Austrija
Nova sumnja na socijalnu prijevaru? Sedmero djece rođeno na isti datum – 1. siječnja?
Jedna obitelj doseljenika u Austriji prima oko 2.000 eura mjesečno kroz socijalnu pomoć i subvenciju za stanarinu. Neobičan detalj izazvao je pozornost javnosti – svih sedmero djece u obitelji imaju isti datum rođenja – 1. siječnja.
Politička rasprava o reformi socijalne pomoći
Austrijska vlada trenutačno radi na reformi sustava socijalne pomoći, s ciljem uvođenja jedinstvenih pravila na nacionalnoj razini. Ministrica nadležna za to područje, Korinna Schumann (SPÖ), pokušava s pokrajinama postići kompromis.
Pokrajinski čelnici poput Johanne Mikl-Leitner (ÖVP, Donja Austrija) i Marija Kunaseka (FPÖ, Štajerska) već su jasno poručili da njihova područja „neće isplaćivati ni cent više nego dosad“.
Primjer koji je izazvao kontroverze
Kako prenosi list Heute, deveteročlana obitelj migranata u Beču mjesečno prima gotovo 2.000 eura pomoći (uključujući stanarinu), što godišnje iznosi oko 21.000 eura. Iako nije riječ o rekordnom iznosu, slučaj je privukao pažnju zbog neuobičajenog podatka: prema službenom dokumentu, svih sedmero djece ima upisan 1. siječnja kao datum rođenja — s godinama 2014., 2015., 2016., 2018., 2019. i 2021., pri čemu su 2018. navodno rođeni blizanci.
Optužbe iz oporbe: “Sustavni socijalni prijevar”
Bečki zastupnik Maximilian Krauss (FPÖ) tvrdi da je slučaj „jasan pokazatelj mogućeg socijalnog prijevara“. „Očito se ništa ne provjerava – ni identitet ni pravo na naknadu. Postavlja se pitanje postoje li te osobe uopće“, izjavio je Krauss, dodajući da se „milijuni eura troše na ilegalne doseljenike, dok pošteni građani jedva spajaju kraj s krajem“.
Slično mišljenje iznio je i zastupnik Maximilian Weinzierl, koji je bečki sustav socijalne pomoći nazvao „glavnim mamcem za doseljenike“. „U Beču se to može, za razliku od pokrajina kojima upravlja FPÖ“, rekao je.
Odgovor gradske službe: “Podaci se provjeravaju”
Na upit lista Heute, iz Upravnog odjela za socijalna pitanja (MA 40) odgovorili su kako se svi podaci u zahtjevima za socijalnu pomoć provjeravaju te da se, ako nešto nedostaje, traži nadopuna. Dodali su da se osobni podaci, poput datuma rođenja, utvrđuju tijekom azilnog postupka, koji vodi Savezni ured za strance i azil (BFA).
Što se tiče neuobičajenog datuma rođenja, glasnogovornica MA 40 pojasnila je:
„Ako se točan datum rođenja ne može utvrditi – primjerice, zato što dokumenti nisu dostupni zbog bijega iz zemlje – tada se kao privremeni datum upisuje 1. siječnja.“
Reforma moguća tek 2026. godine
Nova pravila o socijalnoj pomoći u Austriji mogla bi biti usvojena najranije 2026. godine. Trenutačno su u tijeku pregovori između saveznih i pokrajinskih vlasti, a sljedeći sastanak planiran je u prosincu u Ministarstvu socijalne skrbi.
Većina građana za reformu
Prema anketi koju je proveo Heute, čak 75 posto Austrijanaca podržava uvođenje jedinstvenog sustava socijalne pomoći na nacionalnoj razini. Ideja, kako se navodi, ima široku političku potporu u svim strankama.
Austrija
Veliki porezni zaokret: Umirovljenici mogu zadržati do 2.000 eura mjesečno bez poreza
Austrijska savezna vlada odustaje od planiranog uvođenja paušalnog poreza od 25 % na dodatnu zaradu uz mirovinu. Umjesto toga, priprema se novo porezno rješenje koje uključuje neoporezivi iznos, čime bi se znatno rasteretili umirovljenici koji nastavljaju raditi.
Cilj ostaje nepromijenjen: potaknuti što veći broj građana da ostanu u radnom odnosu i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutačno u Austriji oko 71.000 umirovljenika ostvaruje dodatni prihod kroz rad, a vlada želi taj broj povećati poreznim olakšicama.
Zašto se odustalo od paušalnog poreza?
Planirana „flat tax“ bila je pod snažnim kritikama jer bi najviše koristila umirovljenicima s visokim dodatnim primanjima, dok bi oni s manjim prihodima imali minimalnu korist. Zbog toga se sve više isticalo da je neoporezivi prag socijalno pravednije rješenje.
