÖ-a za socijalna pitanja Dagmar Belakowitsch rekla je u priopćenju da je do tada (op. 15. kolovoza) prosječni porezni obveznik “već radio sedam mjeseci i 15 dana za ministra financija”. U europskoj usporedbi Austrija je „zemlja s visokim porezima“. “Kad bi se ta okolnost povezivala s povećanjem životnog standarda, moglo bi se s tim možda nositi.”, smatra Belakowitsch.

Situacija izgleda sasvim drugačije – zbog “nepravedne crno-zelene politike, s rekordnom inflacijom, slomljenim zdravstvenim sustavom, bankrotima tvrtki i sve većom nezaposlenošću”, rekla je.

Advertisement

Austrija

Austrijsko gospodarstvo u ozbiljnim problemima

Objavljeno

na

By

Stečajevi poduzeća ove su godine porasli za 35,8 posto. Velik dio duga nastao je valom stečajeva tvrtki nekadašnjeg nekretninskog diva Renea Benka.

Zbog napete gospodarske situacije oglasila se i Alpska udruga vjerovnika “AKV Europa”. U prvih šest mjeseci ove godine bilo je više od 2000 stečajeva poduzeća. To je 35,8 posto više nego prethodne godine i najveća vrijednost u 15 godina. Prema AKV-u, bankroti u carstvu Signa Renéa Benka čine posebno veliki udio.

Obveze su čak deveterostruko povećane u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine i sada iznose 11,5 milijardi eura. Još tada je posebno sektor maloprodaje i nekretnina karakterizirao val bankrota, a taj se trend i sada nastavlja.

Sve više bankrota, radna mjesta stalno u opasnosti

Većina obveza u prvoj polovici godine pripisuje se nesolventnosti oko osnivača Signa Renéa Benka, njegove privatne zaklade i drugih Signa tvrtki. Među pet najvećih korporativnih insolventnosti u Austriji četiri su poduzeća u vlasništvu bivše manekenke poduzetnice iz Innsbrucka. Ove su godine bankrotirale i druge istaknute tvrtke: proizvođač grijanja Windhager, Grieskirchner Bier, diskont Pepco i proizvođač električnih automobila Fisker. Bankrot Fiskerove američke podružnice sa sjedištem u Grazu doprinio je obvezama s oko 1,5 milijardi eura. Međutim, priznate obveze još nisu utvrđene u postupku restrukturiranja sa samoupravom.

Iako je broj stečajeva u velikom porastu, broj ugroženih radnih mjesta ostao je nepromijenjen i iznosi 9411 zaposlenika. AKV također pruža informacije o uzrocima: nevoljkost potrošača i ulaganja uzrokovala je probleme mnogim tvrtkama. Visoke kamatne stope i nedostatak potražnje za kreditima opterećuju novogradnju. Shodno tome, maloprodaja je među prve tri djelatnosti s najčešćim stečajevima, s 529 stečajeva, a slijede je građevinarstvo (493) i ugostiteljstvo s 356 stečajeva.

Prognoze Ekonomskog foruma (WIFO) i Instituta za visoke studije (IHS) očekuju gospodarski rast Austrije od samo 0,2 posto ove godine. Na temelju toga AKV za cijelu godinu očekuje 7000 stečajeva. Nešto bolje stvari stoje kod privatnih stečajeva: otvoreno je 4600 postupaka, 1,25 posto više nego u istom razdoblju lani.

Samo je u Gradišću, Gornjoj Austriji, Koruškoj i Vorarlbergu ove godine manje ljudi moralo podnijeti zahtjev za bankrot nego prethodne godine – privatni bankroti porasli su u ostalim pokrajinama. Ohrabrujuće je da je prosječni dug sa 136.200 pao na 117.300 eura. No, prosječni dug raste s godinama i, prema udruzi vjerovnika, jasno je spolno specifičan: žene su u prosjeku zadužene s 85.200 eura, dok su muškarci zaduženi sa 137.500 eura.

Nastavi čitati

Austrija

Kontrola taksija u Beču, kazne 340.000 eura

Objavljeno

na

By

Financijske kontrole otkrile su brojne prekršaje u glavnom gradu savezne države. Provjerene su 52 tvrtke, uključujući nekoliko taksista koji su radili na crno.

Bečki taksiji bili su na meti porezne i financijske policije. Susreli su se s brojnim prekršajima. Raspon seže od ilegalnog zapošljavanja, utaje poreza do porezne prijevare. Kako je izvijestilo ministarstvo, provjerene su 52 tvrtke u glavnom gradu savezne države. Na dužnosti su bila 32 financijska policajca.

