Zanimljivosti
OPSADA BEČA 1683. GODINE: Poljski kralj Jan III. Sobjeski oslobodio Beč i spasio Europu
Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva izvršila opsadu Beča, glavnog grada Habsburške Monarhije. Opsada je okončana bitkom kojom je prekinuto napredovanje Osmanskog Carstva u Europi i ona je označila početak političke hegemonije Habsburgovaca u središnjoj Europi.
God. 1683. , prije pohoda, Hrvatski sabor i hrvatskog bana Nikolu III. Erdödyja pozvao je knez gornje Ugarske i turski vazal Emerik (Mirko) Thököly (suprug Jelene Zrinske) da se pridruže njemu i velikom veziru Kara Mustafa-paši u pohodu na Beču. Hrvatski sabor i Erdödy su odbili poziv.
Iako je opsada krenula povoljno po Osmanlije, koje je predvodio veliki vezir Kara Mustafa, ubrzo je Habsburgovcima sa sjevera stigla odlučna pomoć iz Poljsko-Litavske Unije. Poljski kralj Jan III. Sobjeski došao je sa svojom vojskom od 37.000 ljudi i pomogao Leopoldovom zapovjedniku von Starhembergu, koji je već raspolagao s otprilike dvostruko tolikim brojem vojnika; time je brojčana nadmoć Turaka smanjena (čija je vojska, navodi se, imala oko 200.000 ljudi). Sam sukob, iako je opsada trajala otprilike 2 mjeseca, zbio se 12. rujna 1683. kada je vojska Jana Sobjeskog, ujedinjena s habsburškom vojskom, porazila vojsku Kare Mustafe i tako natjerala velikog vezira na bijeg. Prilikom bijega, Kara Mustafa je ostavio sav dotadašnji ratni plijen i pobjegao u Beograd. Jan Sobjeski je kasnije prokomentirao kako je on najbliži rođak Kare Mustafe kada mu je ovaj ostavio toliki imetak.
Kada je sultan Mehmed IV. saznao, preko beogradskog paše, da je bitka izgubljena, toliko se razbjesnio da je tom istom paši naredio da mu pošalje glavu Kare Mustafe. Kara Mustafa je pogubljen 25. prosinca 1683., a njegova glava je, kako je i naređeno, prezentirana sultanu Mehmedu IV. Nakon ove pobjede dolazi, uz posredovanje pape Inocenta XI., do osnivanja Svete lige između Habsburške monarhije, Mletačke Republike i Poljsko-Litavske Unije, kao organizacije zadužene za daljnju borbu protiv Osmanlija. Nakon ove bitke započeti će Dugi bečki rat (1683. – 1699.) koji će biti obilježen slabošću i brojnim porazima Osmanskog Carstva, te oslobodilačkim pohodima Eugena Savojskoga. Rat je konačno završio potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 1699. i širenjem granica Monarhije na dotadašnje teritorije Carstva.
Na pobjedi je poljskom kralju čestitao čak i papa, a u čast Sobjeskog nazvano je i jedno zviježđe na nebu – Scutum Sobiescianum (hrv. Štit Sobjeskog)
Tijekom ove opsade Beča razoreno je hrvatsko naselje Hrvatsko Selo.
R.P
Zanimljivosti
Hrvatska je najveći investitor u BiH, Njemačka druga, Srbija treća
Hrvatska je u prvoj polovini ove godine bila najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu sa skoro četvrtinom ukupnih izravnih stranih investicija, koje su međutim u znatnom padu u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, objavila je Centralna banka te zemlje.
U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uloženo 103,7 milijuna eura, što čini značajan dio ukupnih 398,6 milijuna eura izravnih stranih investicija koje su pristigle u BiH. No, to predstavlja pad investicija u odnosu na prošlu godinu za više od 21 posto, kada je u isto vrijeme u BiH pristiglo 509,6 milijuna eura ulaganja.