I iz redova vladajućih stranaka potvrđeno je da bi takav model bio preciznije usmjeren i pravedniji, jer bi omogućio da manji dodatni prihodi u potpunosti ostanu neoporezivi.
Koliki bi mogao biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema informacijama iz javnosti razmatra se mjesečni neoporezivi iznos između 1.500 i 2.000 eura. Time bi velik dio umirovljenika mogao raditi bez dodatnog poreznog opterećenja.
Ministar gospodarstva ističe da nije presudan tehnički model oporezivanja, već stvarni poticaj da se ljudima rad u mirovini financijski isplati.
Što slijedi?
Detalji provedbe i vremenski okvir još nisu poznati. Međutim, jasno je da vlada ovim zaokretom želi:
- povećati prihvaćenost mjere među umirovljenicima
- potaknuti dulji ostanak u svijetu rada
- ublažiti nedostatak radne snage u gospodarstvu
Austrija
Žestoki istup FPÖ-a: „Ovo nije država kakvu želimo!“
Zamjenik pokrajinskog premijera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) u opširnom intervjuu za Heute iznio je oštre kritike na račun savezne vlade, sigurnosne politike, migracija, socijalne pomoći i društvenih promjena u Austriji.
Vlada pred padom
Landbauer rad aktualne savezne vlade opisuje kao katastrofalan te tvrdi da koalicija triju stranaka više nema potporu građana. Prema njegovu mišljenju, vlada bi trebala priznati neuspjeh i otvoriti put prijevremenim izborima.
Sigurnost sve lošija
Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ističe da se stanje nije poboljšalo te kao primjer navodi postavljanje betonskih barijera na božićnim sajmovima, što vidi kao dokaz rastuće nesigurnosti.
Spajanje obitelji i migracije
Landbauer dovodi u pitanje najavljeni prekid spajanja obitelji, navodeći da je u prvih deset mjeseci godine zabilježeno oko 900 takvih slučajeva, većinom iz Sirije i Afganistana.
Kritika društvenih i kulturnih promjena
Oštro se protivi pojavama koje smatra napadom na tradiciju, poput nastupa drag queen izvođača na dječjim manifestacijama, te odbacuje rodno osjetljiv jezik, nazivajući ga besmislenim i ideološkim nametanjem.
Socijalna pomoć i državljanstvo
Posebno naglašava da socijalna pomoć ne smije biti “wellness-program” za migrante, već bi, prema njegovu stavu, trebala biti vezana uz austrijsko državljanstvo.
Kritike na račun SPÖ-a i ÖVP-a
Landbauer oštro napada vicekancelara Andreasa Bablera, tvrdeći da ne donosi ništa pozitivno za zemlju, te optužuje ÖVP da se lažno predstavlja kao gospodarska stranka unatoč višegodišnjoj recesiji.
Corona i posljedice
Pandemiju i dalje smatra nerazriješenim poglavljem, ističući da su mjere ozbiljno narušile slobode građana, a najveću štetu pretrpjela su djeca i mladi. Po njegovu mišljenju, to razdoblje mora se temeljito analizirati kako se slične situacije ne bi ponovile.
Austrija
Vlada mijenja pravila igre: Rad u mirovini postaje zlatna prilika za sve
Austrijska savezna vlada odustaje od ranije planiranog modela oporezivanja dodatne zarade umirovljenika. Umjesto jedinstvenog poreza od 25 % na prihode ostvarene uz mirovinu, uvodi se neoporezivi iznos (porezni prag) koji bi trebao potaknuti starije građane da nastave raditi i nakon odlaska u mirovinu.
Cilj reforme ostaje isti: što više ljudi motivirati da ostanu aktivni na tržištu rada i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutno u Austriji oko 71.000 umirovljenika radi, a vlada želi taj broj znatno povećati pomoću financijskih poticaja.
Zašto se model mijenja?
Prvotni plan s paušalnim porezom najviše bi koristio umirovljenicima s većim prihodima, što je izazvalo kritike. Novi pristup s neoporezivim iznosom trebao bi biti pravedniji i privlačniji širem krugu ljudi, uključujući one s manjim dodatnim primanjima.
Predstavnici vladajućih stranaka potvrđuju da će novi sustav omogućiti da i mali dodatni prihodi ostanu neoporezivi, čime se rad u mirovini stvarno „isplati“.
Koliki će biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema dostupnim informacijama razmatra se mjesečni neoporezivi prag između 1.500 i 2.000 eura. Time bi umirovljenici mogli zadržati znatno veći dio svoje zarade bez dodatnog poreznog opterećenja.
Vlada poručuje da nije presudan tehnički detalj modela, već spremnost ljudi da rade dulje – a novi sustav trebao bi upravo to potaknuti.
