Panorama
Običaji i tradicija Austrijanaca za vrijeme Božića
Božićno drvce, pjesme, gozba, dimne noći – pročitajte kako ovi blagdani izgledaju kod Austrijanaca:
Jedna od najistaknutijih austrijsih tradicija za vrijeme blagdana su božićne tržnice ili kako se ovdje to zove „Tržnice malog Isusa“ (Christkindlmärkte). Zbog trenutne situacije one su prvi put odgođene u povijesti Republike.
Prije Božića, mnoge austrijske općine i gradovi organiziraju božićne tržnice početkom studenog. Tržnice nude razne vrste kuhanog vina i punča za djecu, ukusne tradicionalne delicije poput licitarskih srca i čokoladnog voća te pjevanje božićnih pjesama.
Obavezno za svaku obitelj je otići u šumu, ubrati grane jele te se okupiti s članovima obitelji i prijateljima na malu proslavu vezivanja grana i stvaranja adventskog vijenca. Nekada davno je adventski vijenac brojao 24 svijeće, a danas postoje samo četiri koje predstavljaju četiri nedjelje Došašća. Svake nedjelje se pali po jedna (dodatna) svijeća. Mnoge obitelji koriste razne boje koje stavljaju na vijenac. Obavezno je staviti tri ljubičaste i jednu ružičastu svijeću. Ružičasta svijeća predstavlja treću nedjelju Došašća, koja se zove Gaudete, a vijenac simbolizira pobjedu nad tamom.
Uz vijenac, obavezno je u kući imati i adventski kalendar. Bili mlađi ili stariji, kalendar će vas uvijek obradovati. Sve počinje 1. prosinca, a 24 dana do Badnjaka otvaraju se mali prozorčići koji iza sebe kriju mala slatka iznenađenja.
Bitan dan za vrijeme Došašća je Dan sv. Barbare (Barbaratag), kada se tradicionalno odsjeće grana jabuke ili trešnje te odnese u kuću. Ako grana procvjeta do Badnjaka, to označava sreću i zdravlje za cijelu obitelji. Pojedine pokrajine u Austriji imaju i tradiciju reći da je vjenčanje pred vratima, ako grana procvjeta.
Sveti Nikola 6. prosinca je tradicija koja donosi osmijeh na lica naših najmlađih. Sv. Nikola djecu koja su bila dobra nagrađuju mandarinama, orasima i čokoladom, a s njim je nekada i vjerni pratitelj Krampus, lik iz horora s rogatom maskom, glasnim zvonima i štapom. Prvobitno se vjerovalo da Krampus donosi sreću, blagoslov i plodnost za nadolazeću godinu te da tjera sve loše, a danas je Krampus samo za onu djecu koja su u prošloj godini bila posebno zločesta.
Badnjak počinje tako što se tijekom dana ukrašava božićno drvce, kuha gozba i/li prisustvuje božićnoj misi, a navečer se otvara prozor i čeka Krist. Poklone u Austriju ne donosi Djed Božićnjak nego mali Isus. Božićno drvce je obično od smreke ili jele i ukrašuje se najkasnije do Badnjaka. Tradicija je da se malo djeci prenosi kako mali Isus ukrašava drvce, a u stvarnosti roditelji potajno ukrašavaju drvce preko noći. Pojedine obitelji imaju i tradiciju zajedničkog ukrašavanja božićnog drvca u jutarnjim satima 24. prosinca.
Svijeća za mir želi podsjetiti na Isusovo rođenje i također zastupa miran suživot, od Betlehema do dnevne sobe u Austriji. Od 1986. godine postoji običaj ORF-ove kampanje „Licht ins Dunkel“ (Svjetlo u tamu) kada dijete iz Gornje Austrije ima zadatak donijeti svjetlost svijeća iz Betlehema u Austriju.
