Prijedlog da se u Austriji uobičajeno radno vrijeme poveća na 41 sat tjedno, kao i ideja o ukidanju pojedinih zakonskih blagdana, izazvali su oštre reakcije predstavnika radnika.
Radnička komora Gornje Austrije (AK) takvim se prijedlozima odlučno protivi i upozorava da austrijski zaposlenici već rade dovoljno.
Austrija već među zemljama s najduljim radnim vremenom
Prema podacima Radničke komore Gornje Austrije, Austrija već ima jednu od najviših dopuštenih tjednih radnih satnica u Europi.
Uključujući prekovremeni rad, radni tjedan može dosegnuti čak 60 sati.
Unatoč tome, predstavnici gospodarstva posljednjih tjedana zagovaraju povećanje redovnog radnog vremena na 41 sat tjedno, a pojedini prijedlozi idu i u smjeru ukidanja zakonskih blagdana.
Predsjednik Radničke komore Gornje Austrije Andreas Stangl takve zahtjeve odbacuje.
„Takvim napadima na zaposlene jasno kažemo ne. Radnice i radnici već dugo rade dovoljno“, poručio je Stangl.
Milijuni neplaćenih radnih sati
Stangl pritom upozorava na problem koji je, prema njegovim riječima, mnogo važniji od dodatnog produljenja radnog vremena.
Tijekom 2025. godine zaposleni na puno i nepuno radno vrijeme u Austriji odradili su ukupno oko 170 milijuna dodatnih i prekovremenih sati.
Od toga približno 46 milijuna sati nije bilo plaćeno niti nadoknađeno slobodnim vremenom.
Prema izračunu Radničke komore, radnicima je na taj način uskraćeno oko 2,5 milijardi eura.
AK traži veća prava za zaposlene
Umjesto produljenja radnog tjedna, Radnička komora traži da se postojeći rad u cijelosti evidentira i plati.
Među zahtjevima je potpuno plaćanje prekovremenih i dodatnih radnih sati, kao i ukidanje kratkih rokova za potraživanje neisplaćenih prava. AK želi da za takva potraživanja vrijedi rok zastare od tri godine.
Komora također traži jedinstveni zakonski dodatak od najmanje 50 posto za prekovremeni i dodatni rad, i za zaposlene na puno i na nepuno radno vrijeme. Trenutačno je za radnike na nepuno radno vrijeme predviđen dodatak od 25 posto.
Jasnija granica između posla i slobodnog vremena
Radnička komora također smatra da treba jasnije odvojiti radno vrijeme od privatnog života.
Uz to traži zakonsko pravo na šesti tjedan godišnjeg odmora od samog početka radnog odnosa, a ne tek nakon dugogodišnjeg staža.
„Umjesto zahtjeva za još duljim radnim vremenom i ukidanjem blagdana, poslodavci bi svojim zaposlenicima trebali platiti ono što im pripada“, poručio je Stangl.
Rasprava o radnom vremenu tako bi u Austriji mogla postati jedna od važnijih tema između predstavnika gospodarstva i radnika, posebno u trenutku kada se dio poslovnog sektora zalaže za veću fleksibilnost, dok sindikati i Radnička komora upozoravaju na već postojeće probleme s neplaćenim radom.
