Connect with us

Svijet

Njemačka: Jeftine karte za vlak nisu natjerale građane da se odreknu automobila

Objavljeno

na

Karta javnog prijevoza od 9 eura, koja je u Njemačkoj uvedena kako bi rasteretila promet i smanjila negativne učinke poskupljenja energenata, nije postigla svoj cilj, priopćeno je u ponedjeljak na temelju prvih procjena stručnjaka.

“Karta od 9 eura je dovela do pojačanog korištenja sredstava javnog prijevoza što je na nekim trasama dovelo do kolapsa, ali nije značajno rasteretila cestovni prijevoz”, kaže Christian Boettger s Visoke škole za promet i tehniku u Berlinu (HTW).

Prema istim saznanjima, gotovo je nezamjetan broj onih koji su zbog subvencionirane mjesečne karte odrekli korištenja vlastitog automobila, piše HINA.

Istodobno je povećan broj vožnji sredstvima javnog prijevoza do kojih uopće ne bi došlo bez subvencionirane karte.

“Jedna četvrtina tih korištenja javnim prijevoznim sredstvima se uopće ne bi dogodila da ta putovanja nisu subvencionirana”, kaže Boettger.

Do istog zaključka je došlo jedno ispitivanje koje je provedeno na širem gradskom području Münchena.

Ondje je ustanovljeno da 35 posto građana koristi javni prijevoz više nego prije, ali da se samo tri posto odriče automobila što također ukazuje na to da se povećani broj putovanja javnim prijevozom odnosi na putovanja koja se ne bi dogodila bez mjesečne karte od 9 eura.

“Mi nismo ni očekivali neku radikalnu promjenu ponašanja građana kada je u pitanju svakodnevni prijevoz”, rekao je Klaus Bogenberger s Tehničkog sveučilišta u Münchenu.

Njemačka vlada je u lipnju u sklopu paketa mjera kojima bi se građane rasteretilo zbog povećane cijene energenata uvela kartu od 9 eura koja vrijedi i u svim sredstvima javnog prometa uključujući i lokalni željeznički prijevoz.

S obzirom na to da karta vrijedi u svim javnim prijevozima na području Njemačke, teoretski je moguće lokalnim vlakovima putovati uzduž cijele zemlje.

To je djelomice, a posebno vikendima, prouzročilo kolaps željezničkog prijevoza na trasama od većih gradova prema turističkim odredištima.

Njemačka vlada još razmatra mogućnost nekog oblika nastavka subvencioniranja karte javnog prijevoza.

Ministar financija Christian Lindner (Liberalno-demokratska stranka FDP) je međutim naglasio kako za daljnje subvencije u proračunu nema sredstava.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM