Ekonomija
Nakon produženja lockdowna: Hotelijeri očajni

Gotovo godinu dana traje agonija austrijskih turističkih i hotelijerskih radnika. Nakon što su preko ljeta mnogi otvorili svoja vrata, povratak jeseni donio je i povratak mjera i novo zatvaranje. U globalu, prošla godina bila je očajna, a mnogi hotelijeri ne znaju hoće li izdržati krizu. Stranih turista gotovo i nije bilo u prošloj godini, a bez stranih turista opstanakmnogih hotelijera je ugrožen, pogotovo u Beču, gdje se turizam oslanja uglavnom na strane goste.
Već s prvim naznakama novog produženja lockdowna, Udruga austrijskih hotelijera reagirala je sa zahtjevom o nadoknadi prodajnih gubitaka u slučaju da se produži lockdown. Brojni austrijski hotelijeri i oni koji nude smještaj u velikim su problemima. Od početka godine u javnosti su se mogli čuti vapaji turističkih djelatnika. “Prekinite lockdown. Želimo raditi. Želimo otvoriti sve hotele.”, često se moglo čuti u austrijskoj javnosti.
Pored lockdowna austrijske turističke djelatnike i hotelijere muči i nedostatak stranih gostiju. Velike probleme stvara nedostatak jasne vizije na razini Europske unije. Potreban je novi koncept za putovanja i u vrijeme krize. Otvoriti hotelska vrata, a ostaviti hotele praznima – nema smisla. Potrebna je jasna vizija o putovanjima i u vrijeme krize, bar dok se pandemija ne obuzda procijepljenjem stanovništva.
Prema posljednjim istraživanjima, želje građana Europske unije za odmorom i putovanjima na kakve su navikli u pretpandemijsko doba – velike su. To budi nadu hotelijerima da će se smirivanjem situacije sektor turizma i turističkih putovanja brzo vratiti u normalu. No, do toga slijedi par teških mjeseci. Bez državne pomoći i jasne vizije za budućnost, austrijskim i bečkih hotelijerima, dani su polako odbrojani.
- Austrija: Hrvat pod utjecajem droge koristio očeve registarske pločice
- Opasnost od krhotina stakla: Hofer povlači proizvod
- Bh. državljanin i njegov pomagač u Austriji seksualno zlostavljali staricu
- Austrija toplija od Grčke – slijedi velika vremenska promjena
- Van der Bellen primio Schallenberga

Ekonomija
Skoro 2.160 eura mjesečno – dogovorena nova povećanja plaća u Austriji

Tijekom proljetnih pregovora o plaćama dogovorena su nova povećanja za tisuće zaposlenika. Minimalna plaća sada, ovisno o sektoru, iznosi do 2.158,75 eura mjesečno.
Pregovori o plaćama u punom su jeku, a prvi dogovori već su postignuti. Zahvaljujući tome, gotovo 200.000 zaposlenika dobit će povećanje plaća, a dodatni sporazumi upravo su zaključeni.
U ponedjeljak su se predstavnici poslodavaca i sindikata dogovorili o povećanju plaća za zaposlenike u privatnim šumarskim poduzećima za 2,95 posto. Novi minimalni bruto iznos sada iznosi 2.000 eura mjesečno.
Povećanje od 2,95 posto odnosi se i na satnice, dodatke za rukovatelje strojevima i voditelje timova, kao i na plaće za učenike na praksi. Dnevnice i naknade za noćenje usklađene su s propisanim poreznim olakšicama. Ova odluka stupa na snagu 1. ožujka 2025., a novi kolektivni ugovor vrijedit će 12 mjeseci.
Zaposlenici u industriji voćnih sokova dobit će povišicu od 3,15 posto retroaktivno od veljače 2025. Naknade za učenike na praksi također rastu – u prvoj godini naukovanja na 1.200 eura, a u četvrtoj na 2.000 eura mjesečno. Povećanje od 3,15 posto obuhvaća i dodatke, dok novi minimalni bruto iznos sada iznosi 2.158,75 eura mjesečno.
Ekonomija
Ako vam je plaća u Austriji manja od 1570 eura u opasnosti ste od stečaja

Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.
Prema izvješću o plaćama zaposlenika, najveći medijski prihod ostvaruju liječnici u Austriji sa 109.750 eura bruto godišnje, zatim strukovna skupina “menadžment” sa 72.750 eura te bankarstvo, financije i osiguranje sa 70.250 eura.
Najniže plaće imaju zaposleni u djelatnosti čišćenja od 36.750 eura, a odmah iza njih su ugostiteljstvo te trgovina na veliko i malo s po 43.000 eura bruto godišnje.
Ekonomija
Novi obračun u Austriji: Ako zarađujete preko ovog iznosa onda ste u vrhu po primanjima

Srednji prihod ove godine iznosi 2676 eura neto mjesečno. Ali u kojem se trenutku zapravo računate kao osoba s najvećim primanjima i koja zanimanja zarađuju najveću plaću?
Izračuni za ovu, 2025. godinu, pokazuju koliko se u prosjeku mora zaraditi da bi se smatralo jednim od najvećih u Austriji. Prema izvješću o plaćama, prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je oko 55.000 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2676 eura.
“Medijan” znači da je 50 posto prihoda iznad, a 50 posto ispod. Prosječna plaća je pak 60.500 eura bruto godišnje za stalno zaposlene.
S neto mjesečnom plaćom od 2.676 eura već ste među onima koji najviše zarađuju u Austriji. PS bruto godišnjom plaćom od 71.000 eura (5.071 eura mjesečno) već ste po definiciji “top earner”. To je otprilike 3.238 eura neto mjesečno. Prema izvješću Stepstone salary, ti primatelji pripadaju “četvrtini najbogatijih” – u Austriji.
Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.
Prema izvješću o plaćama zaposlenika, najveći medijski prihod ostvaruju liječnici u Austriji sa 109.750 eura bruto godišnje, zatim strukovna skupina “menadžment” sa 72.750 eura te bankarstvo, financije i osiguranje sa 70.250 eura.
Najniže plaće imaju zaposleni u djelatnosti čišćenja od 36.750 eura, a odmah iza njih su ugostiteljstvo te trgovina na veliko i malo s po 43.000 eura bruto godišnje.