Austrija
ÖBB će ponovno zapošljavati veliki broj radnika u Austriji
ÖBB ima veliku potrebu za osobljem zbog vala umirovljenja baby boomer generacije, ali i zbog sve veće ponude. Do 2030. tražit će se prosječno 4100 novih zaposlenika svake godine, rekao je izvršni direktor Andreas Matthä u utorak u Klubu poslovnih novinara u Beču. Također žele pomoći s bonusima.
Matthä je promovirao ÖBB kao sigurnog i održivog poslodavca. Prodaja raste u putničkom i teretnom sektoru unatoč sumornoj gospodarskoj situaciji. Samo prošle godine ÖBB-u, koji sada ima ukupno 45.520 zaposlenih, pridružilo se 6200 novih ljudi, uključujući preuzimanje regionalnog njemačkog pružatelja Go-Ahead i rebrendiranje tvrtke u Arverio.
S obzirom na golem broj prijava, ulažu se napori da se “prema njima postupa s poštovanjem”, rekao je Matthä. Prema priopćenju za javnost, prošle je godine zabilježen “rekordan interes”: 2024. bilo je 120.000 prijava, navodi se.
ÖBB zapošljava ljude u 130 zanimanja. Trenutačno se u 28 zanata školuje oko 2000 pripravnika. Otprilike tri četvrtine potpuno obučenih mladih ljudi zapošljava tvrtka.
Kako bi privukao potreban broj ljudi, ÖBB surađuje i s većim tvrtkama koje otpuštaju radnike. To je slučaj s KTM-om u Gornjoj Austriji i Magnom u Štajerskoj, rekao je Matthä. U Beču također postoji “Jobshop” u trgovačkom centru u trećem okrugu. Možete se prijaviti izravno tamo. Postoji i interni program putem kojeg zaposlenici dovode rodbinu ili prijatelje u ÖBB.
Za pojedinačne poslove postoje i bonusi od dva puta po 2.500 eura za uspješno zapošljavanje. To se odnosi na manevriste i dispečere. Prvih 2500 eura isplaćuje se nakon probnog rada, drugi nakon uspješno položenog završnog ispita. Za svaki od tih poslova ove godine traži se oko 300 ljudi.
Prošle godine 1500 zaposlenika ÖBB-a otišlo je u mirovinu. Do kraja 2030. trebalo bi ih biti oko 10.000. No, kadrovi nisu potrebni samo zbog vala odlaska u mirovinu, već i zbog toga što se ponuda u posljednje vrijeme kontinuirano povećava – a nakon stabilne 2025. godine, iduće godine slijedi još jedan porast prijevozničkih performansi zahvaljujući otvaranju tunela Koralm.
Dok željeznički tunel Koralm značajno povećava udobnost i brzinu putnika između Beča i Klagenfurta preko Graza, novi međuregionalni prijevoz također je potreban u dolini Mure i na željeznici Pyhrn, rekao je Matthä.
Polovica kašnjenja uzrokovana je u inozemstvu
Prema Matthäu, smetnje u ÖBB-u uzrokovane su događajima u inozemstvu. “Pedeset posto svih kašnjenja nastalo je na ovaj način.” Glavna tema bili su štrajkovi u Njemačkoj i, između ostalog, zatvaranje Deutsches Ecka, koji je toliko važan za austrijski domaći promet.
Austrija
(VIDEO) Austrija i Slovenija novom tunelskom cijevi rješavaju veliki problem gužvi
Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.
Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.
Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.
No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.
Austrija
Žena primala socijalnu pomoć, a uopće nije živjela u Austriji
Iako je većinu vremena provodila u Iranu, 65-godišnja žena u Beču je nepravedno primala socijalnu pomoć. Šteta je golema.
Socijalne naknade poput minimalne pomoći ili naknade za nezaposlene namijenjene su pomoći ljudima u potrebi. No, sustav se sve češće zloupotrebljava. U 2024. broj prijava u Beču ponovno je porastao u odnosu na prethodne godine: ukupno je zabilježeno 2.626 prijava, a stopa razjašnjenja slučajeva iznosi gotovo 100 posto. U usporedbi s ostatkom Austrije, Beč je uvjerljivo na vrhu: ovdje je zabilježeno 54 posto slučajeva prijevara sa socijalnim naknadama, što se može objasniti različitom strukturom stanovništva.
Slučajevi se odnose na naknade za nezaposlene, minimalnu pomoć, osnovnu skrb ili dječji doplatak. “To se može zamisliti ovako: dođe netko i zatraži dječji doplatak za svoju djecu – s pet rodnih listova. A kad ih pobliže pogledamo, vidimo da su tri krivotvorena i da možda postoje samo dvoje djece. To je jedan od načina na koji se to radi”, objašnjava Gerald Tatzgern, voditelj Odjela 8 u Saveznom kriminalističkom uredu za “Wien heute”.
“Po zrakoplovu oko 20 do 30 slučajeva”
Tatzgern je zadužen i za radnu skupinu za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama, skraćeno SOLBE. Ova jedinica Saveznog kriminalističkog ureda provodi kontrole, primjerice kroz ciljane akcije u bečkoj zračnoj luci. “Iskustvo pokazuje da po jednom zrakoplovu iz Turske, s Balkana ili iz drugih zemalja, imamo oko 20 do 30 slučajeva.”
Jedan od tih slučajeva
Jedan od slučajeva suđenja dogodio se u svibnju na Kaznenom pokrajinskom sudu: 65-godišnjoj Iranki, prijavljenoj u 23. bečkom okrugu, predbacuje se da je neosnovano primala minimalnu pomoć. Naime, većinu tog razdoblja provela je u Iranu, no nije se odjavila s adrese u Austriji. Šteta iznosi gotovo 20.000 eura, a žena je osuđena na deset mjeseci uvjetne kazne zatvora.
“Rade na crno”
73 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani. “Sve više otkrivamo da posebice Ukrajinke rade na crno, iako primaju socijalne naknade. Ne žele izgubiti pravo na osnovnu skrb. Ukrajinci su prošle godine bili najzastupljenija nacionalnost među otkrivenim slučajevima”, kaže Tatzgern.
Austrija
Ukida se obrazovni bonus za primatelje socijalne pomoći u sklopu novih mjera štednje
U sklopu najnovijeg paketa štednje austrijske vlade ukida se i obrazovni bonus koji je do sada bio dostupan primateljima socijalne pomoći. Bonus, uveden tek 2024. godine, bio je namijenjen osobama koje su sudjelovale u dugotrajnim obrazovnim programima u organizaciji AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje).
Dosad su sudionici tih programa – uz dnevnu naknadu AMS-a od oko 2,6 eura – dobivali i dodatni iznos od 150 do 300 eura mjesečno. Ova mjera sada se potpuno ukida bez ikakve zamjene. Kao razlog se navodi administrativna preklapanja između sustava socijalne pomoći i AMS-a, a istovremeno se briše i odredba da se taj iznos ne računa u ukupnu socijalnu pomoć.
Ova odluka predstavlja značajan udarac za najranjivije skupine koje su nastojale kroz dodatno obrazovanje povećati svoje šanse na tržištu rada.
