Austrija
Putujete iz BiH u Hrvatsku ili prelazite granice EU: Evo što smijete prenijeti

U nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.
Zbog blagdana Svih svetih i Dana mrtvih i školskih praznika se očekuje pojačan promet na cestama. Uvećan broj vozila može se očekivati na graničnim prijelazima BiH s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.
Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.
Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.
Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.
Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.
Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.
Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.
Informiranost i oprez
Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.
Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.
Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.

Austrija
Stručnjaci traže značajno povećanje austrijske naknade za nezaposlene

Povodom Dana nezaposlenih (30. travnja), austrijski Momentum Institut, blizak sindikatima, upozorio je na velik problem dugotrajne nezaposlenosti, posebno među osobama starijima od 50 godina. Ova skupina čini 33 % svih dugotrajno nezaposlenih, a trenutno je u Austriji oko 132.000 osoba bez posla duže od godinu dana.
Podaci pokazuju da žene između 60 i 64 godine prosječno bez posla ostaju 400 dana, a muškarci iste dobi čak 538 dana. Institut upozorava da starije osobe teško dolaze do novog posla, a podizanje dobi za mirovinu dodatno pogoršava situaciju, jer bi to dovelo do veće nezaposlenosti i siromaštva u starijoj dobi.
Momentum Institut ističe i da je austrijska naknada za nezaposlene među najnižima u Europi – iznosi tek 55 % prethodnog neto dohotka, dok u zemljama poput Luksemburga, Danske i Nizozemske ta stopa iznosi između 72 i 89 %. Zbog načina izračuna koji uključuje i starije prihode, stvarni iznos koji nezaposleni primaju često je još niži.
Prosječna naknada trenutno iznosi oko 1.100 eura, što je više od 400 eura ispod granice rizika od siromaštva za samce. Institut smatra da takva visina naknade ne osigurava osnovnu egzistenciju.
Stoga preporučuju povećanje naknade na 70 % neto dohotka, uz zahtjev da se i naknada za pomoć pri nuždi (Notstandshilfe) isplaćuje u istoj visini. Ovakva mjera, tvrde, mogla bi izvući oko 48.000 osoba iz rizika od siromaštva. Također traže indeksaciju tih primanja prema inflaciji.
Austrija
Više od 330.000 ljudi u Austriji 2024. živjelo u apsolutnom siromaštvu

Prema podacima Statistik Austria, u 2024. godini čak 336.000 osoba u Austriji živjelo je u apsolutnom siromaštvu, što čini 3,7 % stanovništva u privatnim kućanstvima. Taj broj je ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu, nakon velikog porasta u 2023.
Apsolutno siromašne osobe nisu u mogućnosti podmiriti neočekivane troškove od oko 1.390 eura ili si, primjerice, priuštiti godišnji odmor.
Posebno su pogođeni ljudi s nižom razinom obrazovanja – čak 9,7 % osoba s osnovnim obrazovanjem živi u ozbiljnom materijalnom i socijalnom uskraćivanju. Njihovi prihodi su u prosjeku 17,5 % niži od medijana, dok oni s visokoškolskom diplomom imaju 24 % viši prihod od prosjeka.
Osim apsolutnog siromaštva, 1,288 milijuna ljudi (14,3 % stanovništva) smatrani su siromašnima prema dohotku, jer raspolažu s manje od 60 % medijalnog ekvivalentnog neto prihoda. Ukupno 1,529 milijuna ljudi (16,9 %) bilo je izloženo siromaštvu ili socijalnoj isključenosti.
Vlada planira reformu socijalne pomoći i uvođenje dječje osnovne sigurnosti kako bi poboljšala situaciju. U usporedbi s 2023. godinom, 63.000 ljudi manje palo je u kategoriju siromašnih ili socijalno isključenih, prema Ministarstvu socijalne skrbi.
Organizacije poput Volkshilfe, Caritasa i SOS-Kinderdorfa pozivaju na hitnu provedbu dječje osnovne sigurnosti, ističući da je 344.000 djece i mladih pogođeno siromaštvom ili isključenjem.
Diakonie upozorava da je 82.000 osoba s invaliditetom teško socijalno isključeno, a 207.000 njih u riziku od siromaštva, naglašavajući potrebu za dostojanstvenijim pristupom socijalnoj pomoći.
Austrija
Povećanje plaća u Austriji od 1. svibnja – mnogi prvi put dobivaju više od 2.000 eura bruto

Od 1. svibnja 2025. tisuće zaposlenih u Austriji dobit će veće plaće zahvaljujući novim dogovorima iz kolektivnih pregovora. Povećanja iznose do 113 eura mjesečno, ovisno o sektoru.
U drvnoj industriji radnici će dobivati prosječno 2,75 % više bruto plaće, uz maksimalno povećanje do 90 eura. U kemijskoj industriji povećanje iznosi 2,65 %, s granicama između 80 i 113 eura. Učenici na stručnom osposobljavanju (lehrlinge) također će imati koristi, a zaposlenici u nižim platnim razredima (V i VI) dobit će fiksni dodatak od 60 eura.
U sektoru turizma i ugostiteljstva, kako je već ranije dogovoreno, plaće rastu u skladu s godišnjom inflacijom plus dodatnih 1 %. Time se minimalna bruto plaća prvi put penje iznad 2.000 eura mjesečno.
Osim toga, zaposlenici Austrijske pošte dobit će i bonus za uspješan rad u iznosu do 836 eura, počevši od svibnja.