Savezna vlada borbu protiv inflacije postavila je visoko na listu prioriteta – a najnoviji podaci upućuju na to da poduzete mjere počinju davati rezultate.
Kupovina, stanovanje i energija za mnoge građane Austrije posljednjih su godina postali znatno skuplji. Prema aktualnim istraživanjima, rast troškova života predstavlja najveću brigu za velik dio stanovništva. Takva percepcija ima uporište u činjenici da je Austrija u 2025. godini zabilježila godišnju stopu inflacije od 3,6 %, što je bilo osjetno iznad prosjeka Europske unije.
Početak 2026. s nižom inflacijom
U pojedinim državama, ponajprije u dijelovima istočne Europe poput Rumunjske i Mađarske, inflacija je prošle godine bila još viša nego u Austriji. Za brojna kućanstva to je značilo sve veće poteškoće u pokrivanju mjesečnih troškova.
Zbog toga je pritisak na saveznu vladu znatno porastao, a suzbijanje inflacije postalo je jedno od središnjih političkih pitanja. Posebno nezadovoljstvo izazivali su rast cijena stanovanja, hrane i usluga.
Savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP) definirao je cilj kroz tzv. „formulu 2-1-0“, kojom se predviđa osjetno smanjenje inflacije u 2026. godini, na razinu od oko dva posto.
Prema brzoj procjeni Statistik Austriе, taj je cilj u siječnju 2026. već ostvaren: stopa inflacije u Austriji iznosi 2 %. Ključni razlozi za nižu stopu u odnosu na 2025. godinu su prestanak baznog učinka kod električne energije te općenito pad cijena energije (električna energija, plin, loživo ulje i goriva). Usporedba razine cijena između prosinca 2025. i siječnja 2026. upućuje na vjerojatno smanjenje ukupnog cjenovnog indeksa za 0,7 %.
Prema riječima Manuele Lenk, glavne direktorice za službenu statistiku u Statistik Austriа, procjenjuje se da će inflacija u siječnju 2026. iznositi 2,0 %, čime se Austrija vraća na razine zabilježene u drugoj polovici 2024. godine. Dodatne prigušujuće učinke imale su niže cijene električne energije, plina, loživog ulja, goriva i industrijskih proizvoda.
Energija i industrijski proizvodi kao glavni faktori
Pad cijena energije od 4,9 % sam je po sebi smanjio stopu inflacije za 1,2 postotna boda u odnosu na prosinac 2025. Kao razlozi navode se završetak baznog učinka nakon isteka ograničenja cijene električne energije početkom 2025., snižena energetska davanja te smanjeni doprinos za poticanje obnovljivih izvora energije.
Industrijski proizvodi u siječnju 2026. poskupjeli su tek 0,8 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Cijene usluga i dalje su ostale važan pokretač inflacije, s godišnjim rastom od 3,8 %, no njihov je utjecaj slabiji nego prethodnih mjeseci.
U 2025. godini rast cijena usluga često je prelazio 4 %, što je snažnije podizalo ukupnu inflaciju. Cijene hrane, duhana i alkohola u siječnju su porasle za 2,7 %, također sporije nego godinu ranije, pa je i njihov doprinos inflaciji sada manji.
