Panorama
Običaji i tradicija Austrijanaca za vrijeme Božića
Božićno drvce, pjesme, gozba, dimne noći – pročitajte kako ovi blagdani izgledaju kod Austrijanaca:
Jedna od najistaknutijih austrijsih tradicija za vrijeme blagdana su božićne tržnice ili kako se ovdje to zove „Tržnice malog Isusa“ (Christkindlmärkte). Zbog trenutne situacije one su prvi put odgođene u povijesti Republike.
Prije Božića, mnoge austrijske općine i gradovi organiziraju božićne tržnice početkom studenog. Tržnice nude razne vrste kuhanog vina i punča za djecu, ukusne tradicionalne delicije poput licitarskih srca i čokoladnog voća te pjevanje božićnih pjesama.
Obavezno za svaku obitelj je otići u šumu, ubrati grane jele te se okupiti s članovima obitelji i prijateljima na malu proslavu vezivanja grana i stvaranja adventskog vijenca. Nekada davno je adventski vijenac brojao 24 svijeće, a danas postoje samo četiri koje predstavljaju četiri nedjelje Došašća. Svake nedjelje se pali po jedna (dodatna) svijeća. Mnoge obitelji koriste razne boje koje stavljaju na vijenac. Obavezno je staviti tri ljubičaste i jednu ružičastu svijeću. Ružičasta svijeća predstavlja treću nedjelju Došašća, koja se zove Gaudete, a vijenac simbolizira pobjedu nad tamom.
Uz vijenac, obavezno je u kući imati i adventski kalendar. Bili mlađi ili stariji, kalendar će vas uvijek obradovati. Sve počinje 1. prosinca, a 24 dana do Badnjaka otvaraju se mali prozorčići koji iza sebe kriju mala slatka iznenađenja.
Bitan dan za vrijeme Došašća je Dan sv. Barbare (Barbaratag), kada se tradicionalno odsjeće grana jabuke ili trešnje te odnese u kuću. Ako grana procvjeta do Badnjaka, to označava sreću i zdravlje za cijelu obitelji. Pojedine pokrajine u Austriji imaju i tradiciju reći da je vjenčanje pred vratima, ako grana procvjeta.
Sveti Nikola 6. prosinca je tradicija koja donosi osmijeh na lica naših najmlađih. Sv. Nikola djecu koja su bila dobra nagrađuju mandarinama, orasima i čokoladom, a s njim je nekada i vjerni pratitelj Krampus, lik iz horora s rogatom maskom, glasnim zvonima i štapom. Prvobitno se vjerovalo da Krampus donosi sreću, blagoslov i plodnost za nadolazeću godinu te da tjera sve loše, a danas je Krampus samo za onu djecu koja su u prošloj godini bila posebno zločesta.
Badnjak počinje tako što se tijekom dana ukrašava božićno drvce, kuha gozba i/li prisustvuje božićnoj misi, a navečer se otvara prozor i čeka Krist. Poklone u Austriju ne donosi Djed Božićnjak nego mali Isus. Božićno drvce je obično od smreke ili jele i ukrašuje se najkasnije do Badnjaka. Tradicija je da se malo djeci prenosi kako mali Isus ukrašava drvce, a u stvarnosti roditelji potajno ukrašavaju drvce preko noći. Pojedine obitelji imaju i tradiciju zajedničkog ukrašavanja božićnog drvca u jutarnjim satima 24. prosinca.
Svijeća za mir želi podsjetiti na Isusovo rođenje i također zastupa miran suživot, od Betlehema do dnevne sobe u Austriji. Od 1986. godine postoji običaj ORF-ove kampanje „Licht ins Dunkel“ (Svjetlo u tamu) kada dijete iz Gornje Austrije ima zadatak donijeti svjetlost svijeća iz Betlehema u Austriju.
Tradicije božićne gozbe su različite od pokrajine do pokrajine. U Gradišću se često jede guska s okruglicama od crvenog kupusa i krumpira, dok u Štajerskoj postoje tipične božićne poslastice u obliku hladnih jela, jer se pečenje ovdje poslužuje tek 25. prosinca. U Vorarlbergu se jede raklet, u Koruškoj dimljene kobasice, kiseli kupus i crni kruh, a mnoge druge obitelji na Badnjak jedu ribu poput šarana.
Obavezno je slušati božićne pjesme poput „Stille Nacht“, „Oh Tannenbaum“, „Alle Jahre wieder“, ali i u dijalektu „Es wird scho geli dumpa“. Nakon gozbe je obavezna sveta misa Polnoćka, koju Austrijanci zovu „Christmette“. Tradicionalno započinje u ponoć.
Na Štefanje, blagdan sv. Stjepana, se još jednom kuha gozba i provodi vrijeme zajedno sa najmilijima. Tada se jednu posljednji kolačići spremljeni za Badnjak. Božićno drvce ostaje ukrašeno do Sv. Tri kralja, 6. prosinca.
