„Tko radi dobro, treba biti nagrađen!“ – tim je sloganom austrijska vlada u svibnju predstavila novu porezno oslobođenu radničku premiju. Poslodavci sada svojim zaposlenicima mogu isplatiti do 1.000 eura godišnje kao nagradu za poseban trud, a da radnici na tu svotu ne plaćaju porez na dohodak. Teoretski, od tog bi poticaja mogla imati koristi i do četiri milijuna zaposlenih.

No, iza dobrih vijesti krije se i manje poznata strana priče: država i dalje ubire značajan dio iznosa kroz druge davanja.

Bonus oslobođen poreza, ali ne i svih davanja

Premija je oslobođena poreza na dohodak, ali nije oslobođena svih drugih doprinosa i davanja. Ako poslodavac želi radniku isplatiti 1.000 eura neto premije, on u stvarnosti mora izdvojiti oko 1.300 eura.

Prema izračunima Bernharda Geigera iz Deloittea, najvećeg austrijskog savjetodavnog društva:

• 200 eura odlazi na obvezne doprinose za socijalno osiguranje,
• 100 eura čine komunalni porez te doprinosi i prirez na doprinos poslodavca (DB i DZ).

Koliko ostane radniku, a koliko uzima država?

Od tih 1.000 eura premije, zaposleniku na kraju na račun sjedne oko 820 eura, jer i on plaća 18 posto doprinosa za socijalno osiguranje. Država, s druge strane, iz iste premije dobiva ukupno 480 eura – kroz poslodavčeve doprinose i radnikove obvezne odbitke.

Drugim riječima, iako je premija predstavljena kao porezno rasterećenje i poticaj za bolje radne rezultate, u praksi država i dalje značajno profitira. Poslodavci moraju računati s dodatnim troškovima, a radnici neće dobiti puni iznos u ruke.

Zaključak: Nova radnička premija dobar je način za nagraditi zaposlenike, ali ne treba zaboraviti – država pritom također uzima značajan dio kolača.