Tradicije božićne gozbe su različite od pokrajine do pokrajine. U Gradišću se često jede guska s okruglicama od crvenog kupusa i krumpira, dok u Štajerskoj postoje tipične božićne poslastice u obliku hladnih jela, jer se pečenje ovdje poslužuje tek 25. prosinca. U Vorarlbergu se jede raklet, u Koruškoj dimljene kobasice, kiseli kupus i crni kruh, a mnoge druge obitelji na Badnjak jedu ribu poput šarana.
Obavezno je slušati božićne pjesme poput „Stille Nacht“, „Oh Tannenbaum“, „Alle Jahre wieder“, ali i u dijalektu „Es wird scho geli dumpa“. Nakon gozbe je obavezna sveta misa Polnoćka, koju Austrijanci zovu „Christmette“. Tradicionalno započinje u ponoć.
Na Štefanje, blagdan sv. Stjepana, se još jednom kuha gozba i provodi vrijeme zajedno sa najmilijima. Tada se jednu posljednji kolačići spremljeni za Badnjak. Božićno drvce ostaje ukrašeno do Sv. Tri kralja, 6. prosinca.
Još jedna divna tradicija su Raunächte (Dimne noći), 12 noći u kojima se stvara dim u kući protiv loših duhova, zla i nestašluka. Četiri najbitnije dimne noći su Thomasnacht 21. prosinca, Badnjak 24. prosinca, Silvestrovo 31. prosinca te Noć sv. Tri kralja 5. siječnja. Ovog dana se ne pere veš i ne suši.
Autor teksta: Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Jill Wellington | Pixabay
- Firma u Austriji čovjeku tražila 12.000 eura umjesto dogovorenih 3.000, AK reagirala
- Seksualno uznemiranje u austrijskim vlakovima sve veći problem
- Prevare na Airbnb-u – Iznajmljivači mogu dobiti kazne i do 25.000 eura
- U Austriji dobio otkaz nakon 20 godina, pa kasnije dobio 25.000 eura
- Radnik iz Hrvatske teško ozlijeđen u Austriji
Panorama
Nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke na satu, uskoro počinje ljetno računanje vremena
U nedjelju, 30. ožujka, ponovno se prelazi na ljetno računanje vremena. U cijeloj Europi kazaljke na satu pomiču se s 2 na 3 sata. Već sedam godina postoji prijedlog u EU-u da se ukine ova praksa, no još uvijek nema dogovora. Trenutno se čini da Bruxelles i europske prijestolnice imaju druge prioritete.
Prijedlog Europske komisije iz 2018. godine bio je odobren u proljeće 2019. od strane Europskog parlamenta, no još uvijek nije donesen konačan stav od strane Vijeća EU-a, koje čine države članice. Za ukidanje bi bila potrebna većinska podrška zemalja članica. Poljsko predsjedništvo Vijeća nije odgovorilo na upit hoće li se ovo pitanje staviti na dnevni red. Posljednji put kada je Vijeće ministara raspravljalo o vremenskoj promjeni bilo je u prosincu 2019., tijekom finskog predsjedništva.
Prijedlog Komisije predviđa ukidanje pomicanja sata, uz mogućnost da svaka zemlja članica odluči hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena tijekom cijele godine. Međutim, mnoge zemlje izrazile su zabrinutost zbog toga, jer bi se moglo stvoriti kaos u međudržavnim vremenskim zonama, što bi moglo stvoriti probleme za gospodarstvo. Austrija, na primjer, preferira trajno ljetno računanje vremena kao standardno.
Odluka o ukidanju vremenskih pomaka pokrenuta je EU-anketom, u kojoj je 84 posto sudionika podržalo ukidanje pomicanja sata. Većina je tada glasovala za trajno ljetno računanje vremena. Ankete su prikupile 4,6 milijuna odgovora, od čega tri milijuna iz Njemačke, što je rekord, ali još uvijek manji postotak od ukupnog broja građana EU-a.
Ljetno računanje vremena uvedeno je 1973. godine u Europi zbog nafte i štednje energije, a pomicanje sati trebalo je omogućiti veću iskoristivost dnevnog svjetla za gospodarstva i kućanstva.