Prema podacima Ministarstva financija, o prvim provjerama se pročulo u predvečernjim i noćnim satima krajem svibnja. Ipak, uhvaćeni su vozači, od kojih neki nisu bili prijavljeni na socijalno osiguranje. Trebalo je platiti porezne dugove od 41.000 eura.

Nakon druge kontrole u lipnju kazne su dosegnule 300.000 eura. Ponovno su nedostajale prijave socijalnog osiguranja, a također nisu bile u skladu s propisima o blagajnama. Sumnjalo se i na utaju poreza i zlouporabu financiranja Covida. Podneseno je 20 prijava kotarskim uredima.

“Financijska policija se energično bori protiv nezakonitog zapošljavanja, poreznih prijevara i poreznih utaja. Za to su ključne redovite, ciljane kontrole. I dalje ćemo postupati protiv svih oblika poreznih prijevara u interesu poštenih poreznih obveznika i poštenih gospodarstvenika, “ kaže ministar financija Magnus Brunner.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Velike promjene u sustavu azila, uvodi se ‘obvezni’ rad

Objavljeno

na

By

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) predstavio je u ponedjeljak nove mjere za tražitelje azila u Austriji i promjene u osnovnim uslugama.

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner predstavio je u ponedjeljak nova pravila koja će se od utorka primjenjivati ​​na tražitelje azila u Austriji. Paket mjera uključuje radnu obvezu i takozvani katalog dužnosti. Nadalje, pilot-projekt „kartice za beneficije u naturi“ također će se proširiti.

Sustav osnovne skrbi rasterećen je posljednjih mjeseci. Razlog tome je, smatra Karner, stroža useljenička politika, što se vidi u Gradišću. Osvrnuo se na brojke iz posljednje dvije godine. U prvoj polovici 2022. u Austriju je iz Mađarske došlo više od 19.000 ljudi, 2023. bilo ih je samo 10.000, a u prvih šest mjeseci ove godine 303. Nadalje, oko 34.000 ljudi trenutno prima osnovnu skrb u Austriji. Većina njih je pod državnom skrbi.

Nove mjere imaju za cilj ojačati integraciju izbjeglica i dati jasne smjernice o tome koje vrijednosti vrijede u Austriji. Zato od utorka vrijedi obvezni katalog poslova.

To znači da su izbjeglice dužne dobrotvorno raditi za saveznu, državnu i lokalnu vlast. No, to mogu učiniti i u poduzećima s najmanje 5 društveno korisnih radnika, u službama za njegu, u prihvatilištima za beskućnike ili, za nekoliko mjeseci, u zimskoj službi. “Ako se ne bavite dobrotvornim radom, džeparac će vam biti smanjen sa 40 na 20 eura, to je jedna od jasnih posljedica”, kaže Karner.

Još jedna velika promjena bit će “katalog obveza” za federalne tražitelje azila. Oni bi trebali biti informirani o smjernicama, austrijskoj kulturi i standardima na obveznim tečajevima obuke. Teme koje se obrađuju su bonton u društvu, jednakost, demokracija, ali i antisemitizam.

“Cjeloviti katalog obveza i katalog poslova odlučujuća su, važna mjera za funkcioniranje sustava osnovne skrbi. Mjera koja je stroga, ali s nesigurnog stajališta pravedna i nužna”, istaknula je Karner.

Osim toga, kartica beneficija također će biti proširena u sljedećih nekoliko dana – u državnim mirovinskim ustanovama u Steyru, Gornja Austrija. Prvi džeparac bit će prebačen na karticu ovaj tjedan, najavio je Andreas Achreiner, direktor Savezne agencije za njegu i podršku.

Achreiner je u ponedjeljak bio zadovoljan novim mjerama. Jasno je istaknuo važnost toga za uspješnu integraciju i naglasio: “Možete poštivati ​​samo ono što znate.” Velik uspjeh bilježi i obuka koja je dosad bila volonterska. Sudionici su željni učenja.

Obvezni radni katalog ne samo da bi izbjeglicama dao “strukturu u svakodnevnom životu i smisao dok čekaju odluku BFA-a”, nego bi bio i profitabilan za austrijsko društvo. Nadalje, dobrovoljni rad do sada je dobro funkcionirao. “U Kornneuburgu mladi ljudi već rade na zelenim površinama”, naveo je kao primjer. Razmjena između tražitelja azila i lokalnog stanovništva također bi imala pozitivan učinak za sve.

Nastavi čitati
LM