Austrija
Novi udar na džepove vozača u Austriji u 2025. godini
Od sljedeće 2025. godine vožnja automobila u Austriji ponovno će poskupjeti. To je uglavnom zbog rasta cijena goriva zbog ponovnog povećanja poreza na CO2, kao i očekivanog većeg NoVA. S
Početkom ove godine mnogima je znatno poskupjela vožnja u Austriji. Razlozi za to bili su, između ostalog, više cijene CO2 i s tim povezana povećanja cijena goriva. NoVA (standardni porez na potrošnju) i porez na vozila (porez na osiguranje motora) također su povećani. To je rezultiralo dodatnim troškovima pri kupnji novih automobila ili njihovoj registraciji u Austriji.
Zbog daljnjeg povećanja poreza na CO2, koje će se dogoditi prema planu s 45 na 55 eura po toni CO2, cijene goriva ponovno će rasti od 1. siječnja 2025. godine. Također se očekuje da će NoVA ponovno porasti. To poskupljuje tek registrirana vozila u Austriji.
U posljednje tri godine, NoVA za automobile (klasa M1) značajno se povećava svake godine. Iznos odbitka CO2 smanjen je s prijašnjih 112 g/km na 97 g/km 2024. godine. Istodobno je ograničenje kazne smanjeno s 200 na 155 g/km, a iznos kazne povećan s 50 na 80 eura. Povećana je i maksimalna porezna stopa s 50 na 80 posto. Kao rezultat toga, nove registracije posebno vozila s visokim emisijama postale su znatno skuplje.
Kao dio eko-socijalne porezne reforme, 2021. odlučeno je da će se, ovisno o evaluaciji, 2024. donijeti odluka o tome treba li iznos odbitka CO2 smanjiti za daljnja tri g/km godišnje od 1. siječnja , 2025. Odluka o tome još se čeka. Ako se ova mjera doista provede, iznos odbitka ponovno bi pao na 94 g/km i poskupio automobile pri prvoj registraciji.
Porez na CO2 u Austriji se naplaćuje od 2022. To vrijedi za sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Oni sada moraju platiti ovu dodatnu cijenu po toni CO2 (ugljičnog dioksida) proizvedenog izgaranjem njihovog goriva.
Godišnja cijena po toni CO2
- 30,00 eura
- 32,50 eura
- 45,00 eura
- 2025 55,00 eura
Nametanje 30 eura po toni CO2 s uvođenjem cijena 2022. godine uzrokovalo je poskupljenje benzina i dizela do 9 centi po litri na crpkama. U 2024. stručnjaci očekuju oko 12 do 13 lipa više. Za 2025. planirano je daljnje povećanje od 10 eura po toni CO2 – odnosno na ukupno 55 eura.
Ovo bi povećanje povećalo cijene goriva za dodatna 2 ili 3 centa od siječnja 2025. Sveukupno, prema izračunu ARBÖ-a, od uvođenja poreza na CO2 litra dizela poskupjela je 16,5 centi, a benzina 15 centi.
Kao što je poznato, godišnji klimatski bonus također se isplaćuje iz dodatnih prihoda od cijena CO2. Ako se prihod poveća, povećava se i bonus – barem je to bila prvotna ideja. Međutim, mnogi ekonomski istraživači trenutačno preporučuju potpuno ukidanje klimatskog bonusa zbog visokog proračunskog deficita.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
