Austrija
Obljetnica: 100 godina savezne pokrajine Beč
Na jučerašnji dan prije 100 godina Beč je postao neovisna savezna pokrajina, a zbog te značajne obljetnice održana je i prigodna ceremonija koja zbog mjera u borbi protiv koronavirusa ipak nije bila kao što je planirana.
Gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) tom prilikom je izjavio: “U prošlosti se Beč uvijek branio od svih oblika ekstremizma i terorizma i to će činiti i ovaj put. Čak i ako je to ostavilo ozbiljnu ranu u našem gradu, s ovom situacijom ćemo se nositi solidarno i u zajedničkom duhu. “
“Koliko je jaka demokracija važna u našem društvu, postalo nam je bolno jasno proteklih dana”, rekao je Ernst Woller (SPÖ).
Svečanost u malom
Zbog trenutnog Pravilnika o zaštitnim mjerama koronavirusa, svečanosti su bili nazočni samo članovi gradske vlade, Bečkog državnog parlamenta i predsjednici gradskog vijeća Beča. Uvodno obraćanje održala je bivša veleposlanica Eva Nowotny, predsjednica Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Beču. Gradsko vijeće Beča prvi put se sastalo kao Bečki državni parlament 10. studenog 1920.
“10. studeni 1920. nezaboravan je dan u povijesti grada Beča”, rekao je predsjedavajući Robert Danneberg (SPÖ). Službeno odvajanje Beča od Donje Austrije dogodilo se tek 29. prosinca 1921. Odvajanje je zapečaćeno “Zakonom o razdvajanju”. To je Beč učinilo neovisnom saveznom državom.
Dugotrajno odvajanje
Ustav grada Beča, donesen 1920. godine, još uvijek regulira funkcioniranje političkih organa Beča i kao općine i kao savezne države. Posljedice odvajanja od Donje Austrije trajale su do 1986. Tek imenovanjem St. Pöltena glavnim gradom Donje Austrije, Beč je svoj dio donjoaustrijske ladanjske kuće u Herrengasse prenio u državu Donju Austriju, navodi ORF.
Bečka knjižnica će za stoti rođendan prikazati izložbu “Beč će postati savezna država”. Izložba je svojevrsni pogled iza kulisa odvajanja Beča od Donje Austrije. Mogu se vidjeti mnogi predmeti iz oko 1920. godine: od stranačkih plakata i povijesnih fotografija do dokumenata s pregovora o razdvajanju.
Pero Bačić
Foto: Michael Ludwig / facebook
Austrija
U Austriji bravar dobio otkaz telefonom tijekom bolovanja, kasnije se izborio za 16.000 eura
Poznato je da su radnici u Austriji dobro zaštićeni, no mnogi poslodavci ponekad se trude da svoje radnike ostave bez njihovih prava. Radnici su uvijek i u svakom trenutku mogu obratiti Radničkoj komori koja je na svojim stranicama kratko obavijestila o slučaju jednog bravara (bravara).
51-godišnji muškarac iz Gornje Austrije je dobio otkaz telefonskim pozivom usred bolovanja i to malo prije svoje 25. godišnjice rada u firmi. Otkaz je dobio i unatoč činjenici da se radničko vijeće izričito izjasnilo protiv otkaza zaposleniku. Navodno firma je ciljano mislila dati otkaz radniku kako bi on izgubio neke benefite koje bi dobio nakon 25 godina rada, piše Radnička komora. No, slučaj tu tek počinje.
Radnik se obratio Radničkoj komori Gornje Austrije i zatražio osporavanje otkaza zbog socijalnih nepogodnosti. Sve je završilo u sporu, a radnik je dobio oko 16.000 eura koji su mu zakonom i pripadali.
Austrija
Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu
Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.
Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.
Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.
Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).
Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).
U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).
Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).
333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.
Austrija
U Austriji živi oko 20.000 beskućnika, 60 posto u Beču
Prema statističkim podacima Austrijske statistike o stanovanju, gotovo 20.000 ljudi bilo je registrirano kao beskućnici u Austriji 2021. godine, od čega 60 posto njih je živjelo u Beču.
Teško je procijeniti broj ljudi koji su zapravo beskućnici jer postoji nepoznat udio neregistriranih ljudi. No, pretpostavlja se da u Beču ima oko 1500 ljudi koji su beskućnici i koji nisu registrirani.
Zbog serijskog ubojice koji u Beču cilja na beskućnike Caritas je stoga zamolio građane da “hodaju gradom otvorenih očiju” i da beskućnike prijave Caritasu kako bi se istim javili ulični radnici.