Austrijska vlada donijela je opsežan paket mjera kojim se želi osigurati dugoročna održivost mirovinskog sustava, a građani će u budućnosti morati raditi dulje. Trenutno Austrija ima oko 2,5 milijuna umirovljenika, dok se do 2045. očekuje porast na 3,25 milijuna. Istovremeno sve je manje mladih koji mogu financirati mirovine.

Kasniji odlazak u prijevremenu mirovinu
Jedna od ključnih promjena odnosi se na tzv. korridor mirovinu. Dosad se mogla ostvariti s 62 godine starosti i 40 godina staža (480 mjeseci), a ubuduće će se dobna granica postupno podizati na 63 godine, uz povećanje staža na 42 godine. Promjena će se uvoditi postupno – svaka tri mjeseca pomak od dva mjeseca. Nova pravila stupaju na snagu 1. siječnja 2026. Iznimke ostaju za radnike u teškim zanimanjima, među kojima će se ubuduće računati i djelatnici u njezi i skrbi.

Djelomična mirovina od 2026.
Od 1. siječnja 2026. uvodi se i model djelomične mirovine. Osobe s najmanje 42 godine staža moći će smanjiti radno vrijeme i primati dio mirovine, dok će se istovremeno nastaviti uplaćivati doprinosi, čime će im konačna mirovina biti viša. Na primjer, radnik koji smanji radno vrijeme za 50 % imat će pravo na 50 % plaće i 50 % mirovine. Također su mogući omjeri od 25 % ili 75 %. Time se želi motivirati građane da dulje ostanu u svijetu rada.

Primjer izračuna
Radnik s bruto plaćom od 4.000 eura, koji s 63 godine koristi 50 % djelomične mirovine, imat će mjesečni neto prihod od 2.475 eura (pola plaće i pola mirovine), uz znatno manji pad dohotka u odnosu na punu mirovinu (1.283 eura). Kasnije, u punoj mirovini s 65 godina, imao bi pravo na 2.783 eura mjesečno.

Smanjenje prava na godišnje usklađenje mirovina
Uvodi se nova aliquotacija, tj. pravilo po kojem svi koji uđu u mirovinu tijekom prethodne godine ostvaruju pravo na samo 50 % godišnjeg povećanja mirovine – bez obzira na mjesec u kojem su umirovljeni.

Povećanje doprinosa za zdravstvo
Od 1. lipnja 2025. povećavaju se doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika s 5,1 % na 6 %, što će godišnje značiti gubitak do 200 eura po osobi.

Uvođenje „airbaga” za proračun
Ako najavljene mjere ne budu dovoljne za smanjenje proračunskih izdvajanja za mirovine, predviđen je tzv. zakonski mehanizam održivosti – obvezujući instrument kojim će se buduće vlade prisiliti na dodatne reforme.

Cilj svih mjera je smanjiti pritisak na državni proračun, s obzirom na to da trenutno čak 30 milijardi eura godišnje (25 % državnog budžeta) odlazi na mirovine. Prema procjenama, novim će se mjerama do 2029. uštedjeti nekoliko milijardi eura.