Hrvatska Vijesti

Pokrenuta istraga oko obnova kuća nakon rata u Banovini

Foto:

Posljednjih dana su mnogi građani, ali i stručnjaci u Banovini skrenuli pažnju u medijskom prostoru zbog sumnje u kvalitetu obnove kuća nakon rata u ovom dijelu Hrvatske. Nakon razornog potresa u kojem je oštećeno oko 10.000 objekata, hrvatska Vlada je otvorila istragu oko obnove kuća.

Premijer Andrej Plenković (HDZ) osnovao je Stožer koji će voditi proces i povezati aktivnosti u pružanju pomoći u saniranju posljedica potresa. Na čelu Stožera će biti potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved (HDZ). Također, proglašeno je i stanje katastrofe za potresom pogođena područja.

Hrvatska vlada je zasad na raspolaganje stavila gotovo 120 milijuna kuna za pomoć pogođenim područjima, a vodi se razgovor s Europskom komisijom za sredstva u iznosu od 100 milijuna eura koji bi se preusmjerili za kuće stradale u potresu.

Na pitanje novinara hoće li se istražiti obnova kuća nakon Domovinskog rata, Plenković je izjavio kako se to treba ispitati te tko je kriv: „Obnova koju je Hrvatska provodila nakon rata bio je veliki proces, kao da danas gradimo deset Šibenika. Preko 95 posto sredstava dali su hrvatski porezni obveznici. Ako je bilo zgrada koje nisu bile izgrađene po propisima, to ćemo ispisati“.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat (HDZ) je najavio istragu oko državne obnove na području Banovine te će razgovarati i sa županom Ivom Žinićem (HDZ), koji je u vrijeme obnove bio glavni inženjer za obnovu, kako barem stoji u njegovom životopisu.

N1 je objavio priču o kući vlasnika Tomislava Stanića u selu Strašnik, koji tvrdi da je obnova kuće započeta 1997. godine, a dvije godine kasnije je završena: „Država je tu u Strašniku i okolnim selima obnavljala 80 posto kuća. Sve kuće ispod mene imaju crvene naljepnice, pomaknulo se sve iz temelja. U kućama nema kapi željeza, ne znam tko je radio projekt i nadzor“.

Stanić kaže kako je na obnovama radilo „pet-šest tvrtki“ i da se „sigurno radilo i na crno“: „Nitko nije izašao ni provjerio gradnju naknadno. Nisam dobio uporabnu dozvolu, nisam dobio nikakav papir osim ugovora s općinom da mi se gradi kuća“.

Arhitekt Ivan Križ je za regionalni kanal lošu gradnju kuća u Petrinji nakon rata nazvao „kriminalnom“.



Antonio Šećerović
Foto: Željko Batarilo | KROATIV


Povezane vijesti:

Promet automobila u gradovima pao je prošlog tjedna za 20 posto

Pero Bačić

Novi soj koronavirusa: Što je to zapravo Omicron – soj koji izaziva novi val zabrinutosti?

KROATIV

Ekstremna oluja pogodila Istanbul: Padale zgrade, najmanje 4 poginulih

KROATIV