Religija
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Božić
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave jedan od najvećih kršćanskih praznika Božić – dan rođenja Isusa Krista.
Svi kršćani slave Božić kao opću slavu, jer je to prema vjerovanjima “dan rođenja najsvetijeg djeteta u povijesti čovječanstva, dan rođenja Spasitelja”. Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva.
Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća kršćanska praznika. Prema Svetom pismu, Isus Krist (Hristos) je Sin Božji kojeg je rodila Djevica Marija blagodaću Svetog duha u gradu Betlehemu.
Za prvi dan Božića neizostavna je česnica – kolač koji se pravi od bijelog brašna, s vodom i mašću, bez kvasca. Česnica se mijesila kad prvo zvono zazvoni u crkvi ili između jutrenja i dostojna. Česnica se lomi na dijelove, prema broju ukućana, da bi se po tim dijelovima proricala sreća. Česnica simbolizira rođenje Hrista, kada su ga pastiri darovali.
Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Tog dana praznuju u svom domu s polaznikom, izabranim gostom – uobičajeno je da je to muško kršteno dijete.
Žene pripreme bogati božićni jelovnik, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu porodicu. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, kruh, hladetina, peciva i brojna druga jela.
Donosi sreću
Poslije ručka odlazi se čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima.
Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni poklon poklanjali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetitelj koji bi posjetio kuću na Božić trebalo bi da je zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.
Religija
Katolici diljem svijeta danas obilježavaju početak došašća — adventa, razdoblja duhovne priprave za blagdan Rođenja Isusova – Božić
Došašće uvijek započinje četiri nedjelje prije Božića, a može najranije pasti na 27. studenoga, a najkasnije na 3. prosinca. Njegov početak ovisi o blagdanu sv. Andrije Apostola: prva nedjelja nakon toga blagdana označava i početak adventa.
Ovo razdoblje ne samo da priprema vjernike za Božić, već u Rimokatoličkoj crkvi označava i početak nove liturgijske godine, dok u istočnim crkvama liturgijska godina započinje 1. rujna.
Dva dijela došašća: od sabranosti do radosti Božića
Došašće završava na Badnjak, 24. prosinca, a sastoji se od dva jasno razdvojena dijela:
1. dio — do 16. prosinca
Vrijeme sabranosti, pokore i molitve. Vjernici se prisjećaju vlastitog životnog puta i pripremaju na konačni susret s Bogom.
2. dio — od 17. do 24. prosinca
Dani neposredne priprave za Božić, kada Crkva poziva na radosno iščekivanje Kristovog rođenja.
Poruke adventskih nedjelja
Svaka od četiri adventske nedjelje ima svoju jasnu simboliku:
- Prva nedjelja: naglašava Kristov ponovni dolazak i Božje kraljevstvo
- Druga i treća nedjelja: usmjerene su na lik Ivana Krstitelja, Isusova preteče
- Četvrta nedjelja: posvećena je Mariji, Isusovoj Majci
Simboli i običaji adventa
U liturgiji prevladava ljubičasta boja, koja označava skrušenost i pokoru. U misama se izostavlja himan „Slava“, kako bi upravo na Božić odjeknuo snažnije i svečanije.
Advent ima svoje posebne pjesme i jasne simbole, a najpoznatiji među njima je adventski vijenac s četiri svijeće, od kojih se svaka pali uoči nove nedjelje došašća. Najčešće se postavlja na obiteljski stol ili na ulaz u dom.
Kroz cijelo došašće vjernici rado sudjeluju na zornicama, ranojutarnjim misama koje su znak pokore, predanja i osobnog zavjeta. U ovom razdoblju ne održavaju se velika slavlja ni raskošne proslave, uključujući i vjenčanja.
Religija
Danas Katolička crkva slavi Sve svete – blagdan svih svetaca, poznatih i nepoznatih
Katolička crkva danas obilježava svetkovinu Svih svetih, dan posvećen svima koji su za života živjeli svetim životom – ne samo onima koji su službeno proglašeni svecima, nego i onima koje Crkva još nije kanonizirala.
U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju nakon Duhova, čime se simbolično završava uskrsni dio liturgijske godine.
Kako je nastao blagdan Svih svetih
Blagdan potječe još iz 4. stoljeća, kada se u Crkvi počeo zajednički slaviti spomen svih svetih.
U početku se obilježavao nedjelju nakon Duhova, no papa Grgur III. u 8. stoljeću premjestio ga je na 1. studenoga, želeći ga povezati s keltskim blagdanom početka Nove godine (Samhain).
Od tada je 1. studenoga u Katoličkom kalendaru označen kao svetkovina i neradni dan – i u Hrvatskoj i u Austriji.
Tog dana mnogi posjećuju groblja, uređuju grobove i mole za svoje preminule, iako je Dušni dan, odnosno dan sjećanja na sve pokojne, 2. studenoga.
Dušni dan – spomen na sve preminule
Dušni dan se u Katoličkoj crkvi slavi dan nakon Svih svetih, 2. studenoga.
Nastao je na poticaj svetog Odilona, opata iz Clunyja, a benediktinci su ga proširili po cijelom kršćanskom svijetu.
Katolička crkva službeno je potvrdila blagdan 1311. godine.
Tih se dana vjernici sjećaju svojih pokojnika, pale svijeće, uređuju grobove i mole za vječni mir svih duša – poznatih i nepoznatih.
Svi sveti i Dušni dan – trenuci su kada se s poštovanjem prisjećamo onih koji su otišli, ali i zahvaljujemo na primjerima svetosti koji nas nadahnjuju.
Religija
Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih
Katolička crkva danas slavi svetkovinu Svih svetih. Ovom svetkovinom Katolička crkva slavi sve svece koji su već kanonizirani, ali i one koji još uvijek nisu. U Pravoslavnoj crkvi ovaj se blagdan slavi prvu nedjelju poslije blagdana Duhova. Pravoslavna crkva ovim blagdanom završava uskrsni dio liturgijske godine.
Blagdan Svih svetih u Crkvama se počeo slaviti u četvrtom stoljeću. U početku obilježavanja ovaj Blagdan se slavio prvu nedjelju nakon Duhova, što je i danas ostalo u Pravoslavnoj crkvi te ga oni baš na taj dan obilježavaju.
Papa Grgur III odlučio je ovaj blagdan premjestiti na 1. studenoga. Učinio je to kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom kojim se obilježavao početak Nove godine. U Katoličkom kalendaru ovaj blagdan označen je kao svetkovina. Ujedno je neradni dan u Republici Austriji i Republici Hrvatskoj. Za ovaj blagdan mnogi ljudi obilaze te uređuju groblja i na taj način se sjećaju svojih mrtvih. Međutim u Crkvi se Dušni dan obilježava 2. studenog.
Dušni dan
Dušni dan se obilježava u Katoličkoj crkvi dan poslije blagdana Svi svetih tj. 2. studenog. Ovaj blagdan nastao je na inicijativu Sv. Odilona. Za blagdan dušnog dan najzaslužniji su benediktinci preko kojih se raširio cijelim svijetom. Ovaj blagdan Katolička crkva službeno je potvrdila 1311. godine.
