18 C
Beč
28. rujna 2022.
Zanimljivosti

OPSADA BEČA 1683. GODINE: Poljski kralj Jan III. Sobjeski oslobodio Beč i spasio Europu

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva izvršila opsadu Beča, glavnog grada Habsburške Monarhije. Opsada je okončana bitkom kojom je prekinuto napredovanje Osmanskog Carstva u Europi i ona je označila početak političke hegemonije Habsburgovaca u središnjoj Europi.

God. 1683. , prije pohoda, Hrvatski sabor i hrvatskog bana Nikolu III. Erdödyja pozvao je knez gornje Ugarske i turski vazal Emerik (Mirko) Thököly (suprug Jelene Zrinske) da se pridruže njemu i velikom veziru Kara Mustafa-paši u pohodu na Beču. Hrvatski sabor i Erdödy su odbili poziv.

Iako je opsada krenula povoljno po Osmanlije, koje je predvodio veliki vezir Kara Mustafa, ubrzo je Habsburgovcima sa sjevera stigla odlučna pomoć iz Poljsko-Litavske Unije. Poljski kralj Jan III. Sobjeski došao je sa svojom vojskom od 37.000 ljudi i pomogao Leopoldovom zapovjedniku von Starhembergu, koji je već raspolagao s otprilike dvostruko tolikim brojem vojnika; time je brojčana nadmoć Turaka smanjena (čija je vojska, navodi se, imala oko 200.000 ljudi). Sam sukob, iako je opsada trajala otprilike 2 mjeseca, zbio se 12. rujna 1683. kada je vojska Jana Sobjeskog, ujedinjena s habsburškom vojskom, porazila vojsku Kare Mustafe i tako natjerala velikog vezira na bijeg. Prilikom bijega, Kara Mustafa je ostavio sav dotadašnji ratni plijen i pobjegao u Beograd. Jan Sobjeski je kasnije prokomentirao kako je on najbliži rođak Kare Mustafe kada mu je ovaj ostavio toliki imetak.

Kada je sultan Mehmed IV. saznao, preko beogradskog paše, da je bitka izgubljena, toliko se razbjesnio da je tom istom paši naredio da mu pošalje glavu Kare Mustafe. Kara Mustafa je pogubljen 25. prosinca 1683., a njegova glava je, kako je i naređeno, prezentirana sultanu Mehmedu IV. Nakon ove pobjede dolazi, uz posredovanje pape Inocenta XI., do osnivanja Svete lige između Habsburške monarhije, Mletačke Republike i Poljsko-Litavske Unije, kao organizacije zadužene za daljnju borbu protiv Osmanlija. Nakon ove bitke započeti će Dugi bečki rat (1683. – 1699.) koji će biti obilježen slabošću i brojnim porazima Osmanskog Carstva, te oslobodilačkim pohodima Eugena Savojskoga. Rat je konačno završio potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 1699. i širenjem granica Monarhije na dotadašnje teritorije Carstva.

Na pobjedi je poljskom kralju čestitao čak i papa, a u čast Sobjeskog nazvano je i jedno zviježđe na nebu – Scutum Sobiescianum (hrv. Štit Sobjeskog)

Tijekom ove opsade Beča razoreno je hrvatsko naselje Hrvatsko Selo.

R.P





Povezane vijesti:

Pretilost ozbiljan problem u Austriji, prekomjernu težinu ima 2,5 milijuna građana

Robert Pandža

U znak zahvale u Prozor-Rami otkriven spomenik gastarbajterima

Robert Pandža

Vozila E-scooter pijana pa platila kaznu od 8300 eura

KROATIV