Panorama
Snijeg, i do -15°C! Novi tjedan počinje ekstremno hladno
Zima se iznenada vratila tijekom vikenda, čak su i u Beču, u četvrti Döbling, padale snježne pahulje. Iako će početak tjedna ostati hladan, proljeće će se postupno vraćati tijekom tjedna.
U ponedjeljak snježna granica spustit će se na niže visine, a posebice u područjima od Salzkammerguta do predalpskog dijela Donje Austrije očekuje se nekoliko centimetara novog snijega. U istočnim dijelovima zemlje moguće su i grmljavinske oluje.
Međutim, već u ponedjeljak poslijepodne vrijeme će se smiriti, a sunce će se povremeno pojaviti. Temperature će se kretati od 3 do 10 stupnjeva, ali će ostati hladne.
Iako će dani biti proljetni, noći će biti izrazito hladne. U utorak, pod utjecajem visokog tlaka “Konstantina”, vrijeme će se smiriti, a od srijede se očekuje sunčano vrijeme s do 11 sunčanih sati dnevno. Temperature će rasti i u utorak će biti između 4 i 12°C, a do četvrtka mogu doseći i 18°C.
Međutim, zbog prethodnog hladnog zraka i mirnih noći, uvjeti će biti povoljni za jaku kasnu hladnoću. Očekuju se mrazevi od -5 do -10°C, dok bi u unutrašnjim alpskim dolinama poput Salzburškog Lungaua, te u dijelovima Mühl- i Waldviertela, temperature mogle pasti i do -15°C.
Od petka sunčano vrijeme završava, ali se očekuje da će do nedjelje ostati suho, iako prognoza za vikend nije sigurna zbog mogućih padavina. Temperature će biti nešto više od prosjeka za ovo doba godine.
Zanimljivosti
Westbahn od sljedeće godine vozi i prema jugu Austrije
Većinski privatna željeznička kompanija Westbahn, u vlasništvu industrijalca Hansa Petera Haselsteinera, proširit će svoje rute zahvaljujući Koralmtunelu između Štajerske i Koruške te će postati dio Südbahna. Od 1. ožujka 2026. godine planirano je pet dnevnih vožnji s polaskom sa glavnog kolodvora u Beču, preko Graza i Klagenfurta, do Villacha, objavljeno je u srijedu na tiskovnoj konferenciji u Beču. Plan je već neko vrijeme bio tema rasprava, a razmatrala se i ranija realizacija.
Vožnja traje 3 sata i 28 minuta
Predviđeno je da će cijelo putovanje trajati 3 sata i 28 minuta, a vlak će, osim na glavnim postajama, stati i u Beču Meidlingu, Wiener Neustadtu, Semmeringu te Bruck an der Muru. Razmatraju se i dodatna stajališta.
Izvršni direktor Westbahna, Thomas Posch, pritom nije propustio uputiti jasnu kritiku ÖBB-u, aludirajući na dugogodišnje probleme s putovanjima na južnoj ruti. “Želimo stati na kraj manjku kvalitete u željezničkom prometu na južnoj trasi i ponuditi pouzdanu uslugu,” istaknuo je Posch. Osim Haselsteinera, suvlasnik Westbahna je i francuska državna željeznica SNCF.
Brzina do 250 km/h i pristupačnost za sve putnike
Za početak operacija 1. ožujka 2026. Westbahn planira nabaviti tri nova brza vlaka, koji će moći voziti do 250 km/h, što ih čini najbržima u Austriji. Svaki vlak imat će 11 vagona, duljinu od 202 metra i kapacitet od 422 sjedeća mjesta u tri klase. Bit će opremljeni s po dva ravna ulaza, čime se osigurava potpuna pristupačnost za putnike s invaliditetom. Dvokatni vlakovi bit će uvedeni tek nakon završetka izgradnje Semmering tunela između Donje Austrije i Štajerske.