Još jedna divna tradicija su Raunächte (Dimne noći), 12 noći u kojima se stvara dim u kući protiv loših duhova, zla i nestašluka. Četiri najbitnije dimne noći su Thomasnacht 21. prosinca, Badnjak 24. prosinca, Silvestrovo 31. prosinca te Noć sv. Tri kralja 5. siječnja. Ovog dana se ne pere veš i ne suši.
Autor teksta: Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Jill Wellington | Pixabay
- U policijskoj potjeri u Beču oštećeno deset automobila
- U Beču se mijenjaju pravila za kratkoročne najmove stanova
- Srbin u Austriji navodno udario ženu, sada mora pred sud
- Austrija: Hrvat teško ozlijeđen u prometnoj nesreći nakon što je udario u kamion
- Važno upozorenje vlasti u Austriji, sve je više lažnih poštanskih potvrda
Zanimljivosti
Njemački ministar poziva na drastične mjere: Slijedi li zabrana vožnja vikendom?
– Ekvivalentno smanjenje propusnosti prometa bilo bi moguće samo putem restriktivnih mjera koje je teško priopćiti javnosti, kao što su zabrane vožnje širom zemlje na neodređeno vrijeme subotom i nedjeljom, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing.
U pismu upućenom čelnicima parlamentarnih klubova, koje je izazvalo svakakva negativna mišljenja, ministar je implicirao da će se morati poduzeti drastične mjere, poput zabrane vožnje, ako Njemačka ne ispuni ciljeve klimatskog zakona vikendima.
Emisije stakleničkih plinova najvećeg europskog gospodarstva pale su 2023. na najnižu razinu u 70 godina, ali prometni sektor nije uspio ispuniti svoje klimatske ciljeve, a program za njihovo postizanje nije pokrenut. Prema važećem zakonu o klimi, industrije u Njemačkoj moraju smanjiti štetne emisije za 65% između 1990. i 2030. godine. U ovom scenariju, različite političke skupine nisu postigle nikakav dogovor.
Wissing sada predlaže pokretanje probne akcije kojom bi se osiguralo da će, ako planirane reforme ne budu odobrene u parlamentu do 15. srpnja, Ministarstvo prometa biti prisiljeno predstaviti trenutni akcijski program kako bi se osiguralo pridržavanje godišnjih razine emisija sektora prometa do 2030. godine, što uključuje i zabranu vožnje vikendom.
Zanimljivosti
Prijavi nepropisno parkirane i zaradi: Ovaj grad daje honorar za prijavu onih koji rade prekršaje
U Švedskoj su odlučili nagrađivati građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje. Radi se o aplikaciji koju stanovnici švedskog grada Uppsale mogu koristiti za registraciju nepropisnog parkiranja, nakon čega će im biti isplaćena napojnica, navode televizijska kuća Euronews i švedski mediji.
Kreator aplikacije je tvrtka Scout Park, a mogu je koristiti svi Šveđani stariji od 16 godina koji imaju matični broj.
Pomoću aplikacije građani mogu pomoći čuvarima parkirališta da pronađu osobe koje se ne pridržavaju pravila parkiranja u zajednici – rekao je šef tvrtke Erik Englund za njemački časopis Der Spiegel.
Riječ je o parkirališnim mjestima u gradu kojima upravlja privatni operater. Prema Der Spiegelu, nakon što korisnik otkrije krivo parkirano vozilo na dotičnom području, on ili ona ga mogu snimiti svojim mobilnim telefonom i prijaviti putem aplikacije. Nakon toga dobiva poruku da su komunalni redari na putu prema lokaciji. Ako akcija rezultira time da vlasnik automobila dobije kaznu za parkiranje, dojavljivač će dobiti bonus od 100 švedskih kruna, što je oko 9 eura.
Zanimljivosti
Restoran ima sjajnu ideju: Predajte svoj mobitel i dobit ćete bocu crnog vina
Pametni telefon u zamjenu za bocu vina: U sjevernom talijanskom gradu Veroni, restoran sada svim gostima daje bocu crnog vina ako predaju svoj mobitel prije večere.
Vlasnik Ristorante Al Condominio Angelo Lella rekao je za Radio Number One: “Nema razloga provjeravati telefon svakih pet sekundi. Za neke ljude to je poput droge. Dajemo im priliku da mobitel ostave sa strane i popiju dobro vino.”
No, boca vina je dostupna samo ako se mobitel ostavi u maloj kutiji na ulazu . Prema riječima voditelja restorana, 90 posto gostiju iskoristi ponudu.
Ostali restorani u Italiji već neko vrijeme dijele bonove gostima koji se dobrovoljno odreknu mobitela.
