Od 2001. do 2010. temperatura podzemnih voda u Beču porasla je u prosjeku za 0,9 stupnjeva. Od 2011. do 2020. iznosila je 1,4 stupnja. Glavni razlozi su povišena temperatura zraka i progresivno brtvljenje, pokazalo je istraživanje GeoSphere Austria.
To je provedeno u sklopu projekta “Toplina ispod grada” kojim je utvrđeno i kemijsko i biološko stanje podzemnih voda. Fokus projekta bio je na temperaturnoj analizi podzemnih voda i njihovom dugoročnom razvoju, navodi se u srijedu u priopćenju, za što su obrađeni mjerni podaci u proteklih 20 godina s 87 mjernih postaja.
“Osim toga, mjerili smo temperaturne profile u podzemnim vodama na 800 mjernih točaka u travnju i listopadu, od nekoliko metara do dubine od oko 40 do 50 metara”, rekla je Cornelia Steiner, stručnjakinja GeoSpherea za geotermalnu energiju. Voda je bila najhladnija u travnju, a najtoplija u listopadu, nakon što zimskim i ljetnim temperaturama treba neko vrijeme da počnu djelovati.
Podzemne vode u mnogim regijama Beča nekoliko su stupnjeva toplije nego u okolnim područjima. Prema Steiner, dva su razloga za “efekt urbanog toplinskog otoka”: prvo, viša temperatura zraka, jer se ulice i zgrade više zagrijavaju, i “drugo, opsežna podzemna infrastruktura zagrijava podzemnu vodu, na primjer podzemna željeznica i cestovni tuneli , Parkirne garaže, kanalizacijski sustavi, vodovi daljinskog grijanja i čiste primjene geotermalne energije za hlađenje”.
Prosječna vrijednost na svih 800 mjernih točaka bila je 13 stupnjeva Celzijevih u travnju i 15 stupnjeva Celzijevih u listopadu. Prosječna godišnja razlika temperature podzemne vode između zatvorenih i nezatvorenih područja je otprilike četiri do šest stupnjeva.
S jedne strane, zagrijavanje mijenja biološku i kemijsku kvalitetu podzemnih voda, a s druge strane utječe na primjene poput geotermalne energije, koja je trenutno dopuštena samo u Beču u rasponu od pet do 18 Celzijevih stupnjeva. Daljnje zagrijavanje bi stoga ovdje moglo dovesti do ograničenja. U Beču sada nisu odobreni sustavi koji služe samo za hlađenje kako bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje podzemne vode.
katalog mjera s preporukama
Na temelju znanstvenih rezultata sada se razvija katalog mjera koji će vlastima i političarima dati preporuke za integrativno upravljanje za održivo i učinkovito termalno korištenje podzemnih voda.
Projekt, financiran od strane Bečkog fonda za znanost, istraživanje i tehnologiju (WWTF), proveden je u suradnji sa Sveučilištem u Beču (upravljanje projektom), Sveučilištem prirodnih resursa i znanosti o životu u Beču, GeoSphere Austria i Gradom Bečom ( M45, Bečke vode). Podaci iz Beča dostupni su u Geotermalnom atlasu. Između ostalog, omogućuje početnu procjenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i topline podzemne vode za svaku lokaciju te će se postupno proširiti i na druge savezne države, priopćio je GeoSphere.
