Sve više Bečana više ne može priuštiti život, posebno su žene pogođene siromaštvom i sve više dolaze na socijalne trgovine.

Rast cijena, inflacija, poskupljenja goriva i energije, plus sve više i više novca koji se mora platiti za najam. Mnogi si teško mogu više priuštiti život u Beču. “Broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva koji kupuju kod nas već je teško kontrolirati. Neće biti lakše”, kaže Udruga radničkih Samarijanaca koja nadzire pet socijalnih tržnica u Beču. Ovdje postoji velika zabrinutost da će sve više ljudi pasti u siromaštvo.

Prema trenutnim podacima austrijske statistike, granica siromaštva porasla je s 1.392 eura mjesečno za jednočlano kućanstvo na 1.572 eura. Kako raste granica siromaštva, povećava se i broj ljudi koji imaju pravo kupovati na društvenim tržnicama.

“Primjećujemo da su žene posebno teško pogođene, bilo zbog niskih primanja ili niskih mirovina”, rekla je predsjednica udruge Samaritan Susanne Drapalik. Svatko tko mora preživjeti s manje od 60 posto prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva smatra se da je u opasnosti od siromaštva. Oko 1,3 milijuna ljudi u Austriji trenutno je u opasnosti od siromaštva.

Dok je broj kupaca socijalnog tržišta Udruge Samaritan u Beču iznosio 17.000 kupaca u 2020. godini, broj se od 2023. godine povećao na 24.000 kupaca. Većina ljudi dolazi na socijalnu tržnicu Böckhgasse u Beču-Meidling.

“Želimo osnažiti društveni i komunalni duh te učiniti nešto dobro za obitelji i djecu koja su materijalno ugrožena. Zato, primjerice, u našim objektima dijelimo tople obroke osobama pogođenim siromaštvom uz ‘Samaritan lonac'”, objašnjava Drapalik. Ono što je počelo kao početna ideja s 50 posluženih jela sada je vrlo popularno. “Sada dijelimo 300 porcija svaki dan”, rekla je predsjednica Udruge Samaritan.

Rizik od siromaštva ostao je uglavnom stabilan: udio pogođenih porastao je za 0,1 postotni bod na 14,9 posto. Osobito su izloženi riziku od siromaštva samohrani roditelji (41%) ili obitelji s najmanje troje djece (31%). Bez socijalnih naknada i mirovina udio ljudi u riziku od siromaštva iznosio bi čak 42 posto.

Nakon brojnih kritika da se zahtjev za obrtničku nagradu može predati samo putem interneta, Ministarstvo gospodarstva u četvrtak je ponovno istaknulo da, ako je potrebno, u podnošenju zahtjeva mogu pomoći i općinski uredi. “Osim toga, komorske organizacije i tvrtke obećale su potporu”, citiran je ministar gospodarstva Martin Kocher (ÖVP). U početku je postojala zabrinutost da će posebno stariji ljudi biti u nepovoljnijem položaju ako se prijave online.

Web stranica www.handwerkerbonus.gv.at za prijavu za obrtnički bonus već je online. Međutim, prijave se mogu podnositi tek od 15. srpnja. Svaka bi osoba trebala moći podnijeti zahtjev za bilo koju drugu osobu sve dok su potrebni dokumenti (osobna iskaznica, fakture, potvrde plaćanja) dostupni. Bonus pokriva sve usluge obrtnika od 1. ožujka 2024. do 31. prosinca 2025. Iznos financiranja iznosi najmanje 50, a najviše 2000 eura po kućanstvu godišnje i odnosi se na privatne stambene prostore.

Iz Gospodarske komore izvijestili su u četvrtak da vlada veliki interes za obrtnički bonus. Tvrtke već primaju mnogo upita o tome. Osim toga, obrtničke tvrtke rado će pružiti savjete prilikom prijave, rekla je predsjednica saveznog odjela Renate Scheichelbauer-Schuster. Glavni tajnik Gospodarskog udruženja Kurt Egger također je u priopćenju za javnost pozdravio bonus za obrtnike i “prijavu s niskim pragom” putem internetske platforme.

U međuvremenu, Radnička komora Gornje Austrije izvijestila je da su se prvi potrošači obratili odjelu Radničke komore za zaštitu potrošača (AK) s pitanjima o bonusu. “Same velike najave nisu dovoljne”, upozorio je Andreas Stangl, predsjednik AK Gornje Austrije. Ako postoje bilo kakvi problemi, oni koji su pogođeni mogu pronaći mjesta za pritužbe na web stranici Radničke komore.

Prema anketi, 42 posto građana Austrije koristi svoje mobitele za kraćenje vremena na WC-u.

Kod naših susjeda u Švicarcima nešto je viši (45 posto), a u Italiji znatno više i iznosi 63 posto, pokazuje istraživanje YouGov-a koje je naručio online trgovac Galaxus. Od onih Austrijanaca koji svoj pametni telefon koriste u WC-u, njih 17 posto to čini uvijek, 29 posto često, 44 ​​posto povremeno, a svaki deseti samo rijetko.

Ljude u Njemačkoj i Francuskoj također su pitali o korištenju mobitela na tihim mjestima. U reprezentativnom istraživanju sudjelovalo je ukupno 2547 osoba u dobi od 15 i više godina, od čega 500 u Austriji, objavio je Galaxus. Prema svim ispitanicima u pet zemalja, što su ljudi mlađi, to češće koriste mobitele u WC-u. To čini oko sedam od deset (71 posto) mlađih od 30 godina, dok to čini samo 24 posto generacije od 60 plus.

Više od svakog drugog muškarca (52 posto), ali samo oko četiri od deset žena (43 posto) u pet ispitanih zemalja koristi svoj pametni telefon dok sjedi na WC školjki. 67 posto korisnika mobitela u WC-u konzumira društvene mreže kao što su Facebook, TikTok ili Instagram. Točno četiri od deset (40 posto) čita, sluša ili gleda vijesti. Gotovo jednako popularno (37 posto) je chatanje putem WhatsAppa. Svaki treći (33 posto) čita ili piše e-poštu u WC-u, 30 posto igra igrice na mobitelu.