Connect with us

Ekonomija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila 1.315, medijalna 1.106 eura

Objavljeno

na

U Hrvatskoj je u ovogodišnjem lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1.315 eura, što je za 11,6 posto više nego u lipnju lani, ali i 0,7 posto manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1.819 eura, što je realno više za 11,7 posto u odnosu na godinu ranije, ali i 0,7 posto niže nego u svibnju.

DZS pritom navodi da je u lipnju 2024. bilo prosječno 159 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj niže za 12,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 8,04 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,9 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,8 posto više. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 11,11 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,8 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,7 posto više.

Po podacima DZS-a, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u lipnju, od 1.981 euro, u pravnim je isplaćena u djelatnosti zdravstvene zaštite, dok je najniža od 845 eura bila u u proizvodnji odjeće. U proizvodnji odjeće u lipnju je bila i najniža prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama, 1.091 euro, dok je najviša od 2.942 eura bila u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih derivata.

Iz DZS-a ističu i da je medijalna neto plaća za lipanj 2024. iznosila 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvoj polovini 2024. iznosila je 1.297 eura, što je nominalno za 15,5, a realno za 11,5 posto više nego u istom polugodištu 2023. Viša je bila i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome, nominalno za 15,6, a realno za 11,6 posto, s iznosom od 1.788 eura u lipnju 2024. 

Advertisement
Blagdani kroativ

Ekonomija

ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji

Objavljeno

na

By

Kako je u četvrtak objavila Europska središnja banka, ključne kamatne stope ponovno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova.

Europska središnja banka (ECB) približila se svom cilju stabilnih cijena i značajno je smanjila ključne kamatne stope od lipnja. Sada je najavljeno daljnje snižavanje kamatne stope i smanjena je ključna kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na tri posto.

U lipnju je ECB pokrenuo zaokret u kamatama: nakon gotovo devet mjeseci na rekordno visokoj razini, s obzirom na pad inflacije, snizio je referentnu pasivnu kamatnu stopu koju banke dobivaju za parkirana sredstva za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto.

Ova kamatna stopa je relevantna za štediše jer se banke njome rukovode – te padajuće pasivne kamate prebacuju na klijente u obliku nižih dnevnih i oročenih kamata. Kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu dobiti svježi novac od ECB-a (“glavna stopa refinanciranja”) također je pala.

Njihov glavni cilj su stabilne cijene, a time i stabilna valuta u eurozoni. ECB smatra da je to postignuto kada inflacija dosegne dva posto u srednjem roku – što je dovoljno daleko od nule. Trajno niske cijene smatraju se rizikom za gospodarstvo: tvrtke i potrošači mogli bi odgoditi ulaganja u očekivanju da će stvari uskoro postati još jeftinije. Ali čak i ako cijene porastu previše, to je otrovno za gospodarstvo: potrošači tada gube kupovnu moć.

S obzirom na stopu inflacije u europodručju koja je u rujnu pala na 1,7 posto, već su se čuli glasovi upozorenja da bi ECB mogao zaostati za ciljanom inflacijom. Istodobno se povećala zabrinutost zbog slabljenja gospodarstva u valutnom području.

Tko ima koristi od nižih kamata?

Krediti su sve pristupačniji, što znači da tvrtke mogu lakše investirati, a fizičke osobe mogu jeftinije doći do novca od banke.

Što smanjenje kamata znači za štediše?

Štediše se moraju pripremiti za pad kamatnih stopa u svojoj banci i niže povrate na police životnog osiguranja, na primjer. S prosječnih 1,62 posto, kamate na dnevne novčane ponude dostupne diljem zemlje dosegnule su najnižu razinu u više od godinu dana, prema usporednom portalu Verivox. Četvrtina od približno 800 analiziranih banaka i štedionica ima 0,25 posto ili manje za novac preko noći.

Nastavi čitati

Ekonomija

Danas počinju isplate plaće 1500 radnika austrijskog diva u stečaju

Objavljeno

na

By

Državni stečajni fond (IEF) danas počinje isplaćivati ​​zaostale plaće za 1500 zaposlenika Kika/Leinera i zaposlenika u ugostiteljskim objektima lanca namještaja.

Neisplaćena plaća za studeni uključujući proporcionalni božićni bonus bit će prebačena na račune “najkasnije početkom sljedećeg tjedna”, objavio je IEF u današnjem priopćenju za javnost. Isplate bi se trebale “izvršiti u najkraćem mogućem roku”.

U slučaju stečaja gornjoaustrijskog proizvođača motocikala KTM-a, stečajni fond još nije primio nijednu prijavu od tri nesolventne tvrtke KTM-a. S obzirom na val stečajeva, proteklih dana pojavilo se nekoliko medijskih nagađanja o financijskom stanju IEF-a.

Uprava IEF-a naglasila je da je fond za kompenzaciju u slučaju nesolventnosti “trenutačno dovoljno opskrbljen s oko 400 milijuna eura”. Nijedan zaposlenik koji je pogođen stečajem ne mora “brinuti o financijskom podmirenju nenaplaćenih potraživanja”.

Stečajni upravitelj insolventnog lanca namještaja Kika/Leiner Volker Leitner ne želi javno komentirati depozite klijenata jer stečajni postupci nisu javni.

Leitner je nedavno pismom obavijestio sve pogođene kupce o sljedećim koracima. Kako prenose mediji, riječ je o 10.000 do 20.000 kapara, primjerice za kuhinje i trosjede.

Nastavi čitati

Ekonomija

OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom

Objavljeno

na

By

OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.

Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).

Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.

“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.

Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati ​​Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.

“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.

Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati ​​isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.

Nastavi čitati
LM