Austrijski državni proračun suočava se s novim golemim minusom. Prema informacijama lista Heute, ovogodišnji deficit bit će oko dvije milijarde eura veći od planiranog, što znači da će iznositi 4,9 posto BDP-a, a ne 4,5 posto kako je ranije procijenjeno.

Financijski ministar Markus Marterbauer (SPÖ) potvrdio je da su savezne pokrajine odgovorne za veći dio novonastalih dugova. “Imamo prve pokazatelje da su njihovi deficiti znatno viši nego što se očekivalo”, rekao je Marterbauer, dodajući da od pokrajina traži točnije financijske podatke.

Najveće financijsko “središte problema” je Beč, s očekivanim minusom od 3,2 milijarde eura. Od ukupnog dodatnog zaduženja, milijarda eura otpada na Beč, 500 milijuna na ostalih osam pokrajina, a 500 milijuna na zdravstvene i socijalne fondove.

Rat optužbama između savezne vlade i pokrajina

Bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) odbacuje tvrdnje da su pokrajine krive za proračunski kolaps. “Glavni dio deficita nalazi se kod savezne države, ne kod pokrajina i općina”, izjavio je Ludwig.

Slično poručuje i Johanna Mikl-Leitner (ÖVP), čelnica Donje Austrije, koja upozorava na ogromne troškove u zdravstvu i dječjoj skrbi, dok Hans Peter Doskozil (SPÖ) iz Burgenlanda ističe da su pokrajine preuzele brojne nove obaveze bez dovoljno financijske potpore iz Beča.

Stručnjaci: “Nitko ne radi domaću zadaću”

Ekonomist Hanno Lorenz iz think tanka Agenda Austria smatra da svi sudionici pokušavaju prebaciti odgovornost: “Bund i Länder stalno upiru prstom jedni u druge – ali nitko zapravo ne rješava problem pretjerane potrošnje.”

Spor oko novog pakta

Posebno napeti bit će pregovori o novom saveznom proračunskom paktu, koji određuje koliko se tko u državi smije zadužiti. Pokrajine su već otkazale prošli sastanak, a novi termin bi se trebao održati uskoro. Očekuje se teška rasprava na sastanku guvernera 13. i 14. studenoga u Štajerskoj.

Austrija se suočava s ozbiljnim proračunskim izazovima, a ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) najavio je provedbu stroge štednje uz istodobno ulaganje u ključne društvene sektore poput obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva.

Rastući troškovi zaduženja opterećuju državni proračun

Prema najnovijim procjenama, Austrija će već sljedeće godine morati platiti gotovo 10 milijardi eura samo za kamate na državni dug. Zemlja se već nalazi pod postupkom Europske unije zbog prekomjernog deficita, a ugroženo je i bonitetno ocjenjivanje „Aa1“, čiji bi gubitak značio dodatne stotine milijuna eura troškova.

Za građane to znači više javne potrošnje, rast kamata i teško smanjiv proračunski deficit.

“Štednja mora biti pravedna”

Na zasjedanju Gospodarske komore Gornje Austrije, ministar Marterbauer izjavio je da “konsolidacija proračuna mora biti pravedno provedena”.

Unatoč nužnim rezovima, vlada planira nastaviti ulagati u radna mjesta, obrazovanje i socijalnu sigurnost. „Proračun saniramo iz dva razloga: prvo, želimo smanjiti ogromne kamate i ovisnost o financijskim tržištima, a drugo, želimo stvoriti prostor za buduće investicije. Radije ću ulagati u škole, pruge i bolnice nego milijarde plaćati za kamate“, poručio je ministar.

Planirane uštede i povećanje naknada

Prema vladinim planovima, Austrija će u ovoj godini uštedjeti oko 6,3 milijarde eura, dok se za 2026. godinu predviđaju dodatne uštede od 8,7 milijardi eura. Osim toga, najavljeno je i povećanje određenih naknada i pristojbi, kako bi se rasteretio državni proračun.

Građani spremni na doprinos

Marterbauer je istaknuo da će svi građani na neki način biti pogođeni štednjom, ali i izrazio uvjerenje da će javnost podržati sanaciju proračuna, ako bude uvjerena u njezinu pravednost.
„Građani su spremni pridonijeti stabilizaciji javnih financija – ali samo ako znaju da svatko daje svoj pošteni dio“, zaključio je austrijski ministar financija.

Austrijska gospodarstva i dalje se bore s posljedicama gospodarskog usporavanja — broj stečajeva poduzeća i dalje je značajno veći nego prošle godine. Prema najnovijim podacima Statistik Austria, između siječnja i rujna 2025. u stečaj je otišlo 5.145 tvrtki, što je 7 % više nego u istom razdoblju 2024.

Usporavanje rasta, ali ne i kraj krize

Samo u trećem tromjesečju (srpanj–rujan) 1.626 poduzeća prijavilo je insolventnost — to je 6,5 % više nego prošle godine, ali 5,7 % manje nego u drugom tromjesečju 2025. Prema službenoj analizi, to bi moglo značiti da se “događa blago smirivanje trenda”, iako je stanje i dalje napeto.

Najteže pogođeni: usluge, trgovina i građevina

Najviše stečajeva bilježe sektori:

• Usluge i financijske djelatnosti – 468 slučajeva (+9,9 %)
• Trgovina – 274 slučaja (+10 %)
• Građevinarstvo – 245 slučajeva (+8,4 %)
• Turizam i ugostiteljstvo – 203 slučaja (–2,4 %)

Manje problema bilježe industrija i IT sektor:

• Informacijske i komunikacijske djelatnosti – 64 slučaja (+9,9 %)
• Proizvodnja robe – 85 slučajeva (–15 %)

Još nije gotovo, ali optimizam postoji

Stručnjaci upozoravaju da vrhunac vala stečajeva možda još nije dosegnut, no pozitivan trend smanjenja u trećem kvartalu daje nadu da bi se situacija mogla stabilizirati tijekom 2026. godine.

Ipak, gospodarstvenici upozoravaju: mala i srednja poduzeća, osobito u sektoru usluga i trgovine, i dalje su pod najvećim pritiskom — zbog visokih troškova, manjka radne snage i slabije potrošnje stanovništva.