Austrija
Novi udar na kućanstva u Austriji: Struja i plin mogli bi od 2025. godine znatno poskupjeti
U 2025. godini kućanstva će morati plaćati više energije jer ističe “kočnica” cijena električne energije, a naknada za struju i subvencija za obnovljive izvore energije vraćaju se na staru razinu.
“Za primjer kućanstva s godišnjom potrošnjom od 2.900 kWh električne energije i cijenom električne energije od 15 centi/kWh, godišnji neto dodatni iznos od 334 eura bi nastao u Gornjoj Austriji ili 318 eura neto u Linzu”, kaže Radnička komora.
“Krajnje je vrijeme da savezna vlada na odlasku konačno poduzme mjere za održivo smanjenje cijena energije i rasterećenje potrošača. Višak profita koji su ostvarili dobavljači energije ne treba zanemariti”, rekao je u četvrtak predsjednik AKOÖ-a Andreas Stangl. Zahtijeva da više nema prireza za širenje mreže te da naknada za struju ostane na smanjenoj razini. Doprinos za subvenciju za obnovljivu energiju i dalje se ne bi trebao prikupljati, a fiksna stopa subvencije za obnovljivu energiju trebala bi ostati postavljena na nulu.
Udruga plinske topline (FGW) također upozorava na poskupljenja na prijelazu godine. “Poskupljenju plina od iduće godine pridonijet će istek snižene naknade za prirodni plin koju operateri plinske mreže prenose na svoje korisnike i koja se stoga očituje na računu za mrežu. Od 1. svibnja 2022. do 31. prosinca 2024. smanjena je naknada za prirodni plin na 0,01196 eura po kubičnom metru. Od 1. siječnja 2025. ponovno će se primjenjivati 0,066 eura po kubičnom metru”, rekli su iz udruge.
Izračunao je u četvrtak da bi uz prosječnu potrošnju kućanstva od 1300 kubika plina godišnje bili dodatni troškovi oko 70 eura plus 20 posto PDV-a. “To bi značilo veće opterećenje od poskupljenja plinske mreže o kojima se trenutačno govori u medijima, a koja bi za prosječno kućanstvo trebala iznositi tek oko 50 eura godišnje”, ističu iz FGW-a. I podsjeća da će teret tvrtki biti višestruko veći od tereta proračuna. Udruga Gas Heat stoga poziva na zadržavanje snižene stope poreza na prirodni plin u narednim godinama.
Austrija
Velika tvrtka za dostavu hrane u Austriji otpušta stotine radnika
Nakon mjeseci borbe za kolektivni ugovor (KV) za biciklističke dostavljače, isti je sada postao bespredmetan. Naime, Lieferando – zajedno s Foodorom jedan od glavnih igrača na tržištu dostave hrane – otpušta stotine dostavljača.
Logistički model tvrtke prelazi na model slobodnih ugovarača, potvrdila je predstavnica tvrtke Katrin Wala. U Austriji su kao radnici zaposleno otprilike 2.000 od 5.000 dostavljača, dok ostatak radi kao slobodni radnici.
Kritike i posljedice za radnike
Prema informacijama koje prenosi “Der Standard”, otpuštanje bi moglo obuhvatiti 600 dostavljača. Osim toga, bit će pogođeno oko 65 zaposlenika na lokacijama u Beču i drugim austrijskim regijama. Iako tvrtka tvrdi da ne povlači svoj angažman u Austriji, ipak više neće zapošljavati dostavljače pod uvjetima kolektivnog ugovora, već će se osloniti na slobodne ugovarače. Navode da je to nužno zbog tržišne konkurentnosti, jer konkurenti nisu slijedili standarde koje je Lieferando postavio.
Kolektivni ugovor, koji je bio pod velikim kritikama, nudi određene privilegije poput plaćenog godišnjeg odmora, božićnog dodatka i plaće tijekom bolesti. Međutim, sada tvrtka tvrdi da je model zapošljavanja slobodnih radnika najbolji način za poslovanje u konkurentnom okruženju.
Političke reakcije i budućnost radnika
Lukas Hammer, politički predstavnik Zelenih za promet, oštro je kritizirao odluku Lieferanda, ističući da prebacivanje na model slobodnih radnika predstavlja “sramotu”. Prema njegovim riječima, radnici nisu zapravo slobodni, već su prepušteni rizicima samostalnog rada, uz ovisnost o platformama koje im ne pružaju zaštitu poput bolovanja ili osiguranja u slučaju loših radnih uvjeta.
Markus Petritsch, predsjednik sindikata vida, upozorava na povećanje broja “lažnih samozaposlenih” radnika, što bi moglo dovesti do lošijih uvjeta rada, poput nesigurnih radnih sati i smanjenih primanja, te potrebe za donošenjem novih propisa koji bi osigurali bolju zaštitu za radnike u platformskom sektoru.
Austrija
Državljanin Srbije u Austriji uz pomoć bankomat-trika oštetio banke za 340.000 eura
Državljanin Srbije privukao je “klijente” i potom im uz pomoć pametnog IT-trika izvlačio tisuće eura s banaka.
Prema izvještajima, više od sto osumnjičenih koristilo je bankomat-trik kako bi se obogatilo. Srbin iz Beča, poznat kao “Marko Polo”, navodno je bio glavni organizator ove prevare. On je klijentima nudio uslugu “dobivanja okvirnog iznosa na računu”.
Trik je funkcionirao na način da bi klijent u banci uplatio iznos od 1.000 do 4.000 eura, a zatim bi odmah taj isti iznos podigao s istog bankomata. Naime, IT sustav banaka bilježio bi povlačenje novca tek nakon 22 sata, pa je iznos bio ponovo dostupan za online prijenos, koji je zatim išao na Admiral-bet račun. Od tamo su korisnici mogli podići iznos u gotovini, nakon što su napravili jednu obaveznu okladu.
Iako je novac na kraju bio skinut s računa, banka nikada ne bi odobrila toliki iznos, jer su neki “klijenti” bili u velikim dugovima ili već u privatnom stečaju.
Sam Srbin i dalje nije pronađen, a protiv osumnjičenih vodi se istraga zbog zloupotrebe podataka i pranja novca.
Austrija
Pozor, vozači: Novi radari u Austriji snimaju osim brzine i korištenje mobitela te nekorištenje sigurnosnog pojasa
Najnoviji radarski uređaji u Beču revolucioniraju nadzor brzine jer pružaju visoko kvalitetne slike koje omogućuju jasno prepoznavanje vozača, osim broja registarske pločice. Ovi uređaji nude nove mogućnosti za povećanje sigurnosti u prometu.
Napredni radari trenutno u upotrebi ne samo da bilježe prekoračenje brzine, već i omogućuju prepoznavanje osobe za volanom. To znači da, osim brzinskih prekršaja, uređaji mogu snimiti i druge prekršaje, poput upotrebe mobilnog telefona za volanom ili nenošenja sigurnosnog pojasa. Ova tehnologija može povećati sigurnost u prometu jer vozače i putnike upozorava na opasnosti tih ponašanja.
Snimke koje se zabilježe ne pohranjuju se trajno. Fotografije se čuvaju samo do završetka upravnog postupka, a nakon toga se brišu iz razloga zaštite privatnosti. To znači da osobni podaci neće biti pohranjeni duže nego što je potrebno.
