Austrija
Nakon terorističkog napada u Beču: Kurz i Kogler za reformu BVT-a
Nakon krvavog terorističkog napada u Beču, u kojem je četvero ljudi izgubilo život, a 23 ih je ozlijeđeno, Nacionalno vijeće održalo je u četvrtak izvanrednu sjednicu.
Sjednica je započela minutom šutnje za žrtve. Nakon toga su riječ uzeli savezni kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) i njegov zamjenik Werner Kogler (Zeleni). Kurz je naglasio da se mora “djelovati brzo i dosljedno” u borbi protiv ideologije koja stoji iza napada. Kogler se založio za reformu Saveznog ureda za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT).
“Ne smijemo dopustiti stvaranje paralelnih društava koja nas mrze. Stoga se moramo boriti punom odlučnošću i bez kompromisa protiv svih neprijatelja našeg slobodnog društva i našeg modela života.” , – naglasio je Kurz i dodao da su svi ljudi dobre volje neprijatelji su ovih barbara.
Kurz je također rekao da postoji potreba za boljim postupanjem u radu s ugroženim stranama. Pravna sredstva nisu uvijek na raspolaganju za praćenje i sankcioniranje islamskih ekstremista, ali i drugih prijetnji. Kancelar je naglasio da se ne smije ponoviti da povratnici iz džihada mogu živjeti uglavnom nesmetano u Austriji samo zato što lažno tvrde da su pročišćeni.
Reforma ili “ponovno pokretanje” BVT-a
I kancelar Kurz i vicekancelar Kogler inzistiraju na “reformi” ili “ponovnom pokretanju” BVT-a. Kogler je doslovno govorio o “prestrojavanju” tajne službe, ali i odgovarajućih državnih ureda: “Tamo će biti i nekih stvari koje će se morati ispraviti. Na greškama se mora učiti.”
Vicekancelar je također izrazio svoje nezadovoljstvo zbog “preuranjenog dodjeljivanja krivnje”. “Mora biti osnovana neovisna istražna komisija i oni koji su možda pogriješili bit će identificirani te će snositi posljedice.” nadodao je Kogler.
Između ostalog, Kogler se pozabavio pitanjem prijenosa informacija. “Očito pravosuđe nije saznalo od BVT-a da je napadač ovo ljeto pokušao nabaviti municiju u Slovačkoj. Potreban je protuterorizam koji osigurava sveobuhvatan nadzor, ali i jasan i neposredan prijenos informacija državnom odvjetništvu i pravosuđu”, – zahtijevao je Kogler.
Ne dopustite da mržnja dijeli naše društvo
Predsjednik Nacionalnog vijeća Wolfgang Sobotka (ÖVP) obratio se riječima: „Nećemo dopustiti da mržnja dijeli naše društvo. Svi smo jači od mržnje i terora. Svatko tko misli da nas može zastrašiti griješi. Naša je demokracija obrambena.”
Mnogi nikad ne bi pomislili da je moguće da islamistički teror može prodrijeti na teritorij republike Austrije. Bio je to planirani napad na slobodno društvo, “naše vrijednosti, naš način života, našu demokraciju”.
Pero Bačić
Foto: Wolfgang Sobotka / facebook.com
Austrija
Nakon tragedije u Grazu: Hoće li škole u Beču postati sigurnosne zone?
Nakon nedavnog oružanog napada u Grazu, u Austriji se sve glasnije raspravlja o potrebi pojačane sigurnosti u školama, posebno u Beču. Iako su škole dosad smatrane otvorenim i pristupačnim prostorima, razmatraju se nove mjere zaštite.
Sigurnosni stručnjak Martin Wiesinger predlaže klasifikaciju škola prema razini rizika, uz primjenu konkretnih mjera poput kontrole ulaza i specijaliziranih edukacija osoblja.
Bečka dogradonačelnica i pročelnica za obrazovanje Bettina Emmerling također smatra da bi se mogle uvesti tehničke mjere poput automatskih brava ili vremenski ograničenog pristupa, ali naglašava da škole moraju ostati mjesta otvorenosti i susreta – a ne zatvorene tvrđave.
Gradski ured za školstvo (MA 56) već planira analizu situacije i postepeno uvođenje mjera na pojedinim školama u suradnji s bečkim općinama. No, otvoreno je pitanje koliko brzo će savezna sredstva predviđena za obrazovanje doći do samih škola.
Uz sigurnost, sve veći problem predstavlja i nedostatak školskih psihologa. Emmerling traži pojačanje osoblja te predlaže da svaka škola dobije barem jednu dodatnu stručnu osobu za podršku učenicima.
Kao privremeno rješenje, grad Beč nudi radionicama bogat program “Wiener Bildungschancen”, kroz koji škole od kraja 2023. mogu koristiti budžet za angažman vanjskih stručnjaka. Fokus radionica je na mentalnom zdravlju i borbi protiv vršnjačkog nasilja.
