Panorama
Na snagu stupila europska direktiva AFIR: Evo što to znači za vozače diljem Europe
Osim što propisuju broj i snagu punionica, nova pravila trebala bi olakšati i plaćanje na punionicama.
Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije, što znači da već od proljeća 2024. možemo očekivati značajna povećanja infrastrukture punionica diljem cijele Europe. Podsjetimo, na ovoj regulativi aktivno se radilo još od 2021. godine da bi danas stupila na snagu.
Regulativa AFIR postavlja ciljeve koji su obvezujući za sve zemlje članice, a kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje i punionica ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila. Dio ciljeva se postavlja prema broju električnih i plug-in hibridnih vozila, a dio ciljeva obvezuje zemlje članice da postavljaju punionice na strateškim koridorima. Prvi dio regulative AFIR obvezuje zemlje članice Europske unije da postavi punionice u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svako plug-in hibridno vozilo. Krajem svake godine, počevši od sljedeće godine, ovaj uvjet mora biti ispunjen prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila, piše Zimo.
Električna vozila, ilustracija
Hrvatska je sredinom ove godine brojala oko 5.850 registriranih električnih vozila i oko 3.000 plug-in hibridnih vozila pa bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica s 50 kW snage ili 100 ultra-brzih punionica sa 100 kW snage, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik nacionalne udruge za e-mobilnost – Strujni krug.
Tek nakon što zemlja članica postigne udio električnih vozila od 15 posto u ukupnoj floti registriranih vozila, može se zatražiti ublažavanje ove mjere. U slučaju Hrvatske, to bi značilo nakon registriranih više od 270 tisuća električnih vozila.
Punionice za osobna vozila na autocestama
Regulativa AFIR je postavila i obvezujuće ciljeve za postavljanje punionica na TEN-T koridoru – jedinstvenoj europskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi – te postavljanje punionica na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Time se želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i omogućiti jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) postavljeni su ciljevi prema kojima je, do kraja 2025. godine, na svakih 60 kilometara TEN-T koridora potrebno postaviti stajališta s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW. Navedena dostupna snaga može se po želji rasporediti na veći broj punionica, ali uvjet je da barem jedna punionica pruža snagu 150 kW.
Do kraja 2027. godine očekuje se od zemalja članica da se minimalna dostupna snaga na stajalištu poveća na 600 kW te da na svakom od tih stajališta barem dvije punionice pružaju snagu od 150 kW.
Punionicom snage 150 kW prosječno električno vozilo može se napuniti već za 15-20 minuta, a s obzirom na to da se vozači električnih vozila inače nadopunjavaju samo koliko im je potrebno do odredišta, možemo očekivati da će se već svakih 5-10 minuta izmjenjivati vozila na ovakvim punionicama, dodaje Prpić.
TEN-T koridor u Hrvatskoj obuhvaća autoceste na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka pa dio AFIR-a koji nam je iznimno bitan je i za dio prometnica koje su povezane s TEN-T koridorom, odnosno ostatak hrvatskih autocesta i državnih cesta. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za laka električna vozila opremi barem 50 posto prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene.
Za spomenute prometnice se zemlje članice obvezuju da na svakih 60 kilometara imaju stajalište u oba smjera koje će imati ukupnu snagu 300 kW te barem jednu punionicu snage 150 kW, a plan je da se do kraja 2035. godine spomenuta ukupna snaga podigne na 600 kW te od toga barem da dvije punionice imaju dostupnu snagu od 150 kW.
Infrastruktura punionica za kamione i autobuse
AFIR zahtjeva da se i za teška električna vozila (kamioni i autobusi) do kraja 2025. godine barem 15 posto TEN-T koridora pokrije stajalištima s minimalno 1.400 kW raspoređenih na veći broj punjača te da barem jedan od tih punjača pruža snagu od 350 kW. Do kraja 2027. godine zahtjeva se da je već 50 posto TEN-T koridora opskrbljeno stajalištima s po minimalno 2.800 kW ukupne snage i barem dva punjača snage 350 kW.
Kao što postoje posebni zahtjevi za teška električna vozila na TEN-T koridoru, regulativa AFIR zahtjeva da se za ista osigura infrastruktura punionica i na prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom. Cilj AFIR-a je da se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila opremi barem 50 posto takvih prometnica koje se povezuju s TEN-T koridorom, a do kraja 2030. godine već sve takve prometnice budu opremljene. Minimalni zahtjevi za teška električna vozila do kraja 2027. godine su stajališta u oba smjera koja bi imala minimalnu dostupnu snagu od 1.400 kW te barem jednu punionicu snage 350 kW, a do kraja 2030. godine bi takva stajališta trebala biti na svakih 100 kilometara s minimalnom ukupnom snagom od 1.500 kW.
Jednostavnije plaćanje
Plaćanje punjenja električnih vozila također bi trebalo postati puno jednostavnije. Sve punionice električnih vozila, snage veće od 50 kW, koje će biti postavljene nakon travnja sljedeće godine morat će biti opremljene čitačima kartica za plaćanje ili imati uređaj za mogućnost beskontaktnog plaćanja karticom pa tako neće biti potrebe za brojnim aplikacijama, pojašnjava Prpić.
Dosadašnje punionice takvih snaga također će morati biti opremljene takvim uređajima za jednostavnije plaćanje bankovnim karticama, ali Europska komisija je operatorima odlučila pružiti dvije godine da dodatno opreme dosadašnju infrastrukturu. S druge strane, za punionice manje snage od 50 kW, punjenje će se i dalje moći pokretati putem mobilnih aplikacija ili jednostavnih QR kodova na punionicama.
