Connect with us

Austrija

VIDEO: Bili smo na austrijsko-slovenskoj granici gdje bi u neka uobičajena vremena bile velike gužve Hrvata koji bi išli za Uskrs kući

Objavljeno

na

U neko uobičajenije, ljepše vrijeme – veliki broj Hrvata iz iseljeništva sada bi već uvelike bio na putu za Hrvatsku kako bi uskrsne blagdane proveli u krugu svojih obitelji u Hrvatskoj i BiH. Na veliku žalost, zbog pandemije corona virusa to ove godine neće biti moguće.

Tragom toga, posjetili smo austrijsko-slovensku granicu gdje smo se iz prve ruke uvjerili o stanju na granici te smo porazgovarali s austrijskom graničnom policijom.

Inspektor Markus Lamb, glasnogovornik Policijske uprave štajerske.

Gospodine Lamb, zahvaljujemo se na razgovoru. Recite nam, molim Vas, nešto o trenutačnom stanju na austrijsko-slovenskom graničnom prijelazu.

Stanje na austrijsko-slovenskoj granici trenutačno je poprilično mirno. Nemamo skoro nikakvih poteškoća u izlasku iz zemlje. Dolazi do različitih kontrola u različitim zemljama, što znači da kod nas, na graničnome prijelazu Šentilj, između Austrije i Slovenije, slovenski službenici vrše razne zdravstvene kontrole za ulazak u zemlju. Ovdje, naravno isto tako moraju biti određeni uvjeti ispunjeni kako bi se ušlo u Sloveniju i dalje nastavilo put za Hrvatsku.

S kojim se poteškoćama trenutačno suočava granična policija?

Što se tiče austrijsko-slovenske granice trenutačno nema nekakvih značajnih poteškoća. Postoje izvanredne okolnosti, mjere koje se odnose posebno na žitelje u pograničnoj zoni, za teretni, tranzitni prijevoz, kao i za osobe koji prelaze granicu zbog posla, radnike koji rade u blizini granice. U tim se slučajevima granica može nesmetano prijeći dok se principijelno trenutačno ne odvija turistički promet, što je, naravno, u ovom trenutku, razumno.

Koji državljani smiju trenutno prijeći granicu?

Svaka država ima individualno svoje mjere i na osnovu njih se vrši kontrola. Slovenija ima svoja pravila prilikom ulaska u zemlju, Hrvatska također. Svaka država ima različita pravila, što u konačnici govori da nije preporučljivo u ovom trenutku putovati Europom, a pogotovo ne na godišnji odmor. Tada naravno može doći do poteškoća, ako se ima u planu proći kroz više država.

Na koji se način može prijeći austrijsko-slovenska granica i koji su dokumenti potrebni?

To prvenstveno odlučuju slovenski službenici, što znači da se na ulasku u Sloveniju rade zdravstveni pregledi, mjerenje temperature te osobe koje ulaze u Sloveniju moraju imati liječničku potvrdu o negativnom testiranju i rezultatu na Covid -19.

Gospodine Lamb, zahvaljujemo se na razgovoru i želimo Vam sve najbolje te ostanite zdravi!

Hvala i Vama. Ostanite zdravi!

U prilogu pogledajte i razgovor s inspektorom Markusom Lambom, glasnogovornikom Policijske uprave štajerske, a razgovarali smo i s Hrvatima koje smo zatekli na ulicama Graza.

R.P.
Foto, video: Kroativ

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Multimilijunaš planira revoluciju telefonskih govornica u Austriji

Objavljeno

na

Jamal Al-Wazzan jedan je od najpoznatijih igrača na bečkoj sceni nekretnina. Njegov novi projekt: udahnuti novi život telefonskim govornicama. Osigurao je da svih 5000 govornica diljem zemlje dobije novo ruho i već je dobio pozitivne signale od grada Beča za pretvorbu prvih pedeset.

Do sada su bile poznate samo kutije u bečkim parkovima koje su od telefonskih govornica pretvorene u knjižnice. Gradonačelnik Michael Ludwig sada je bio oduševljen svojim ambicioznim novim projektom, priča multimilijunaš Jamal Al-Wazzan za “Krone”. Prvih 50 novih telefonskih govornica služit će, između ostalog, kao bankomati, punionice za električne automobile ili WiFi stupovi. Neki će također postati “multifunkcionalni centri za pomoć” s defibrilatorima i telefonima za hitne slučajeve.

Zadržavaju svoju prethodnu svrhu telefoniranja. U drugom koraku, novi uslužni otoci omogućit će i kupovinu, posebno u saveznim državama. “Plan je imati automate koje trgovci mješovitom robom pune svojom robom.”, objašnjava on.

U svakom slučaju, Al-Wazzan želi spasiti telefonske govornice od rušenja. “Moramo se pobrinuti da napravimo nešto pametno s ovim telefonskim govornicama”, rekao je nekretninski tajkun koji je prije više godina, 2008., preuzeo 50 poslovnica Schöpsa i pronašao nove stanare.

Kao podstanar trenutno ima oko 5000 telefonskih govornica diljem Austrije. No, realizacija njegovog projekta mogla bi potrajati. Jer telefonske govornice pripadaju općinama, zbog čega on zapravo mora razgovarati s 500 gradonačelnika, kako naglašava Al-Wazzan. U svakom slučaju, Michael Ludwig je “pozitivno impresioniran” projektom, posebno kada je riječ o lokalnoj opskrbi i bankomatima, a “kao predsjednik udruge gradova razmišlja i o drugim zajednicama”, navodi se u uredu gradonačelnika na Petak popodne.

Trenutno se vode rasprave u gradskoj vijećnici i ispituje se projekt. Datum otvaranja prvih pedeset višenamjenskih telefonskih govornica Al-Wazzana u Beču još se čeka. Ludwigov interes se tek treba očitovati u relevantnim dozvolama.

Nastavi čitati

Austrija

Projekt nove tramvajske linije do Schwechata trenutačno zaustavljen

Objavljeno

na

Produženje tramvajske linije 72 od Beča do Schwechata (okrug Bruck ad Leitha) trenutno nije u planu. Umjesto toga, regionalni autobusi trebali bi voziti znatno češće, najavio je ekskluzivno za noe.ORF.at zamjenik državnog guvernera Udo Landbauer (FPÖ).

Prije dvije godine proširenje tramvajske linije 72 od stanice podzemne željeznice Simmering do Rannersdorf-Nord u Schwechatu najavili su pokrajinska guvernerka Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) i gradonačelnik Beča Michael Ludwig (SPÖ). Tramvaj je trebao prometovati od 2025.

Nakon gotovo dvije godine – u siječnju ove godine – savezne države nisu se dogovorile o tome kako će se troškovi dijeliti niti o vremenu provedbe. Bečka gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SPÖ) inzistirala je na brzoj realizaciji projekta, dok je Udo Landbauer, zamjenik pokrajinskog guvernera koji je od državnih izbora 2023. odgovoran za promet, tražio nove brojke iz Beča kako bi se ” stvoriti osnovu za planiranje”.

Nastavi čitati

Austrija

Sve više stanovnika Beča kupuje u socijalnim trgovinama

Objavljeno

na

Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.

Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.

Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.

“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.

Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.

“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.

Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.

Nastavi čitati
LM