Vijesti
Novi paket mjera EU omogućuje brže deportacije izvan Europe
EU-ministri unutarnjih poslova usvojili su u Bruxellesu zajedničke pozicije o ključnim dijelovima novog paketa o azilu i migracijama. Donijete su tri uredbe kojima se postupci azila i povratka trebaju ubrzati i pojednostaviti u cijeloj Europskoj uniji. Time se pravno otvara put i za osnivanje spornih „povratnih centara“ (Return hubs) izvan Europe.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner još je jednom naglasio da podržava uspostavu takvih centara i vođenje dijela postupaka izvan EU-a. Istaknuo je da će novi sustav, koji bi trebao vrijediti od sredine 2026., funkcionirati samo ako se dio procesa premjesti izvan europskog teritorija. Kada će se Austrija konkretno uključiti, još nije jasno — prvo se moraju donijeti detaljni pravni okviri.
Return hubs: nova osnova EU politike
Europska komisija predložila je zakon koji dopušta osnivanje povratnih centara u trećim državama. U njima bi boravile isključivo osobe za koje već postoji pravomoćan nalog za povratak. Cilj je spriječiti višestruka podnošenja zahtjeva za azil u različitim državama članicama te uvesti EU-wide odluke o povratku.
Povratak će biti moguć samo u zemlje koje poštuju standarde ljudskih prava. Osobe obvezne na suradnju s vlastima u slučaju opstrukcije riskiraju smanjenje naknada, zabranu ulaska ili pritvor.
Solidarnost među državama članicama
Ministri su se politički usuglasili i o stvaranju „solidarnog fonda“ za pravedniju raspodjelu tražitelja azila. Države mogu sudjelovati prihvatom ljudi ili financijskim doprinosom. Za 2026. predviđeno je 21.000 premještanja ili 420 milijuna eura potpore.
Austrija traži izuzeće od obveze sudjelovanja, uz pozivanje na višegodišnji jak migracijski pritisak. Europska komisija priznaje da je situacija u Austriji „značajan izazov“.
Epilog ove odluke očekuje se do 31. prosinca 2025., nakon službene pravne provjere i prevođenja.
Svi novi „sigurni“ države
EU je dodatno dogovorila nove kriterije za sigurne zemlje podrijetla i treće države. Kao sigurni izvori sada se navode Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis. Zahtjevi osoba iz tih zemalja trebali bi se obrađivati brže jer se smatraju malo izglednima.
Državama članicama ubuduće će biti jednostavnije vraćati odbijene tražitelje azila u treće države, čak i ako oni nemaju osobnu vezu s tom zemljom — jer se ukida dosadašnji zahtjev za „povezanost“.
Sve postignute pozicije služe kao temelj za pregovore s Europskim parlamentom, u kojima bi se trebala oblikovati konačna verzija novog EU zakonodavstva o azilu.
Vijesti
Njemačka vojska iz zraka dijeli letke s porukama
Njemačka vojska priprema se za testnu operaciju u kojoj će pomoću helijskih balona ispuštati informativne letke. Cilj vježbe, koja će se održati od 25. siječnja do 4. veljače, jest uvježbavanje “taktičkih postupaka izravne komunikacije” u hitnim slučajevima.
Letci su namijenjeni prenošenju informacija stanovništvu na pogođenom području do kojeg bi inače bilo teško doći. Prema Državnom zapovjedništvu Saske, u operaciji će sudjelovati 5. operativna satnija s oko 100 vojnika, a svrha je “distribucija proizvoda iz daljine”, odnosno dostava materijala iz zraka ili sa sigurne udaljenosti, piše Euronews.
Detalji vježbe “Colder Iron 2026”
Helijski baloni koji će se koristiti mogu doseći visinu do 5.000 metara. Točne lokacije s kojih će polijetati nisu poznate jer će se određivati svakodnevno, ovisno o vremenskim uvjetima. Iz sigurnosnih razloga nisu objavljene dodatne informacije o operaciji, osim potvrde da će se veći gradovi “namjerno izbjegavati”.
Susjedne zemlje, Poljska i Češka, unaprijed su obaviještene o vježbi za slučaj da vjetar odnese balone preko granice. Svatko tko tijekom vježbe “Colder Iron 2026” pronađe letak s otisnutim simbolom i informativnim tekstom može prijaviti pronalazak putem navedene kontakt adrese, nakon čega letak može baciti.
Ispuštanje letaka u ratnim zonama
Ispuštanje letaka često se koristi u kriznim situacijama, bilo za komunikaciju sa stanovništvom u izvanrednim okolnostima ili za širenje propagande. Među najnovijim primjerima je ispuštanje letaka izraelske vojske u Pojasu Gaze i Libanonu, kojima se stanovništvo poziva na evakuaciju.
Novinska agencija Reuters izvijestila je da su izraelske snage jučer prvi put od početka primirja između Izraela i Hamasa prošlog listopada ispuštale letke iznad južne Gaze, pozivajući desetke palestinskih obitelji na hitnu evakuaciju na engleskom, hebrejskom i arapskom jeziku, što su potvrdile i Izraelske obrambene snage (IDF).
U članku za Lieber Institute West Point, bojnik Jon Griffiths, tužitelj pri Britanskom vojnom tužiteljstvu i doktorand na Sveučilištu u Readingu, takve mjere kategorizira u smislu međunarodnog prava. On tvrdi da izraelske oružane snage upozorenjima poput letaka, telefonskih poziva i medijskih objava ispunjavaju svoju dužnost poduzimanja mjera opreza u slučaju napada.
