Austrijsko Ministarstvo obrazovanja planira omogućiti izvođenje nastave na hrvatskom jeziku u školama, čime bi se postupno odustalo od dosadašnjeg modela zajedničke nastave takozvanog BKS-a (bosanski/hrvatski/srpski jezik). To je tijekom posjeta Zagrebu najavila austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

Prema njezinim riječima, austrijsko Ministarstvo obrazovanja planira povući preporuku iz 1996. godine koja je savjetovala da se djeca u nastavi materinskog jezika ne razdvajaju prema etničkoj pripadnosti. Ta je preporuka kasnije ponovno potvrđena početkom 2000-ih godina i bila je temelj za uvođenje zajedničkog modela BKS-a u školama.

„Ministarstvo obrazovanja planira povući tu preporuku i dodatno naglasiti autonomiju škola. Time bi školama bilo omogućeno organizirati nastavu na hrvatskom jeziku“, izjavila je ministrica tijekom posjeta Zagrebu.

Već pokrenute promjene u pojedinim pokrajinama

Podsjetimo, početkom 2024. hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je da će austrijska savezna pokrajina Štajerska od školske godine 2024./2025. uvesti hrvatski kao samostalan predmet u okviru nastave materinskog jezika u redovnom školskom sustavu.

Taj potez tada je ocijenjen važnim korakom prema priznavanju i očuvanju hrvatskog jezika u austrijskom obrazovnom sustavu, s obzirom na to da je na saveznoj razini i dalje na snazi preporuka iz 1996. koja je poticala zajedničku nastavu za bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Hrvatska manjina kao važna poveznica dviju država

Hrvatski ministar Gordan Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je „iznimno dobrom viješću“. Naglasio je da hrvatska zajednica u Austriji, zajedno s austrijskom zajednicom u Hrvatskoj, predstavlja važnu poveznicu između dviju država.

Prema njegovim riječima, u Austriji danas živi oko 50.000 pripadnika gradišćanskih Hrvata, uz velik broj novijih hrvatskih iseljenika. Upravo zbog toga, istaknuo je, nastava hrvatskog jezika u austrijskim školama ima posebno značenje za očuvanje jezika i identiteta.

Grlić Radman je dodao kako je tijekom razgovora s austrijskom ministricom naglasio da je hrvatski službeni jezik jedne članice Europske unije te da bi ga u obrazovnom sustavu trebalo poučavati kao zaseban jezik, a ne u okviru zajedničkih modela poput BKS-a.

Proširenje EU-a u fokusu suradnje

Ministri su se dotaknuli i pitanja proširenja Europske unije. Hrvatska je dio inicijative „Prijatelji Zapadnog Balkana“, koju je 2023. pokrenuo tadašnji austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg s ciljem jačanja potpore europskom putu zemalja regije.

Grlić Radman istaknuo je kako stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana ostaju u središtu interesa obje države, a proširenje EU-a smatra se važnim geostrateškim ulaganjem u dugoročni mir, stabilnost i gospodarski razvoj Europe. Posebno je pozdravio napredak Albanije te europski put Crne Gore.

Austrijska ministrica također je naglasila da je proširenje Europske unije jedan od ključnih strateških interesa Unije te važan instrument za jačanje suradnje u regiji.

Upozorila je da zemlje zapadnog Balkana trebaju jasnu i vjerodostojnu perspektivu članstva. Kao ilustraciju navela je usporedbu s pacijentom koji dugo čeka liječnika: u jednom trenutku, rekla je, mogao bi izgubiti strpljenje i otići. Prema njezinim riječima, slično bi se moglo dogoditi i s državama koje dugo čekaju napredak u procesu pristupanja EU-u, pri čemu bi politički vakuum mogli iskoristiti drugi međunarodni akteri.

Suradnja u repatrijaciji državljana

Grlić Radman zahvalio je austrijskoj strani i na pomoći u repatrijaciji hrvatskih državljana s područja Bliskog istoka. Austrija je, kako je naveo, organizirala prijevoz 29 hrvatskih državljana iz Rijada u Beč te dodatnih 17 iz Omana. Hrvatska je, s druge strane, svojim letovima pomogla u prijevozu dvoje austrijskih državljana.

Obje države nastavljaju pomno pratiti situaciju u regiji i pozivaju na smirivanje napetosti kako bi se spriječilo širenje sukoba na šire područje.

Jačanje gospodarske suradnje

Hrvatski ministar istaknuo je i važnost Austrije kao jednog od ključnih gospodarskih partnera Hrvatske te naglasio da postoji prostor za daljnje produbljivanje suradnje u područjima energetike, infrastrukture, obrane i inovacija.