Zanimljivosti
Ovo je deset dobrih savjeta kako uštedjeti novac
Evo nekoliko najboljih načina za uštedjeti novac:
- Postavite ciljeve uštede: Odredite konkretne ciljeve uštede kako biste imali jasnu svrhu zašto štedite novac.
- Proračunajte svoje troškove: Pregledajte svoje mjesečne troškove i identificirajte područja gdje možete smanjiti troškove.
- Pratite svoje troškove: Koristite aplikacije za praćenje troškova ili tradicionalnu metodu vođenja dnevnika kako biste pratili svaku potrošnju i bolje razumjeli kamo odlazi vaš novac.
- Stvorite proračun: Nakon što identificirate svoje troškove, stvorite proračun koji će vam pomoći da rasporedite svoj novac na način koji odgovara vašim ciljevima uštede.
- Automatizirajte svoje uštede: Postavite automatske transfere s tekućeg računa na štedni račun kako biste redovito odvajali određeni iznos novca.
- Izbjegavajte impulsivnu kupovinu: Razmislite prije nego što napravite impulzivnu kupovinu i pitajte se trebate li stvarno taj proizvod ili uslugu.
- Tražite popuste i akcije: Pri kupovini potražite popuste, kupone i akcije koje vam mogu pomoći u uštedi novca.
- Koristite nagrade i povrat novca: Koristite kreditne kartice koje nude nagrade ili povrat novca kako biste dodatno uštedjeli prilikom kupovine.
- Proučite i optimizirajte svoje račune: Pregledajte svoje račune za telefon, internet, osiguranje i druge usluge kako biste vidjeli možete li dobiti bolje uvjete ili preći na jeftiniju opciju.
- Razvijajte navike štednje: Uvedite navike kao što su kuhanje kod kuće umjesto jedenja vani, priprema vlastite kave umjesto kupovine u kafiću i slično.
Svi ovi koraci mogu vam pomoći da postignete svoje ciljeve uštede i bolje upravljate svojim financijama.
Beč
Pet zanimljivosti o Beču koje možda niste znali
Evo nekoliko neobičnih zanimljivosti o Beču koje možda niste znali:
- Zabranjeno štihanje: U Beču je zabranjeno štihanje ili čišćenje cipela na javnim površinama. Ova neobična zabrana proizlazi iz zakona o očuvanju čistoće gradskih ulica.
- Mozartova wc školjka: U jednom od bečkih muzeja nalazi se replika wc školjke na kojoj je navodno sjedio Wolfgang Amadeus Mozart. Iako možda zvuči čudno, ovo je jedan od neobičnih eksponata koji posjetitelji mogu vidjeti.
- Grobovi bez obiteljskih prava: U Beču postoji odjel gradskog groblja koji se naziva “Friedhof der Namenlosen” (Groblje bezimenih). Ovo groblje bilo je namijenjeno pokopu nepoznatih tijela koja su pronađena u Dunavu.
- Palindromski tramvaj: Linija tramvaja 2 u Beču vozi se duž rute koja je palindrom, što znači da je ista i u smjeru naprijed i unatrag. To je jedan od rijetkih primjera palindromske rute u javnom prijevozu.
- Čuvanje mjesta: U nekim bečkim kavanama, posjetitelji imaju mogućnost rezervirati “čuvanje mjesta” (Platzhalter) tako da ostave svoj šešir ili neki drugi predmet na stolu dok odu. Ovo je tradicionalna praksa koja omogućuje gostima da se vrate i zadrže svoje mjesto.
Panorama
Koja su najpopularnija prijevozna sredstva u svijetu?
Najpopularnija prijevozna sredstva u svijetu variraju ovisno o regiji, ekonomskom statusu, dostupnosti infrastrukture i drugim faktorima. Međutim, nekoliko prijevoznih sredstava ističe se kao globalno popularna:
- Automobili: Automobili su jedno od najčešćih prijevoznih sredstava u mnogim dijelovima svijeta. Oni nude praktičnost i fleksibilnost za putovanje od točke A do točke B.
- Autobusi: Autobusi su široko korišteni za gradski, prigradski i međugradski prijevoz diljem svijeta. Oni su obično pristupačni i nude širok raspon ruta.
- Vlakovi: Vlakovi su popularan način prijevoza, posebno za duže udaljenosti i putovanja između gradova ili čak zemalja. Brzi vlakovi, poput TGV-a u Francuskoj ili Shinkansena u Japanu, postali su simboli učinkovitog i brzog prijevoza.
- Zrakoplovi: Zrakoplovni prijevoz je ključan za međunarodna putovanja i povezivanje udaljenih regija svijeta. Zračni promet omogućuje brze i udobne putove na velike udaljenosti.
- Bicikli: Bicikli su popularni u mnogim dijelovima svijeta kao ekološki prihvatljiv, jeftin i zdrav način prijevoza, posebno u gradovima s dobrim biciklističkim stazama i infrastrukturom.
- Pješačenje: Pješačenje ostaje osnovni način kretanja za mnoge ljude, posebno u gradskim područjima gdje su destinacije blizu jedna drugoj ili gdje je pristup javnom prijevozu ograničen.
Ovisno o potrebama, preferencijama i uvjetima, ljudi koriste kombinaciju ovih prijevoznih sredstava kako bi se kretali i obavljali svakodnevne aktivnosti.