Iako je došlo do smanjenja investicija u odnosu na prethodnu godinu, BiH i dalje bilježi značajnu potporu iz stranih ulaganja, s posebnim naglaskom na ulaganja iz Hrvatske, koja ostaje dominantni investitor u zemlji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njemačka na drugom, a Srbija na trećem mjestu
Iz Njemačke je kao druge po redu investirano 88,9 milijuna eura, dok je Srbija bila treći najveći investitor s 55,2 milijuna eura. Slovenija je u BiH uložila 43,4 milijuna eura, dok su Austrija i Italija investirale 26,6 milijuna eura i 25,0 milijuna eura. Investicije Mađarske su u porastu i iznosile su 19,9 milijuna eura.
Prema podacima Centralne banke BiH, po sektorima najveći dio investicija u prošloj godini bio je usmjeren prema financijskim uslugama, koje su privukle 102,5 milijuna eura. Slijedi trgovina na malo s ulaganjima od 112,7 milijuna eura te trgovina na veliko, 104,8 milijuna eura.
Ta ulaganja, premda niža nego prethodnih godina, i dalje predstavljaju važno sredstvo za razvoj BiH, a posebice za jačanje sektora usluga, trgovine i financijskog sektora, naveli su iz Centralne banke BiH.
Zanimljivosti
Francuski umirovljenik završio 1500 kilometara od kuće: umjesto kod liječnika, stigao u Hrvatsku
Neobična priča stiže iz Francuske – 85-godišnji umirovljenik iz mjesta Châtillon-sur-Thouet na zapadu zemlje krenuo je prošlog tjedna na kratko putovanje do svog liječnika, udaljenog tek 25 kilometara, ali je završio čak 1500 kilometara dalje – u Hrvatskoj.
Prema pisanju belgijskog lista Nieuwsblad, muškarac je automobilom krenuo prema obližnjem mjestu Airvault, no ondje nikada nije stigao. Gotovo 24 sata kasnije, zbunjen i umoran, pronašao se u sasvim drugoj državi. „Ne znam ni sam kako se to dogodilo“, izjavio je 85-godišnjak za francuski radio ici. Dodao je da nikada ranije nije imao problema s orijentacijom ili pamćenjem.
Njegovi prijatelji počeli su sumnjati da se nešto dogodilo kada se nije pojavio na dogovorenom susretu. Ubrzo su kontaktirali policiju, a i susjedi su prijavili nestanak jer su primijetili da ga nema kod kuće. Kada su policajci i spasioci stigli na njegovu adresu, pronašli su samo praznu kuću.
Nakon što su ga pokušali nazvati, umirovljenik im se javio i mirno objasnio da se trenutno nalazi u hotelu – u Hrvatskoj.
U pomoć mu se uključila obitelj, koja sada organizira njegov povratak u Francusku.
Zanimljivosti
Martinje: Slavlje mladog vina u Hrvatskoj i širom Europe
Svake godine, 11. studenog, vinari i ljubitelji vina obilježavaju Martinje, dan posvećen mladom vinu, poznatom i kao “mlado vino” ili “travarica” u nekim krajevima. Ovo je tradicionalni običaj koji simbolizira kraj berbe i početak vinske sezone.
U Hrvatskoj, Martinje se posebno slavi u vinorodnim regijama poput Istre, Slavonije i Zagorja, gdje se organiziraju svečana krštenja mladog vina, degustacije i običajne narodne igre. Prisutni se često oblače u narodne nošnje, a svečanost prati i pjesma, ples te tradicionalna jela poput kobasica, pečenog mesa i kruha.
Običaji i simbolika
Jedan od glavnih rituala je “krštenje mladog vina”, kada vinari simbolično blagoslivljaju vino, često uz prigodne riječi i nazdravljanje. Martinje je ujedno i druženje zajednice, prilika da se proslave trud i rad vinara, ali i pripremi tlo za novu vinsku sezonu.
Tijekom Martinja, mnogi vinari organiziraju i turističke ture po vinskim podrumima, a sve češće se održavaju i manifestacije otvorenih vrata gdje posjetitelji mogu isprobati razne sorte vina i lokalne delicije.
Martinje tako postaje ne samo dani vina, već i kulturna tradicija koja spaja običaje, gastronomiju i lokalnu zajednicu.
You must be logged in to post a comment Login