Hrvati u iseljeništvu
Nova generacija hrvatskih iseljenika ne napušta Hrvatsku iz razloga koji su u svijet vodili stare generacije nego sada zbog korupcije i nepravde
Nova generacija hrvatskih iseljenika ne napušta Hrvatsku iz razloga koji su u svijet vodili stare generacije nego zbog korupcije i nepravde, pokazali su rezultati istraživanja koje je proveo dr. Tado Jurić, povjesničar i demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Istraživanja ‘Percepcija iseljenika o Hrvatskoj’ provedena su u Njemačkoj u koju se posljednjih godina iselilo najviše Hrvata.
Iseljenici hrvatskom društvu i državi najviše zamjeraju što nisu dobili priliku u vlastitoj zemlji te nedostatak iskrene borbe protiv korupcije, klijentelizma i pogodovanja na svim razinama. Daljnji uzroci nezadovoljstva usmjereni su na političku participaciju iseljeništva koje je potpuno politički marginalizirano, prenosi Lider.
– Više od polovice ispitanika izjavilo je da ima u potpunosti negativnu i donekle negativnu sliku o Hrvatskoj, jedna četvrtina je indiferentna, a samo jedna četvrtina ima pozitivnu sliku, – kaže Jurić te naglašava da većina njih osjeća da su iz domovine otjerani i da u inozemstvu nisu završili dragovoljno. Osim toga, iseljeni Hrvati mišljenja su kako Hrvati u domovini imaju negativan stav prema hrvatskom iseljeništvu i brojne predrasude, te da Hrvatska ne čini dovoljno da pomogne hrvatskim iseljenicima i Hrvatima izvan Hrvatske.
– Svega 5,6 posto iseljenika zadržalo je pozitivnu percepciju prema domovini. Daljnji zabrinjavajući trendovi slabljenja nacionalnog identiteta u iseljeništvu odražavaju se u činjenici da sve manje novijih iseljenika pohađa hrvatsku nastavu u inozemstvu, kao i da se gubi osjećaj važnosti očuvanja materinskog jezika u iseljeništvu. Samo osam posto roditelja izjavilo je da su upisali djecu u program hrvatske nastave u Njemačkoj, – kaže Jurić.
Foto. Tado Jurić I Facebook.
– Hrvatski izborni sustav naročito pridonosi nezadovoljstvu dijaspore jer ju svjesno marginalizira. Naime, u cijeloj hrvatskoj dijaspori registrirano je svega 184.786 birača (uključujući i Hrvate iz BiH). Unatoč činjenici da je 2018. u Njemačkoj živjelo 405.000 hrvatskih građana, u isto vrijeme u Registru birača bilo ih je samo 86.984, dok je brojka registriranih aktivnih birača bila svega 29.000. Dakle, oko 300.000 novih iseljenika s pravom glasa se i dalje pretežito vodi u izbornim jedinicama u Hrvatskoj. Međutim, sve ovo nije samo administrativno pitanje jer netočne statistike o iseljavanju imaju stvarne posljedice koje se očituje s jedne strane u zlouporabama socijalnih sustava Republike Hrvatske, s druge u pogrešnom prikazivanju zastupljenosti građana u Saboru, a s treće u upitnosti skrojenosti izbornih jedinica koje su uslijed iseljavanja desetkovane, te s četvrte u nemogućnosti kreiranja ispravnih demografskih revitalizacijskih mjera, – pojašnjava Jurić.
- Jedna od najvećih austrijskih tvrtki mogla bi otpustiti čak 500 radnika
- Austrijska policija traga za ovim muškarcem
- Tragedija u Austriji: Muškarac preminuo nakon pada u silos, pronašla ga supruga
- Pao u zračnoj luci, sada traži odštetu od čak 5,8 milijuna eura
- SWE objavio dugoročnu prognozu za ljeto: Ulazimo u La Niña fazu, evo što nas sve čeka
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login