Austrija
Manje novca, manje prava: Novi udar na nezaposlene u Austriji
U sklopu novog paketa štednje za sanaciju državnog proračuna, austrijska vlada uvodi promjene koje pogađaju i nezaposlene osobe te korisnike naknade za nužnu pomoć (Notstandshilfe). Najveće promjene tiču se ukidanja obrazovnog bonusa i ograničavanja mogućnosti dodatne zarade tijekom primanja naknada od AMS-a (austrijskog zavoda za zapošljavanje).
Ukida se bonus do 3.600 eura godišnje
Obrazovni bonus, uveden tek 2024. godine, koji je omogućavao dodatnih 150 do 300 eura mjesečno osobama na dugotrajnim AMS-obukama, bit će u potpunosti ukinut. U najboljem slučaju, korisnici su mogli ostvariti do 3.600 eura godišnje dodatka uz redovnu dnevnu potporu od oko 2,60 eura. Osim ukidanja samog bonusa, briše se i dosadašnja odredba prema kojoj se taj dodatak nije uračunavao u socijalnu pomoć.
Stroža pravila za dodatnu zaradu uz naknadu za nezaposlene
Također se uvode stroža ograničenja za dodatni rad tijekom primanja naknade za nezaposlene ili Notstandshilfe. U budućnosti će tzv. „minimalna zaposlenja” (do 551,10 eura mjesečno) biti dopuštena samo iznimno – i to za osobe koje su nezaposlene duže od godinu dana ili koje su primale bolovanje dulje od 52 tjedna. U tim slučajevima, dodatni rad bit će dopušten najviše 26 tjedana.
Trajne iznimke vrijedit će za tri skupine:
- dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina,
- osobe s priznatim invaliditetom,
- one koje su već prije nezaposlenosti najmanje šest mjeseci neprekidno radile u obliku minimalne zaposlenosti – i tu djelatnost mogu nastaviti bez prekida.
Dosad je svatko tko prima naknadu za nezaposlene u Austriji mogao uz nju zarađivati do granice minimalne zaposlenosti, no praksa pokazuje da je to činilo samo oko 13 % korisnika.
Zahtjevi za većim naknadama ostaju bez odjeka
Iako su razni instituti, poput Momentum Instituta, tražili povećanje stope naknade za nezaposlene s prosječnih 55 % na 70 % prijašnje neto plaće, vlada zasad ne planira takav korak. Unatoč međunarodnim usporedbama, koje pokazuju znatno više stope u drugim državama, takva reforma trenutačno nije na vidiku.
Austrija
Nova mirovinska pravila od 2026: Radit ćemo dulje, ali uz veću fleksibilnost
Austrijska vlada od 1. siječnja 2026. uvodi novo model djelomične mirovine, s ciljem produljenja radnog vijeka građana i rasterećenja državnog proračuna. Istovremeno se mijenjaju i uvjeti za odlazak u prijevremenu i starosnu mirovinu.
Zbog demografskih promjena i sve većeg opterećenja mirovinskog sustava, Ministarstvo rada i socijalne skrbi najavilo je konkretne promjene. Prvi korak je podizanje minimalne dobi za prijevremenu mirovinu s 62 na 63 godine, koje stupa na snagu 1. siječnja 2026.
Nova djelomična mirovina: kako funkcionira
Novost u sustavu je djelomična mirovina (Teilpension), koja omogućava osobama s ostvarenim pravom na mirovinu da ne prekinu odmah s radom, već da postepeno smanjuju radno vrijeme i istovremeno primaju dio mirovine. Uplaćeni doprinosi za vrijeme djelomičnog rada dodatno povećavaju buduću punu mirovinu.
Model nudi tri stupnja smanjenja radnog vremena:
- smanjenje od 25–40 %: djelomična mirovina iznosi 25 % ukupne mirovine
- smanjenje od 41–60 %: djelomična mirovina iznosi 50 %
- smanjenje od 61–75 %: djelomična mirovina iznosi 75 %
Primjer:
Osoba s pravom na prijevremenu mirovinu i mirovinskom osnovicom od 3.000 eura, koja odluči raditi 50 % manje, dobiva 1.347 eura djelomične mirovine (nakon zakonskih odbitaka) + 50 % svoje redovne plaće.
Što s postojećim modelom starije dobi?
Paralelno s uvođenjem djelomične mirovine, ograničava se trajanje postojećeg modela tzv. starosne djelomične radne aktivnosti (Altersteilzeit). Umjesto dosadašnjih pet godina, moći će se koristiti najviše tri godine. U prijelaznom razdoblju, do 2028., vrijedit će posebne odredbe.
Ubuduće će se ovaj model moći koristiti samo dok osoba ne ispuni uvjete za djelomičnu mirovinu, nakon čega će se očekivati prelazak na novi sustav.
Cilj svih mjera je povećanje stvarne dobi umirovljenja, borba protiv manjka radne snage te financijska održivost mirovinskog sustava. Koliko će starijih radnika prihvatiti djelomičnu mirovinu, ostaje za vidjeti.