Iako kritičari dovode u pitanje stvarni zaštitni učinak tih upozorenja, Griffiths naglašava da međunarodno humanitarno pravo propisuje dužnost djelovanja, a ne uspjeha. Odlučujući faktor je da su upozorenja pravovremena, razumljiva i upućena onima na koje se odnose. Nije poznato koliko je ljudi spašeno zahvaljujući ispuštanju letaka u Gazi jer ne postoje pouzdani podaci.
Letci kao sredstvo psihološkog ratovanja
Osim za komunikaciju, letci se mogu koristiti i za propagandu, kao što je bio slučaj u Drugom svjetskom ratu. Tada su se koristili za kombiniranje istinitih informacija, pretjerivanja i dezinformacija kako bi se psihološki utjecalo na vojnike i civile. Letci su često bili namijenjeni jasno definiranim ciljnim skupinama, a ispuštani su milijunima puta iz aviona, balona ili raketa.
Zaraćene strane su letcima protivničkoj strani najčešće slale pozive na predaju, detaljne upute za polaganje oružja ili prikaze navodno dobrog života u zarobljeništvu. Na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu izložena su 2.024 takva letka, uključujući i primjerak koji je fonetski reproducirao englesku rečenicu “I surrender” za vojnike njemačkog govornog područja. Povjesničar Benedikt Sepp objasnio je da zbog jezične barijere mnogi vojnici nisu znali kako se predati, zbog čega su distribuirani letci s riječima “Ei ssörrender”.
Svijet
Liječnica iz BiH zbog ljubavi preselila u pakistansko selo
Doktorica Selma, kako su je predstavili pakistanski mediji, odlučila je napustiti Njemačku i preseliti se u pakistansko selo, a sve zbog ljubavi. Odluka ove 26-godišnje mlade žene iznenadila je mnoge, no ona je pronašla ljubav svog života u 22-godišnjem mladiću iz pakistanske oblasti Mandi Bahaudin te je zbog te veze bila spremna promijeniti cijeli svoj život.
Upoznali se preko online igre
Prema pisanju pakistanskih medija, Selma i Muhamed Akmal upoznali su se putem interneta, točnije preko gejming platforme Robolox. Njihov prvi kontakt započeo je kao neobavezno dopisivanje tijekom online igre, ali je s vremenom prerastao u snažnu emotivnu vezu.
Nakon otprilike pet mjeseci online veze Selma je donijela odluku koja joj je promijenila život – otputovala je u Pakistan i udala se za Akmala.
Akmal je ispričao da je Selmu “zaprosio” već pri njihovom prvom susretu na online platformi. Unatoč brojnim preprekama i kulturološkim razlikama, Selma je stigla u Pakistan, gdje su se vjenčali na, kako navode lokalni mediji, vrlo svečanoj i raskošnoj ceremoniji.
Život u selu kao veliki izazov
Selma priznaje da joj je život u pakistanskom selu predstavljao veliki šok. Svakodnevne obveze poput pranja rublja i posuđa te pripreme tradicionalnih pakistanskih jela bile su joj potpuno nove i izazovne. Ipak, ističe da je ljubav prema Akmalu bila jača od svih poteškoća.
S vremenom se, uz veliku odlučnost i trud, uspjela prilagoditi novom načinu života i savladati sve izazove.
Planiraju ostati u Pakistanu
Akmal je otkrio kako su imali podršku obje obitelji te da je vjenčanje proteklo u pozitivnom ozračju. Pakistanski mediji navode da Selma ima dvojno državljanstvo, njemačko i bosanskohercegovačko, ali unatoč tome planira ostati živjeti u Pakistanu.
Trenutačno uči lokalni jezik kako bi se lakše sporazumijevala s novom obitelji i lokalnim stanovništvom, prenosi Daily Pakistan.
Svijet
Gdje to ide Europa? Napadači upucali majku dok je u autu bila s bebom
U južnofrancuskom gradu Nici žena je ubijena vatrenim oružjem dok je bila za upravljačem svog automobila. Nepoznati počinitelji pucali su na mladu majku „s jednog ili dva skutera“. Žena se pokušala zaštitnički baciti preko svoje bebe.
Dijete je ostalo neozlijeđeno, izjavio je gradonačelnik Nice Christian Estrosi. Žena je, međutim, pogođena mecima u leđa i u bok. Estrosi je događaj opisao kao „gnusan čin“ i „barbarstvo“.
Očevidac je za novine Nice-Matin izjavio da se žena još zaštitnički nagnula nad svoju bebu, koja je sjedila u dječjoj sjedalici, prije nego što se beživotno srušila. Automobil je potom skliznuo niz nizbrdicu i udario u stup.
Pomoćnici izvukli bebu iz automobila
Svjedoci su, prema navodima, pružili prvu pomoć i izvukli bebu iz automobila. Prema informacijama televizije TF1, riječ je o šestomjesečnoj djevojčici. O počiniteljima zasad nema traga, a u blizini željezničkog kolodvora pronađena su samo dva skutera.
Motiv zločina u početku nije bio poznat. Kako je izvijestila postaja France 3 Provence-Alpes-Côte d’Azur, pozivajući se na policiju, istražitelji slučaj vode kao mogući femicid.