U sklopu posjeta, ministri su obišli i Janafov terminal Žitnjak u Zagrebu. Austrijska ministrica tom je prilikom istaknula da Hrvatska ima važnu ulogu kao pouzdano energetsko čvorište za ovaj dio Europe.

Sudac istrage odredio je pritvor 31-godišnjem hrvatskom državljaninu osumnjičenom da je u nedjelju navečer u Ozlju napao 44-godišnjeg državljanina Uzbekistana, zadavši mu više udaraca s namjerom da ga usmrti, uslijed kojih je Uzbekistanac i preminuo, priopćilo je danas tužiteljstvo.

Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu izvijestilo je da je po zaprimanju kaznene prijave ispitalo osumnjičenog i nakon toga sucu istrage Županijskog suda u Karlovcu predložilo određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, što je i prihvaćeno.

Preminuo tijekom reanimacije

Tužiteljstvo je objavilo da je u obiteljskoj kući na području Ozlja državljanin Uzbekistana preminuo tijekom reanimacije, da je očevid provodio dežurni zamjenik županijskog državnog odvjetništva u suradnji s policijom te naložio pregled mrtvog tijela i obdukciju.

Policija je ranije izvijestila da je 32-godišnjak pod utjecajem alkohola od 0,78 promila u nedjelju u Ozlju ubio 44-godišnjeg državljanina Uzbekistana tako što ga je više puta udario u glavu, nanijevši mu ozljede od kojih je na mjestu umro.

Napad iz neutvrđenih razloga

Utvrdili su i da je uhićeni 32-godišnji hrvatski državljanin napao državljanina Uzbekistana u večernjim satima u kući 61-godišnjaka iz neutvrđenih razloga i povoda. “U cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja, kriminalističko istraživanje se nastavlja”, kazali su ranije u policiji, koja je osumnjičenika kazneno prijavila za ubojstvo.

S obzirom na to da je osumnjičenik prilikom reanimacije Uzbekistanca ometao djelatnike hitne medicinske pomoći te ih vrijeđao i omalovažavao, policija će protiv njega podnijeti i optužni prijedlog zbog prekršaja. “Isto tako je zbog utvrđenih prekršaja prema osumnjičenom postupano i sukladno odredbama Zakona o osobnoj iskaznici i Zakona o prebivalištu”, dodala je policija.

Putovanja preko granice danas su brža nego ikada, ali pravila su u nekim segmentima postala stroža. Jedno od onih koje mnogi putnici i dalje zanemaruju odnosi se na – gotovinu u džepu.

Naime, svatko tko prelazi granicu i sa sobom nosi više od 10.000 eura u gotovini dužan je taj iznos prijaviti carinskim službenicima. Pravilo je jasno i odnosi se na sve: građane, turiste, vozače u tranzitu i poslovne putnike. Čim iznos koji nosite prijeđe zakonski prag – makar i za jedan cent – potrebno ga je prijaviti.

Za to postoje propisani obrasci i točno određena procedura. Carinskim službenicima morate prijaviti iznos koji prenosite, a oni zatim evidentiraju podatke o putniku i porijeklu novca. Postupak je kratak i jednostavan, ali ako ga preskočite, posljedice mogu biti vrlo neugodne.

Mnogi putnici i dalje misle: “To je moj novac u mom novčaniku.” No zakon to gleda drugačije. Ako vas carina otkrije s neprijavljenim iznosom većim od dopuštenog, slijedi prekršajna prijava i visoka novčana kazna.

Primjer s jednog graničnog prijelaza pokazuje koliko takav propust može biti skup.

Državljanin Bosne i Hercegovine prilikom prelaska granice nije prijavio da kod sebe ima 20.000 eura gotovine, odnosno iznos koji prelazi dopušteni limit. Carinska kontrola to je otkrila, nakon čega je protiv njega pokrenut prekršajni postupak.

Kazna koja mu je izrečena iznosila je čak 6.600 eura.

Ipak, zakon omogućuje da se dio kazne odmah plati na licu mjesta, čime se postupak brže završava. U ovom slučaju putnik je platio dvije trećine kazne – 4.400 eura – uz 30 eura troškove postupka, nakon čega se kazna smatra podmirenom, piše Slobodna Dalmacija.

Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik da se pravila na granicama moraju shvatiti ozbiljno. Prijava gotovine ne znači da će vam novac biti oduzet niti da ne smijete putovati s većim iznosom. Ona služi isključivo evidenciji i sprječavanju pranja novca i ilegalnih financijskih tokova.

Drugim riječima – novac smijete nositi, ali ga morate prijaviti. A jedna kratka prijava na granici svakako je bolja opcija nego kazna od nekoliko tisuća eura.