Ekonomija
Problemi za OMV: Ukrajina želi prekinuti tranzit ruskog plina
Ukrajina od 2025. više neće slati ruski prirodni plin na Zapad. Čelnik ukrajinske državne energetske tvrtke Naftogaz, Oleksiy Chernyshov, rekao je to u intervjuu američkoj međunarodnoj televiziji Radio Liberty. OMV većinu svog plina nabavlja iz Rusije i to preko Ukrajine.
Tranzitni ugovor s ruskom tvrtkom Gazprom istječe krajem 2024. godine. I Ukrajina bi se ranije povukla, tim više što Gazprom nije plaćao tranzit kako je bilo dogovoreno, rekao je Chernyschov. Austrija dobiva oko dvije trećine plina iz Rusije i Ukrajine. OMV ima dugoročni ugovor o nabavi s Rusijom do 2040. godine.
Ukrajina se već drži samo tranzita jer je nekoliko europskih zemalja još uvijek ovisno o ruskom plinu, rekao je Chernyschov. “Također želimo biti pouzdan partner za naše europske partnere, za zemlje koje to trebaju”, rekao je izvršni direktor.
U ovoj je zemlji bivši šef OMV-a Gerhard Roiss početkom ljeta nakratko izazvao žestoku medijsku raspravu kada je, poput šefa Naftogasa Chernyschova, izglednim prikazao kraj prijenosa plina preko Ukrajine. To je opravdao i rusko-ukrajinskim ugovorom koji istječe krajem 2024., a koji trenutno regulira tranzit. Roiss je citirao informacije visokih predstavnika Ministarstva energetike. Kritizirao je da je vlada samo “ignoriranjem” reagirala na ovaj prijeteći scenarij.
Koalicija ÖVP-Zeleni poduzela je nekoliko koraka kako bi smanjila ovisnost o plinu iz Rusije – poput povećanja skladišnog kapaciteta i osiguranja drugih kapaciteta plinovoda, na primjer za prosljeđivanje norveškog tekućeg plina iz Italije u Austriju.
Međutim, OMV i dalje u prosjeku nabavlja oko dvije trećine plina iz Rusije. To je također zbog ugovora o opskrbi koji traje do 2040. i predviđa da Gazprom isporučuje plin po razumnoj cijeni: međutim, ako tvrtka isporučuje, OMV također mora platiti, bez obzira na to želi li plin ili ne. A kao uvrštena tvrtka, OMV ne može odbiti ovu opciju – barem bez izričitih pravnih zahtjeva.
Ministarstvo je u ljeto priznalo da je neizvjesno hoće li ugovor između Rusije i Ukrajine biti produžen. Regulatorno tijelo E-Control ljetos je bilo optimistično oko takvog produljenja. Istaknuto je da Ukrajina ima i gospodarski interes u tranzitu zbog prihoda koji joj pripadaju. A linija se također može unajmiti u kratkom roku i od slučaja do slučaja. Za to nije potreban osnovni ugovor o tranzitu.
No, Ukrajina barem naglašava da od Rusije ne prima uplatu za tranzit u mjeri u kojoj joj pripada. Osim toga, zemlja želi u budućnosti preživjeti bez ruskog plina.
Ukrajina je povećala vlastitu proizvodnju plina, naglasio je Chernyschow u intervjuu. Chernyschov je rekao da su zimi prvi put imali priliku pokriti svoje potrebe iz vlastitih rezervi. Ukrajinski mediji citirali su intervju u nedjelju.
Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu trenutno se nastavlja unatoč agresorskom ratu Moskve protiv susjedne zemlje. A tako će vjerojatno biti barem iduće godine. Naftovod Transgas, iz kojeg Austrija dobiva ruski plin preko Ukrajine i Slovačke, posebno je pogođen neproduljenjem tranzita plina. Drugih opcija nema: “Sjeverni tok 1” više ne radi nakon eksplozija, a ruski plin više ne teče plinovodom “Jamal” koji prolazi kroz Poljsku.
Ruski plin preko Turske do sada je tekao na Balkan. Veza između Mađarske i moguće Austrije tek se čeka, barem zasad. U svakom slučaju, to bi bilo izrazito politički osjetljivo i naišlo bi na snažan otpor. Cilj EU-a je prestati uvoziti fosilnu energiju iz Rusije od 2027. godine. Bruxelles je u više navrata kritizirao Austriju zbog onoga što Europska komisija vidi kao nedostatak napretka u odvajanju od ruskog plina.
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
