Connect with us

Svijet

Od iduće godine građani BiH i Srbije za ulazak u Hrvatsku i EU će plaćati 7 eura

Objavljeno

na

Putnici će morati ispuniti internetski obrazac zahtjeva preko namjenske stranice ili mobilne aplikacije. Ispunjavanje obrasca zahtjeva ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta te za njega ne bi trebala biti potrebna nikakva dokumentacija osim putne isprave.

Sustav ETIAS u funkciju bi trebao biti pušten iduće godine što će značiti nova pravila za ulazak u Hrvatsku, odnosno Europsku uniju za stanovnike Bosne i Hercegovine. Primjena Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) tako će stanovnike BiH obvezati da prije putovanja u Europsku uniju popune elektronski obrazac i plate jednokratnu naknadu od sedam eura, piše Večernji list BiH.

“Putnici će morati ispuniti internetski obrazac zahtjeva preko namjenske stranice ili mobilne aplikacije. Ispunjavanje obrasca zahtjeva ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta te za njega ne bi trebala biti potrebna nikakva dokumentacija osim putne isprave (putovnice ili jednakovrijedne isprave). Ako predmetna osoba nije u mogućnosti podnijeti zahtjev (zbog dobi, razine pismenosti, informatičke pismenosti ili pristupa potrebnom uređaju), zahtjev može podnijeti treća osoba. Svi podnositelji zahtjeva u dobi između 18 i 70 godina morat će elektronički platiti naknadu u iznosu od 7 eura po zahtjevu.

Za elektroničke načine plaćanja uzet će se u obzir tehnološki napredak u zemljama čijim državljanima nije potrebna viza kako se ne bi stvarale prepreke tim državljanima, koji možda nemaju pristup određenim načinima plaćanja”, stoji na službenoj stranici EU-a u BiH. Odobrenje za putovanje bez kojeg se neće moći prijeći granica u najvećem broju slučajeva bit će izdano unutar nekoliko minuta od podnošenja zahtjeva, a u rijetkim slučajevima, kada su potrebne dodatne provjere, izdavanje dozvole može potrajati do 30 dana, objasnili su iz Ureda specijalnog predstavnika EU-a u BiH te su za portal akta.ba potvrdili da je sustav ETIAS postati operativan 2023. godine.

Podnositelj zahtjeva ima pravo na podnošenje žalbe ako mu se odbije izdati odobrenje putovanja. Žalbe se mogu podnijeti u državi članici u kojoj je donesena odluka o zahtjevu i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te države članice. Podnositelj zahtjeva obavijestit će se o tome koje je nacionalno nadležno tijelo bilo odgovorno za obradu i donošenje odluke o njegovu odobrenju putovanja te će mu se dostaviti informacije o postupku u slučaju žalbe. Ako putnik smatra da se s njime nije pošteno postupalo, ima pravo zatražiti pravnu zaštitu ili pristup informacijama preko nacionalnog tijela.

Važno je naglasiti kako se spomenuti zahtjev neće morati ispunjavati prilikom svakog prelaska granice, nego jednom u tri godine ili do isteka putne isprave (u slučaju da ona ističe u roku kraćem od tri godine). “Po dolasku na schengenski granični prijelaz, službenik graničnog nadzora elektronički će očitati podatke o putnoj ispravi, čime će se pokrenuti pretraživanje različitih baza podataka, uključujući pretraživanje ETIAS-a u slučaju putnika izuzetih od obveze posjedovanja vize.

Ako ne postoji valjano odobrenje putovanja iz sustava ETIAS, službenici graničnog nadzora putniku će odbiti ulazak i u sustav ulaska/izlaska evidentirati putnika i odbijanje ulaska. Ako putnik ima valjano odobrenje putovanja, provest će se postupak granične kontrole i putniku će se moći odobriti ulazak u schengensko područje ako su ispunjeni svi uvjeti za ulazak, ili odbiti ulazak u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama”, objašnjeno je na službenoj stranici europa.ba. Također se ističe da, iako je valjanost odobrenja putovanja tri godine, ono se može opozvati ili poništiti ako se uvjeti pod kojima je putovanje odobreno više ne primjenjuju.

ETIAS će pomoći u utvrđivanju mogućih sigurnosnih i migracijskih rizika prije nego što putnici bez vize stignu na granice te će pridonijeti boljem praćenju prelazaka granica EU-a, zaključeno je na spomenutoj stranici. Inače, ETIAS je nastao tako što je u studenome 2016. predložena uspostava europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja radi jačanja sigurnosnih kontrola osoba koje bez vize putuju u EU, što se trenutačno odnosi na državljane više od 60 zemalja.

Ipak, Hrvati koji žive u BiH i imaju hrvatsko državljanstvo neće morati plaćati ovu potvrdu, dok ostali građani trebaju. Naravno, ulazak u Hrvatsku će ‘plaćati’ i državljani Srbije, Crne Gore, Kosova… 

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM